14. februar 2019.14. feb 2019.
Doslednost  i profesionalnost
Živojin Žunić - novinar

Doslednost i profesionalnost

Potrebno je da novinar ima slobodu u pisanju, ali pod uslovom da je to potkrepljeno činjenicama i istinom. Čitaoci su na prvom mestu. Časno smo obavljali svoj posao i za vreme rata. Mladi novinari treba da budu istrajni, veruju da će doći vreme kada biti više profesionalizma u profesiji
Novinarstvo je „živa stvar“, a novinar univerzalna sveznalica. Potrebno je da bude načitan, a opet, nikada ne može biti stručan kao što je doktor ili inženjer u svojoj oblasti. Poseduje veštine, snalažljivost za rad na terenu, u redakciji, kaže u razgovoru za „Glas Podrinja“ Živojin Žunić, dugogodišnji novinar i urednik ovdašnje medijske kuće.
Pre tačno četiri decenije, 14.02. 1979. godine, naš sagovornik kao mlad novinar započeo je svoju karijeru u šabačkom nedeljniku. Ekonomista po struci svoj životni poziv pronašao je sasvim slučajno i neočekivano.
- Sticajem okolnosti video sam oglas na koji sam se prijavio, ali zbog vremenskih neprilika, nisam stigao u Šabac. Nekoliko dana kasnije otišao sam do Hotela „Zeleni venac“, gde su bile prostorije „Glasa“ i nakon testiranja, koje je tada bilo obavezno, postao sam deo redakcije. Sećam se da prvi tekst koji je objavljen sa mojim imenom bio o inicijativi da se izgradi put Šabac- Donje Crniljevo. I tako je sve počelo. Bio sam član ekonomske redakcije. Pokrivali smo veliko područje, celokupno Podrinje. Trideset novinara je radilo na radiju, televiziji i novinama. List je štampan u 10.000 primerka.

Odgovornost profesije
Odnos prema profesiji nije menjao ni kada su društvene okolnosti zahtevale. Sa kolegama je radio predano, posvećeno, analizirajući dešavanja objektivno, kako etički kodeks struke nalaže.
-Mogu slobodno da kažem da smo bili svedoci jedne epohe. Bavili smo se ekonomskim temama, bilo nam je značajno kada su krajem osamdesetih godina, započeli štrajkovi radnika uspešnih šabačkih firmi ;„Zorka“, „Šapčanka“, „Cale“...u kojima je bio angažovan veliki broj građana. Naš zadatak kao novinara bio je da o tome izveštavamo. Pomno smo pratili dešavanja, posebno naša redakcija. Privreda je bila jaka i mogli smo da pišemo o poslovanju preduzeća. Teme koje na prvi pogled ne deluju zanimljivo, ali su svakako značajne za standard građana i radnika. Devedesetih je došlo do ozbiljnih promena u državi. Uveden je višepartijski sistem i kao mediji dospeli smo u centar zbivanja. Demonstracije u Beogradu, napeta situacija, ali to nije uticalo na naš rad. Moram da priznam da smo studentima koji su se priključili poslali pismo podrške, jer uvek treba podržati narod, ne politiku.
Vođa tima
Pozicija urednika nosi veliku odgovornost. Pronaći balans, ostati dosledan sebi, profesiji, čitaocima i timu kojim rukovodi nije nimalo lak zadatak. Potrebno je dugogodišnje iskustvo, znanje kako bi bio na čelu dobrog tima.
-Novinar uvek treba da ima slobodu u pisanju, ali pod uslovom da je to potkrepljeno činjenicama i istinom. Odgovara za tekst koji napiše i tačnost podataka koje navodi. Mora da proveri obe strane priče. Ukoliko to ne uradi. Greška uvek ispliva, što nije dobro za njega i profesiju. Urednik kao odgovorno lice stoji ispred lista, novinara i tekstova. Ono na šta sam posebno ponosan u svojoj karijeri, je kada smo „otvorili“ list za građane, slušali njihove potrebe i stavove kroz pisma koja su nam slali. Nakon nekoliko brojeva strana je bila ispunjena upravo idejama sugrađana, jer su oni na prvom mestu.

Objektivnost
na prvom mestu
Bez obzira na okolnosti, stanje u društvu, državi, objektivnost mora da bude i ostane ideal kojem je novinarska profesija verna i teži.
-Transparentnost medija je veoma važna. Sećam se da smo objavili seriju tekstova o ubijenim žandarmima tokom ratnih 40-ih, što je pre toga bilo nezamislivo. U vreme nemira, društvenih previranja, imali smo brojna gostovanja u našoj medijskoj kući, kako političara, tako i istaknutih intelektualca. Govorili su o tadašnjem stanju u zemlji i aktuelnim društvenim pitanjima. U međuvremenu je izbio rat, veoma težak period za sve na ovim prostorima. Zemlja je bila blokirana sankcijama, pogođena inflacijom. Mediji su i onda funkcionisali. Časno smo obavljali svoj posao, čak i za vreme rata. Nismo bili ostrašćeni, ali smo pratili događaje zbog naših ljudi koji su bili na ratištima. Nažalost, u vihoru rata, izgubili smo i kolege na radnom zadatku na Baniji, 1991. godine. To nije jedini sukob kog smo bili svedoci. Moramo se prisetiti bombardovanja 1999. godine, kada su i mediji bili legitimne mete. Radili smo, izveštavali, trudeći se da to bude najbolje moguće. Nismo posebno razmišljali o situaciji u kojoj se nalazimo. U odnosu na građane nije nam bilo ni lakše, ni teže. Dešavalo se da noć provedemo u redakciji i pripremamo vesti.
Cilj novinara je da bude dobar novinar, u skladu sa standardima tog zvanja. Veliki je izazov postati i opstati u ovom poslu
- U današnje vreme mediji nisu baš u najzavidnijem položaju. Kada to kažem mislim na celokupnu državu i sve oblike medija. Mladi koji nameravaju da se bave ovim poslom, ili su na početku karijere, treba da budu svesni da je vreme teško, ali to ne treba da ih obeshrabri. Ukoliko zaista žele da se ozbiljno posvete novinarstvu, potrebno je da budu istrajni i veruju da će doći vreme kada će sa više profesionalizma raditi i mediji biti dostupniji širim slojevima društva. Bojim se da sada politika ima uticaj. Ipak, mladi treba što časnije prođu kroz ovaj period, kako bi jednog dana mogli da izveštavaju, objektivno i istinito.
Istraživanje je draž posla
-Mladi novinari treba da budu aktivni, istražuju, kako bi došli do priča. Nas su često urednici savetovali da izađemo iz redakcije, razmišljamo i budemo angažovani. Vodio sam se tom maksimom kao urednik. Nije uvek važna ni informacija, ni priča koju donesu. Kada izađu iz deska, dobiju priliku da se druže, a ukoliko i saznaju nešto, to je poseban osećaj za njih.
M. Živanović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa