25. oktobar 2018.25. okt 2018.
NOVI PRAVILNIK ZA POVREDE UČENIČKIH OBAVEZA

Društveno-korisni rad kao dobra kazna

Pravilnik bi trebao da ima efekta u smislu prevencije. Rezultati po okončanju školske godine. Ovo nije kazna, to je nešto što je dobro i što treba da se razvija kod dece još od kuće. Bilo bi dobro da se uvede kao redovna aktivnost
u škole
Ukoliko učenik prepravi svoju ocenu u dnevniku biće kažnjen tako što će uraditi prikaz istorijskog događaja u kom je uništena važna dokumentacija. Ako u školu unese petarde ili druga pirotehnička sredstva treba da pomogne u izradi brošure npr. “Petarde nisu igračke” i podeli je po razredima. Čak i ako povredi drugo dete biće mu određeno da pomogne povređenom drugu tako što će mu nositi torbu ili pomagati u izradi domaćih zadataka. Ovo je predviđeno novim Pravilnikom Ministarstva prosvete koji je na snazi od 15. septembra.
Društveno-korisni, odnosno humanitarni rad, predviđen je da se izriče uporedo sa opomenama i ukorima odeljenjskog i nastavničkog veća za povrede učeničkih obaveza. Tzv. restorativna disciplina je, kako je navedeno u pravilniku, pristup kojim se omogućava umanjivanje ili otklanjanje načinjene štete i razvoj odgovornosti.

Ove aktivnosti se
primenjuju odavno
-Smatram da bi ovaj pravilnik trebao da ima efekta u smislu prevencije, a tek kada prođe školska godina videćemo rezultate. Društveno-koristan i humanitarni rad nije kazna, to je nešto što je dobro i što treba da se razvija kod dece još od kuće. Bilo bi dobro da se uvede kao redovna aktivnost u škole, objašnjava specijalni pedagog u Osnovnoj školi “Nikolaj Velimirović” Olivera Milutinović.
Kako navodi naša sagovornica, aktivnosti predviđene ovim pravilnikom u školama se odavno primenjuju i u njih su uključena sva deca. Učenicu su angažovani u pripremama časova, prezentacija i pomoći drugovima oko domaćih zadataka.
-Sve to imamo kao preventivni rad sa svim učenicima, a ne samo sa onima koji imaju probleme u ponašanju. Duže od 10 godina traje vršnjačka medijacija među učenicima i oni se obučavaju za konstruktivno rešavanje konfliktnih situacija. Praktikujemo savetodavni rad sa učenicima, ali i roditeljima, koji su veoma važna karika u svemu ovome, kaže Olivera Milutinović.
Kako ovaj pravilnik predviđa razvoj samodiscipline kod dece, naša sagovrnica ističe da je to dugotrajan proces, koji treba da počne još pre polaska u školu.
-Akcenat je ovde stavljen na restoratornu, odnosno pozitivnu disciplinu (kao da postoji i negativna). Verujem da je to urađeno da bi se deci koja su napravila neki prestup i problem pružila šansa da se pokažu u pozitivnom svetlu pred vršnjacima i to je dobro. Međutim, tačno je propisana vremenska dinamika obavljanja aktivnosti, a dete, ili je uključeno u nešto ili nije, ili pomaže u pripremi nečega ili ne. Pravilnikom je predviđeno da to bude npr. dva puta nedeljno po 15 minuta, kaže Milutovićeva.

Treba reagovati pre nego što nastane problem
Aktivnosti koje predviđa pravilnik mogu trajati od 15 do 45 minuta, najviše četiri puta nedeljno u trajanju od četiri nedelje. Razredni starešina takođe treba da bude uključen dok aktivnost traje. Naša sagovornica ističe da su u u pitanju finese i da se o ovom pitanju ne može govoriti crno i belo.
-Videćemo kako će ovo delovati kada dođe do kompleksnijih situacija. Roditelji su ključ i u manje problematičnim situacijama, a pogotovu kada dođe do težih problema. “Riziko dete” se primeti u odeljenju. Vidi se kod koga postoji neki problem i ne čeka se da ono napravi problem, nego se angažuje, traži se nešto što ga interesuje. Svako dete ima neki kvalitet i ako ne voli da uči voli da bude uključeno u neku aktivnost. Prva karika su roditelji kada dete napravi bilo kakav signal za problem, npr. ako kasni na časove često, kaže Olivera Milutinović.

Svako nasilje mora
da se prijavi
Pored kašnjenja na časove signal za alarm predstavlja i kada dete ostaje u školi duže nego što je to potrebno, pogotovu u ranom uzrastu. Naša sagovornica podvlači da svako nasilje mora da se prijavi, bilo da je vršnjačko ili porodično. Dete ako ne može da se poveri roditeljima, treba da priča sa drugom ili nastavnikom.
-Dete koje trpi nasilje treba osnažiti. Dete bi trebalo da ima poverenja u roditelje, a dužnost i obaveza nas u školi je da reagujemo čak i ako samo sumnjamo da postoji nasilje. Nekada to možemo da vidimo, ali nekada nije vidljivo na prvi pogled, kaže Olivera Milutinović.
Medijski izveštaji svakodnevno govore o vršnjačkom nasilju. Izgleda da ga ima više nego ikada i da je sve surovije. Međutim, činjenica je i da je zbog dostupnosti interneta i veće vidljivosti svega što se dogodi, ono znatno transparentnije.
-Nasilje je sada vidljivije i pojavili su se novi oblici u odnosu na ranije. Dostupnošću sadržaja na internetu i društvenih mreža deca su izložena elektronskom nasilju koje je ogroman problem. Često se nasilje sa mreža prenese u realan život, navodi Olivera Milutinović.
Od pisanja sastava do čišćenja snega
Pravilnikom su predviđene lakše i teže povrede učeničkih obaveza. Lakše povrede su neprikladno odevanje, narušavanje higijene škole, oštećenje stvari drugih učenika i slično. Za ove prestupe predviđene su aktivnosti kao što su produžetak obaveze redara, izrada panoa na određenu temu, pisanje sastava u vezi sa povredom obaveze ili pomoć u produženom boravku.
Kada su u pitanju teže povrede učeničkih obaveza, tu spada i unošenje alkohola i droge u školu, kao i oružja i pirotehničkih sredstava, uništenje školske imovine, ugrožavanje bezbednosti drugih učenika i zaposlenih u školi. Pored vaspitnih mera učenik treba da pomaže domaru, čisti sneg, ili lišće, pomaže na održavanju higijene škole, ali i na različite načine pomaže nastavnicima u pripremi časova i drugih nastavnih aktivnosti.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa