20. decembar 2018.20. dec 2018.
Ravnicu umivaju jarke boje
PODSEĆANjE NA NEPROLAZNOST POKLONA
MILIĆA OD MAČVE, MAČVANIMA

Ravnicu umivaju jarke boje

- Ponosio se što je rođen na selu i isticao kako ga je selo formiralo, probudilo i oplemenilo mu dušu, kaže doktor Slobodan Boban Berić, najverniji sledbenik dela, na daleko čuvenog umetnika koji se u svet slikarstva vinuo šezdesetih godina iz očeve kolebe. Želeo je da nešto vredno ostavi zavičaju i tako su nastale fresko slike: “Metamorfoza Mačve na Bitvi” i “Srpske pošte na kraju drugog milenijuma”
Prva fresko slika koju je darivao svojim zemljacima “Metamorfoza Mačve na Bitvi” nastala je 1968. godine na centralnom zidu tadašnjeg hotela “Cer” u Bogatiću. Više od 40 godina kasnije, zid pošte u ovoj varošici krasi freska “Srpske pošte na kraju drugog milenijuma”, novi i poslednji poklon znamenitog Milića od Mačve rodnom kraju.
Umetnik se davno preselio u večnost, ali njegovi pokloni zemljacima i srpskoj umetnosti i danas plene pažnju. Na prvoj pominjanoj slici je prikazao ceo jedan život Mačvana, od rođenja iz ljuske jajeta, preko lagodnog i težačkog života, bojeva i vojevanja iz slavne prošlosti, sve do smrti i spomenika.
I na drugoj slici je trag o životu Mačvana ali za razliku od motiva sa prve, iz bezbrižnog i mirnog vremena drugi se odnose na strah, brigu i nespokojstva, koja su proizvod novije istorije. Kod “Srpskih pošta na kraju drugog milenijuma”, dominiraju dve najumnije srpske glave, Mihailo Pupin i Nikola Tesla. Kad je počelo bombardovanje Srbije, njih dvojica su svojom bežičnom energijom, privukli u nebesa predajnik Čot, koji jedno vreme nije radio, ali je odmah posle rata proradio. Jarko crveni horizont prolamaju leteći balvani i metalne ptičurine, koje seju bombe. Na levoj strani slike vidi se Majevica, na desnoj Fruška Gora. Iz Semberije dolazi duga kolona izbeglica. Naslikan je njihov prolazak kroz Mačvu, gostoprimstvo mačvanskih domaćina. Vide se pošta i crkva u Bogatiću, a u donjem delu su detalji iz muzejske poštanske knjige, od početka osnivanja srpskih pošta i ukaza Miloša Obrenovića do današnjih dana. U čitavom metežu ljudi, predmeta, tehnologije, puteva, našle su se i mačvanske kolebe, simbol jednog vremena u kojem su se rađala deca i legende. Iz jedne takve u Nakućištu ( Seoski atar u Mačvanskom Belotiću) Milić Stanković se šezdesetih godina, vinuo u svet slikarstva i dostigao nebeske visine.
- Ideja za sliku rođena je iz Milićeve želje da ostavi nešto vredno zavičaju sa mnogobrojnih druženja sa zemljacima u Kuli na sedam vetrova, umetnikovoj zadužbini na Zvezdari u Beogradu. Milić je često govorio kako ambijent opredeljuje ponašanje ljudi i zato se u svetu u bankama, poštama i hotelima nalaze vredna umetnička dela. Taj delić sveta želeo je da približi Mačvanima, a ova njegova slika je posebna dragocenost za našu poštu, kaže njen bivši upravnik Zoran Ostojić, jedan od najzaslužnijih za nastanak ovog dela neprolazne vrednosti.
Izrada slike je trajala gotovo mesec dana. Predhodno gletovan zid umetnik je više puta premazivao sa 15 litara mleka, radi boljeg povezivanja boja. Ostalo je bio dar njegove nebeske kičice. Tih dana u poštu je dolazio veliki broj ljudi, prijatelja i zaljubljenika u slikarstvo.
- Milić je govorio kako njegov život dobija jarke boje, kad se nađe u društvu, bilo gde među Mačvanima. Ponosio se što je rođen na selu i isticao kako ga je selo formiralo, probudilo i oplemenilo mu dušu. Sve što je zapamtio iz detinjstva zavoleo je na selu i u očevoj kolebi, gde je nastao njegov prvi vrlo uspešan ciklus slika, priseća se doktor Slobodan Boban Berić, lekar, slikar, kamenorezac iz Bogatića, Milićev sledbenik i svedok nastanka nesvakidašnjeg dela u bogatićkoj pošti.
Milić je uvek žurio da dovrši svoje delo, jer se bojao tesnog prostora i kratkog vremena, za svoje neostvarene snove. Sam je govorio da zato ustaje sat ranije, a naslikao je 7.500 slika, više od 13.000 grafika, na stotine ikona i fresaka.
Ove Milićeve slike video je veliki broj ljudi, različitih zanimanja, znanja i obrazovanja. Mnogi su se za uspomenu kraj njih fotografisali. Prilikom obnove hotela “Cer”, srušeni su svi zidovi, osim onog na kome je bila slika “Metamorfoza Mačve na Bitvi”. Milić je tada “osvežio” svoje delo.
Prilikom otvaranja obnovljenog hotela, neki gosti su izjavili da hotel vredi bar milion tadašnjih nemačkih maraka više, zbog slike. Koliko danas vredi bogatićka pošta s Milićevim poslednjim poklonom svim Mačvanima i srpskoj umetnosti, možemo samo naslućivati.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa