15. novembar 2018.15. nov 2018.
INTERVJU SA DR DEJANOM PAVLOVIĆEM, PREDSEDNIKOM POKRETA ZA ŠABAC ZELENIH SRBIJE

RAVNOTEŽA ČOVEKA I PRIRODE OMOGUĆAVA OPSTANAK

Zeleni Šapca pomogli su uvođenje kanalizacije u pojedinim delovima grada i prigradskih naselja, uklonili nekolike divlje deponije i radioaktivni gromobran, ukazali na potrebu sprovođenja sistematske deratizacije koja nije urađena proteklih petnaest
godina
Od osnivanja, 2012. godine, Pokret za Šabac Zelenih Srbije, pokrenuo je brojne ekološke teme u cilju zaštite životne sredine i očuvanja zdravlja građana. Za Šabac bez opasnog otpada akcija je koja je privukla veliku pažnju javnosti, kao i rad na podizanju svesti o proizvodnji organske hrane. Zeleni Šapca pomogli su uvođenje kanalizacije u pojedinim delovima grada i prigradskih naselja, uklonili nekolike divlje deponije i radioaktivni gromobran, ukazali na potrebu sprovođenja sistematske deratizacije koja nije urađena proteklih petnaest godina... U razgovoru za Glas Podrinja dr Dejan Pavlović rekao je da je „sve što je urađeno na lokalu deo globalne borbe da se uspostavi ravnoteža između čoveka i prirode koja će omogućiti naš opstanak i zdravlje naših potomaka“.
Koje su akcije Zelenih Šapca od najvećeg značaja za lokalnu sredinu?
- Akcija Za Šabac bez opasnog otpada upozorila je da se iz nekadašnjeg Zorka holdinga uklone ogromne količine, čak stotine hiljada tona opasnog otpada, koji je, posle poplava 2014. godine, pretio da ugrozi Šabac i širu okolinu. Ta akcija je urodila plodom, jer smo zajedno sa domaćom kompanijom izveli pokaznu vežbu uklanjanja malih količina opasnog otpada iz škola sa teritorije grada Šapca, što je kasnije državi dalo smernice kako da uradi ostatak posla u pogonima (oko 80% opasnog otpada uklonjeno je proteklih godina). Prema poslednjim izveštajima Ministarstva za zaštitu životne sredine, ostao je istorijski otpad koji nije opasan i može biti izvor zarade, jer se može izvesti u zemlje koje ga posebnim tehnologijama mogu reciklirati. I u Srbiji postoje kompanije koje se time bave, kao što je Yunirisk, koji opasan otpad pretvara u neutral, supstancu koja može da se koristi za asfaltiranje i betoniranje. Dogovorili smo se sa njima da iduće godine izvedemo eksperimentalnu demonstraciju upotrebe neutrala tako što ćemo jednu ulicu, ili sokak, asfaltirati i pokazati principe cirkularne ekonomije, odnosno, upotrebu reciklažnog materijala.
Zapažen je vaš konstantan trud na podizanju svesti o važnosti proizvodnje organske hrane. Do sada ste, svake jeseni, u septembru, organizovali četiri Sajma organske hrane u Šapcu?
- Ponosni smo na naš rad na uspostavljanju organske proizvodnje u našem kraju, što je rezultiralo povećanjem broja proizvođača zdrave hrane, a Lokalana samouprava je izdvojila subvencije za organsku proizvodnju. Subvencije podrazumevaju kupovinu sadnog i semenskog materijala, proces sertifikacije organske proizvodnje i upotrebu hemijskih preparata koji su dozvoljeni u organskoj proizvodnji. Ove godine, prvi sertifikat dobio je organski proizvođač iz Šapca, Željko Dimitrić, koji proizvodi aroniju u Maloj Vranjskoj.
Angažovani ste i na unapređenju zakonske regulative kada je u pitanju zaštita životne sredine?
- U Skupštini grada je, na našu inicijativu, usvojeno povećanje kazni za nelegalno odlaganje otpada na maksimalan nivo, u skladu sa Zakonom o prekršajima. To je rezultat naše poslednje akcije – Hajka na smeće, kada smo, zajedno sa više od dvesta aktivista, očistili nekoliko divljih deponija u okolini i jednu u centru grada. Takođe, usvojene su odluke o nadležnosti lokalnih inspekcijskih organa nad kontrolom površina koje su zarasle u ambroziju. Do sada su to pravo imali samo republički inspektori, ali sada je nadležnost u rukama komunalne policije i ekološke inspekcije, tako da svi oni imaju pravo da kontrolišu površine zakorovljene ambrozijom i nalažu njeno uništavanje.
Nedavno ste prisustvovali sastanku sa ministrom za zaštitu životne sredine i organizacijama civilnog društva gde ste izneli predloge za ekološki razvoj Srbije?
- Između ostalog, predložili smo da se ukine zabrana zapošljavanja u organima državne uprave i lokalne samouprave i da se zaposle stručni ljudi koji poznaju poslove u oblasti zaštite životne sredine, koja se sprovodi u svakom segmentu društvenih aktivnosti. Takođe, da se na adekvatan način unapredi i adekvatno primenjuje zakonska regulativa u oblasti zaštite životne sredine i pooštri kaznena politika, da se poveća nadležnost inspekcijskih organa i broj inspektora u različitim aspektima zaštite životne sredine i da se formira posebna grana policije – Zelena žandarmerija. Mnogo ljudi umire zbog zagađenja vazduha, vode, zemljišta, a velike su i materijalne štete koje država trpi zbog zagađenja. Predložili smo i da se u sve osnovne i srednje škole uvede ekologija, a u sve visokoškolske ustanove – zdravstvena ekologija kao redovni opšti predmet. Zatim, da se u svakoj opštini i gradu stimuliše izgradnja ekoloških edukativnih centara i da se za upravljače zaštićenih područja postavljaju organizacije civilnog društva.
Na lokalnom nivou imate predlog za program sistematskog uništavanja ambrozije?
- Da, to bi podrazumevalo košenje ambrozije u dva navrata, pre perioda cvetanja i po projektu koji je već primenjen u Novom Sadu, koji je posle dve godine doveo do značajnog smanjenja koncentracije zrna polena ambrozije u vazduhu. Bilo je oko 2.000 zrna polena po kubnom metru, a smanjeno je na dvesta. Naš cilj je da se koncentracija zrna polena u vazduhu smanji na dvadeset, zato što je prag za izazivanje alergijske reakcije kod ljudi trideset zrna polena po kubnom metru. Šabac ima nekoliko žarišta u prigradskim naseljima gde je ambrozija toliko raširena da je to prosto neverovatno, bukvalno svaka parcela ima amborziju i jako je bitno da program započnemo sledeće godine zato što je preko 30% stanovništva alergično na amroziju. To je veliki broj ljudi koji nije u stanju da obavlja svakodnevne obaveze na adekvatan način, izostaje sa posla i koristi usluge zdravstvenog sistema. Borbom protiv ambrozije i ublažavanjem njihovih tegoba postigli bismo značajno unapređenje njihovog života i uštede u zdravstvenom sistemu..
Iako su preduzete akcije čišćenja divljih deponija, otpad se ponovo pojavljuje na istim mestima. Čini se da je potrebno preduzeti dodatne mere?
- Naš predlog je da se na strateškim tačkama postavi adekvatan video-nadzor i da se sredstva iz dobiti JKP Stari grad opredele za uklanjanje divljih deponija. Ovih dana obavljamo razgovore sa partnerima u lokalnoj samoupravi kada je u pitanju postavljanje video-nadzora na određenim mestima i ugrađivanje naših predloga u gradski budžet za narednu godinu. Takođe, predlažemo da se povećaju sredstva za stimulaciju organske proizvodnje, da se radi na uspostavljanju sistema javnog biciklističkog prevoza, što je deo plana za razvoj održive urbane mobilnosti. Uspostavili smo kontakt sa profesorima Saobraćajnog fakulteta koji će besplatno dati stručne usluge kako bismo unapredili i reorganizovali javni gradski i taksi prevoz. Potrebe građana bile bi zadovoljene sa istovremenim smanjenjem emisije izduvnih gasova, što bi povoljno uticalo na klimatske promene. Lokalna samouprava je konkurisala za projekat Ujedinjenih nacija Urbani razvoj otporan na klimatske promene.
U saradnji sa vašim partnerom, Evropskim centrom za ekologiju, planirate da osnujete Edukativni ekološki centar?
- Edukativni centar za ekologiju biće u naselju Jevremovac, gde smo kupili plac od 15 ari. Nameravamo da demonstriramo principe energetske efikasnosti organske proizvodnje i korišćenje obnovljivih izvora energije, da se bavimo zelenom ekonomijom putem određenih aktivnosti. U saradnji sa Srbija šumama i Institutom za šumarstvo, planiramo rasadnik iz koga ćemo crpeti sadnice za naše akcije ozelenjavanja javnih površina. Taj centar će služiti za edukaciju školaraca i studenata, kao i svih onih koji žele više da nauče o zaštiti životne sredine.
UPRAVLjANjE OTPADOM
„Veliku mogućnost za napredak vidimo u upravljanju komunalnim otpadom. Grad Šabac ima sjajnu poziciju zbog toga što postoji Regionalna deponija Srem – Mačva, smeće se odnosi sa cele administrativne teritorije grada i to je preduslov da se razmišlja o uvođenju primarne separacije otpada, koja bi trebalo da započne na mestu nastanka, u našim domaćinstvima. U saradnji sa JKP Stari grad, demonstrirali smo kako funkcioniše proces kompostiranja zelenog otpada, ali to može da se podigne na viši nivo. Sve ostatke koje poljoprivrednici spaljuju možemo iskoristiti za kompostiranje, što bi dovelo do smanjenja upotrebe mineralnih đubriva koja zagađuju naše vodotokove.“

PRIMENA OBNOVLjIVIH IZVORA ENERGIJE U ŠAPCU
„Kada je u pitanju primena obnovljivih izvora energije, Šabac, koji je među najekološkijim gradovima u Srbiji, zato što ima regionalnu deponiju, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i Zelene Šapca koji rade da se svi principi održivog razvoja realizuju, može da napravi ogroman napredak u primeni obnovljivih izvora energije, pre svega korišćenjem potencijala geotermalne energije, ne samo za zagrevanje domova i industrijskih postrojenja, nego i plastenika u Mačvi, kao i za proizvodnju električne energije. To je deo projekta ekonomskog razvoja Mačve zasnovanog na ekološkim principima koji smo predstavili pre šest godina.“

VOLIM EKOLOGIJU
„Iako izgleda kao donkihotovska, borba za ekološke principe i zdravlje ljudi je dugotrajan proces. Volim ekologiju, tu sam sebe pronašao. S obzirom da sam zdravstveni radnik, jasno sagledavam koliko zagađenje životne sredine negativno utiče na zdravlje ljudi. Zato je moja borba još jača i iskrenija, a ekologija je neiscrpan izvor zelenih ideja i inovacija koje će nam omogućiti da negde uštedimo, negde zaradimo, često i jedno i drugo, a uvek imamo krajnji benefit – zaštitu zdravlja i smanjenje troškova u zdravstvenom sistemu. Upravo zato što su vazduh, voda, zemljište (samim tim i hrana) sve zagađeniji, naša borba mora da bude intenzivnija, besmisleno je samo pričati a ne činiti ništa konkretno.“
M.Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa