27. decembar 2018.27. dec 2018.
GODINA U ZNAKU  GRAĐEVINSKIH RADOVA
RAZGOVOR SA PREDSEDNIKOM OPŠTINE
KOCELjEVA DUŠANOM ILINČIĆEM

GODINA U ZNAKU GRAĐEVINSKIH RADOVA

„Budžet je baziran na poboljšanje infrastrukture, uglavnom putne. Tu su i sredstva namenjena za apliciranje kod nadležnih ministarstava za određene programe i projekte raspisane u 2019-oj godini. U velikom procentu se oslanjamo na zajednička finansiranja sa resornim ministarstvima po pitanju raznih infrastrukturnih objekata. Sam budžet kao budžet ne može da uradi nešto bitno, kapitalno po tom pitanju. Cilj ovog budžeta su bolji infrastrukturni uslovi za stanovnike, privredu i poljoprivredu“
Kakva je bila 2018-a iz perspektive predsednika?
-2018-a godina prošla je u znaku građevinskih radova, od Donjeg Crniljeva do Svileuve, od Svileuve do Družetića i Gradojevića. Dakle u svim delovima opštine se radilo i radovi su još uvek u toku. U Donjem Crniljevu je završena kišna kanalizacija i trotoari.
Ono što ima jedna savremena mesna zajednica to danas ima Crniljevo. Od infrastrukture koja je apsolutno uređena do interneta, od interneta do kanalizacije kišne i fekalne, optike, gradske vode, uličnog osvetljenja, nisko-naponske mreže, rekonstruisane škole, izgrađenog školskog terena do uređene kancelarije matičarske službe, ambulante. U toku su radovi na asfaltiranju puta do škole u Gradojeviću. Nakon toga do svake škole u našoj opštini moći će da se dođe asfaltnim putem. Možda nismo sve uspeli da uradimo u prvobitno predviđenom roku ali se svakako nije zaboravilo ni na jedno dato obećanje. Radovi u oblasti elektrosnabdevanja bili su intenzivni u mesnoj zajednici Ćukovine gde je završena celokupna niskonaponska mreža. Ranija iskustva sa čestim nestancima struje i problemi koje je takva situacija pravila lokalnim uzgajivačima stoke sada će biti prošlost. U Ljuticama su izgrađena tri puta iz republičkih sredstava. Meštani su dobili bolju komunikaciju. Urbanizujemo seoska područja tamo gde ima meštana. U Koceljevi se privode kraju radovi na Dušanovoj ulici. Reč je praktično o izgradnji ove ulice sa Kosovskom i delom koji spaja Dušanovu sa Dositejevom. To je sada moderna saobraćajnica, sa novim parking mestima, koja će obezbediti bezbednije učešće u saobraćaju, prvenstveno dece i mladih jer su u blizini ove ulice škole, ali i vrtić, sportska sala... Mi smo dosta radili i na tzv.strujnoj infrastrukturi. Pored trafoa veoma bitnog za nas u industrijskoj zoni u Koceljevi koji zadovoljava kako postojeću tako i buduću privredu, urađen je i onaj na lokaciji nekadašnjeg vojnog kruga.
U znaku građevinskih radova biće, po svemu sudeći, i naredna, 2019. godina?
- U narednoj godini ćemo ući u realizaciju projekta rekonstrukcije škole u Kamenici i izgradnju fiskulturne sale, kao i rekonstrukciju škole u Ljuticama. Prema Kamenici gravitiraju i Kozarica, i Miličinica, Goločelo, Ćukovine, pa i deo Ljutica i neophodno je da ova mesna zajednica ima renoviranu školu i izgrađenu salu. U Svileuvi je završena i otvorena trasa od devet kilometara puta a zajedno sa ministarstvom poljoprivrede raspisujemo konkurs i već u 2019-oj ćemo ući u radove rekonstrukcije tri kilometra puta od Svileuve do Koceljeve, do puta Šabac-Valjevo. Ovaj pravac je važan jer ćemo u potpunosti imati kvalitetan put koji našu opštinu spaja sa ubskom. Takođe radi se i pravac prema Krniću, odnosno izabran je izvođač radova a da li će oni biti završeni do kraja 2018-e godine zavisi od vremenskih uslova. Takođe se radi na Vila Lesci put prema Brdarici, po pola kilometra u oba pravca. Izabran je i izvođač radova na putu u Družetiću prema Bobiji. Što se tiče planova za iduću godinu kroz budžet smo obezbedili određena sredstva za mnoge projekte u kojima ćemo učestvovati sa nadležnim ministarstvima. Pored radova koji su u 2018-oj urađeni na reci Tamnavi i njenom priobalju u Koceljevi planirano je da se u saradnji sa “Sava vodama” proširi proticajni profil ove reke nizvodno od Koceljeve i time zaštite oranice od plavljenja.
Mogu li stanovnici Koceljeve da se nadaju uređenju pešačke, odnosno biciklističke staze duž toka Tamnave i Rasnice?
-Inicijativa za to postoji. I ne samo da postoji nego se o njoj i razmišlja. Verovatno će doći do izrade nekog projekta i izbora projektanta za 2019-u godinu i da vidimo šta ta ideja sa sobom donosi. Razmišljanje je da celokupnu deonicu od novog pešačkog mosta na Tamnavi do Rasničkog mosta pa delom toka Rasnice do ulice Žiće Dimitrijevića privedemo ovoj nameni. Šetalište vodi u drugu problematiku a to je pitanje održavanja korita, jer šetalište ne vredi mnogo ako se korito reke adekvatno ne održava. Inicijativa je stigla do mene i ona je podržana. Verovatno ćemo u novoj godini ući u tu proceduru i projektant će dati sud šta je moguće a šta ne uraditi.
Ovih dana usvojen je i plan budžeta za narednu godinu?
–Budžet je baziran na poboljšanje infrastrukture, uglavnom putne. Tu su i sredstva namenjena za apliciranje kod nadležnih ministarstava za određene programe i projekte raspisane u 2019-oj godini. U velikom procentu se oslanjamo na zajednička finansiranja sa resornim ministarstvima po pitanju raznih infrastrukturnih objekata. Sam budžet kao budžet ne može da uradi nešto bitno, kapitalno po tom pitanju. Cilj ovog budžeta su bolji infrastrukturni uslovi za stanovnike, privredu i poljoprivredu.
Budžetom za 2019-u godinu planirana je, između ostalog, rekonstrukcija zelene pijace u Koceljevi, parkovi... ?
– To su sredstva koja mi opredeljujemo kako bismo konkurisali zajedno sa ministarstvima u njihovoj realizaciji. Posle završetka Dušanove ulice uređenje zelene pijace se samo nameće i ona, sigurno, nije u dobrom stanju. Neophodna je njena rekonstrukcija kako bi mogla da odgovori potrebama današnjice.
Godinu na izmaku u opštini Koceljeva obeležio je deseti jubilarni Festival zimnice ali i prvi put uloga domaćina Seoskih olimpijskih igara Srbije?
–Moram reći, bez lažne skromnosti, da smo uradili veoma dobar posao. Što se tiče seoske olimpijade sa njenom organizacijom smo se susreli prvi put, ali to nas nije sprečilo da posao uradimo odlično jer nam još uvek stižu pohvale od čelnika rekreativnog saveza i učesnika ove manifestacije. Kada je reč o Festivalu on je zaista postao zaštitni znak ove opštine. Ove godine bio je deseti jubilarni, najveći, najsvečaniji, najbolji. Trudićemo se da nastavimo u istom ritmu i da ispunimo očekivanja svih posetilaca i izlagača ali da zadržimo ovu dimenziju i određeni nivo sajma koji gradimo deceniju.
Duže od deceniju ipo Koceljeva insistira na privrednom razvoju. Da li će nova godina doneti novog investitora?
-Mi imamo kontakte sa brojnim investitorima ali je za sada suviše rano da nešto konkretnije kažem na ovu temu. Svakako se trudimo da izaberemo ono što je za nas najbolje. Sagledavajući postojeću privredu koja povećava svoje kapacitete sve više stižu zahtevi investitora za novom radnom snagom. “Rauh” je u toku izgradnje velikog magacinskog prostora. “Karina moda” zapošljava mnogo ljudi i najavljuje dalje širenje proizvodnje i kapaciteta. Nama ostaje da u industrijskoj zoni u 2019-oj godini isprojektrujemo, a nadam se i raspišemo tender za izgradnju, tj. završetak fekalne kanalizacije koja je dobrim delom završena. Ostalo je još oko jedan kilometar mreže kako bi završili kompletan posao. Ove godine smo završili kišnu kanalizaciju i pored puta koji je urađen 2016-e kao i trafo stanice uz završetak fekalne kanalizacije imaćemo potpuno opremljenu zonu koja će biti u stanju da odgovori zahtevima potencijalnih investitora. Nećemo imati ni jednu barijeru. Tražimo investitora koji nema tzv.”prljavu” proizvodnju, koji ima veću potrebu za muškom radnom snagom i bilo bi zaista odlično ukoliko bi se to na kraju oslanjalo na poljoprivredu i išlo u smeru prerade voća i povrća.
Statistika pokazuje da je opština Koceljeva prošle godine imala više od dve hiljade zaposlenih radnika što je rezultat otvaranja novih i proširenja postojećih proizvodnih pogona. To je posredno uticalo na pojačano interesovanje roditelja za usluge vrtića u kojem su se javile liste čekanja. Da li se razmišlja u pravcu proširenja kapaciteta PU “Poletarac”?
- Vrtić je ovih dana proslavio svoj 37-mi rođendan i on i ja smo takoreći vršnjaci. On je proširen pre nekoliko godina ali se ponovo razmišlja o njegovoj dogradnji. Prvi korak koji smo preduzeli je rešavanje pitanja zemljišta. Sledeći korak je da početkom godine krenemo u izradu projekta. Da li ćemo uspeti da sve izrealizujemo u narednoj godini u ovom trenutku ne mogu da kažem ali ćemo svakako učiniti sve što je u našoj moći da to uradimo.
Opština Koceljeva je u velikoj meri rešila pitanje vodosnabdevanja mnogih mesnih zajednica. Međutim, u određenom broju sela u zapadnom delu opštine ovo pitanje nije regulisano?
–Opština Koceljeva omogućila je vodosnabdevanje meštanima Brdarice, Draginja, Malog Bošnjaka, Svileuve, Batalaga, Koceljeve, Donje Crniljevo kao zasebnu celinu. Imamo urađenu istražnu bušotinu u Gradojeviću. Ostaje nam opremanje bunara. Mi za to u ovom trenutku nemamo novac u budžetu jer su to izuzetno veliki iznosi. Ušli smo u traženje nove bušotine i očekujem da ćemo u 2019-oj imati bušotinu sa pojačanim kapacitetom vode. Mi u ovom trenutku imamo toliko vode da zadovoljavamo trenutne potrebe i broj potrošača. Naša strategija je pronalaženje novih vodnih kapaciteta da bismo mogli da širimo mrežu. Bez novih izvora to nije moguće. Usmeravamo ljude da konkurišu kod ministarstva poljoprivrede za izgradnju arterskih bunara što je mnogo ljudi u ovoj godini i učinilo. To je rešenje problema.
Telekomunikacije su oblast kojom ova opština može da se pohvali. Koliko je urađeno?
-Zatvoren je krak koji je ostao od ubsko-valjevske strane tako da je sada celokupna opština pokrivena optikom, optičkim kablom, digitalnom televizijom i sve ono što u ovom trenutku u tom smislu ima Beograd ima i Koceljeva. To u velikoj meri doprinosi razvoju privrede i svi imaju prozor u svet. To je nešto što se u današnje vreme podrazumeva.
Jedan od gorućih problema u ovoj, kao i u većini drugih lokalnih samouprava u Srbiji, jeste odlaganje komunalnog otpada i sanacija deponije?
–Slažem se da je to jedan od velikih problema. JKP “Progres” je predvidelo u svom planu i programu za 2019-u godinu sredstva koja će da usmeri na odvoženje smeća i odlaganje na deponiju u Sremsku Mitrovicu. To je u ovom trenutku jedino realno ali još uvek na dugom štapu. Od proleća ćemo ući, verovatno, u neko trajnije rešenje ovog problema. Uspeli smo da iz centra Koceljeve izbacimo kontejnere koji su bili ruglo. Transfer stanica u Koceljevi urađena je pre regionalne deponije Kalenić na Ubu a da je ona urađen na vreme mi sada ne bismo imali probleme koje imamo, već bismo sa naše trasfer stanice to smeće odvozili na regionalnu deponiju. To je državni projekat i sve opštine u našem okruženju imaju slične ili još veće probleme. Nas očekuje pre svega povećanje cene odlaganja smeća kojeg ima na svim lokacijama u svakoj mesnoj zajednici.
Na koji način opština može intenzivnije da se uključi u razvoj sela i poljoprivrede?
-Mi smo već veoma intenzivno uključeni u to u smislu održavanja puteva, struje, vode, kompletne infrastrukture, zatim tu smo za njih u ulozi servisa kada je u pitanju popunjavanje zahteva i svega onoga što je u našem domenu, pa čak i više od toga. Nemamo suviše novca u budžetu da bismo mogli da izdvojimo nekakve direktne subvencije i to ne bi bilo dovoljno efikasno. Da bi se pokrenula poljoprivreda potrebna je sistemska politika ministarstva poljoprivrede. Dobra cena proizvoda garantuje proizvodnju, a ono što opština treba da obezbedi to je da proizvođači mogu da dođu do svojih poseda i kuća, da imaju kvalitetnu struju, stabilno vodo snabdevanje. Kada se sve sumira više se ulaže u okolna sela nego u samu Koceljevu. To se jasno vidi i u planiranom budžetu. Naša obaveza je da pomognemo selu i da uradimo ono što je u našem domenu. Kada se pojavi bilo kakav konkurs u kojem naši poljoprivrednici mogu da ispune uslove mi smo tu da ih informišemo, edukujemo, pomognemo....važna je uzajamna komunikacija i vera da ćemo se truditi da im otvorimo svaka vrata.
Ostaće zabeleženo da je 2018-e godine prvi put u svojoj istoriji opština Koceljeva dobila svoju registarsku oznaku. Šta to konkretno znači za ovu lokalnu samoupravu?
-To daje na značaju, na ozbiljnosti. Ukazuje na razvoj, na domaćinsko vođenje. Možemo reći da je pre desetak godina to bilo nezamislivo. Nije mala stvar naći se među 80 opština i gradova u Srbiji.
Novogodišnja poruka?
–Prvenstveno bih svima poželeo dobro zdravlje i dosta sreće u narednoj godini, ljubavi i radosti u životu jer je to preduslov za uspeh, stvaranje, rad, za opšte dobro svih nas.
V. Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa