21. februar 2019.21. feb 2019.
SLAVA VINARA, VINOGRADARA
I GOSTIONIČARA

Tamnavski brežuljci Bogom dani za uzgoj vinove loze

Organizatori ističu da im je, osim druženja i obeležavanja slave, cilj da promovišu vinogradarstvo i proizvodnju vina, da podstaknu na podizanje novih zasada na tamnavskim brežuljcima, Bogom danim za uzgoj vinove loze
Povodom Svetog Trifuna, slave vinara, vinogradara i gostioničara, okupljanje ljubitelja vina održano je prošlog četvrtka na brdu Lovac u organizaciji restorana “Delfin”, gazdinstva “Birtašević” i PZ “Agrovoćar- Koceljeva”. Tom prilikom dodeljena su i priznanja vlasnicima najboljih vina. Pristiglo je oko 40-ak uzoraka, a nagrade su dodeljene za najbolja bela, roze i crvena vina. U kategoriji belih vina priznanje šampion kvaliteta pripalo je Miloradu Rankoviću iz Koceljeve za rajski rizling. Zlatna medalja dodeljena je Savi Jurišiću iz Koceljeve, a srebrna Miloradu Lukuću iz Bresnice koji je pak šampion kvaliteta u kategoriji vina roze. Drugoplasirano je vino Milorada Rankovića iz vinarije “Ranković” dok je trećeplasirani Saša Popović iz Koceljeve.
Najbrojnija među uzorcima su bila crvena vina. U ovoj kategoriji najbolji je bio Đorđe Zarić iz Koceljeve čije “Kameničko crno” je ponelo titulu “šampion kvaliteta”. I u ovoj kategoriji vino iz vinarije “Ranković” je nagrađeno te je Miloradu Rankoviću dodeljena zlatna medalja dok je srebrna pripala “Protinom vinu”, vlasnika Dragana Aleksića iz Valjeva.
Organizatori ističu da im je, osim druženja i obeležavanja slave, cilj da promovišu vinogradarstvo i proizvodnju vina, da podstaknu na podizanje novih zasada na tamnavskim brežuljcima, Bogom danim za uzgoj vinove loze.
Prema tvrdnjama poznavalaca prilika, vinograda i površina pod vinovom lozom je sve manje. Na teritoriji koceljevačke opštine nema većih zasada. Tek je 3-4 onih većih od 50 ari. Oni, koji nisu zarasli, uglavnom zauzimaju površinu od 5-15 ari. Najčešće se gaje vinske sorte starijeg tipa, poput prokupca ili kamenčanke. Proizvodnja vina zadovoljava potrebe domaćinstava, onih u kojima još ima radne snage i domaćina spremnih na težak rad u vinogradima.
–Teritorija opštine Koceljeva, kada je reč o vinogradarstvu, pripada valjevsko-pocerskom reonu. Dobra stvar je što smo ušli u rejonizaciju vinogradarstva jer samim tim, čim je opština ušla u sistem rejonizacije, omogućeno je korišćenje podsticaja, odnosno da poljoprivrednici koji podignu svoje vinograde mogu da ostvare podsticaje za sadni materijal. Samim tim, to znači da vina proizvedena sa ovog područja pripadaju vinima sa geografskim poreklom. Pojedini krajevi to nemaju- rekao je pomoćnik predsednika opštine Vladimir Matić.
Nekadašnje tamnavsko vinogorje bilo je veoma značajno na mapi. Južni obronci opštine, od Donjeg kraja i Zukava, preko Družetića, Subotice, Goločela, Ljutica, Kamenice ka Donjem Crniljevu, odnosno, ka valjevskom kraju, bili su pokriveni vinovom lozom. Ti obronci su najpogodniji za podizanje vinograda.
–Evidentno je, ipak, da sama ekspanzija vinarstva u Srbiji doprinosi i blagom porastu u ovim krajevima u zadnjih nekoliko godina. Na teritoriji opštine Koceljeva imamo jednu vinariju koja je u ekspanziji i za koju očekujemo da će biti registrovana kao vinarija kada budu ispunjeni svi uslovi za to. Reč je o vinariji „Ranković” i iskreno se nadam da će se i drugi usuditi da slede njihov primer- izjavio je Matić.
V. Bošković

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa