7. mart 2019.7. mar 2019.
Broj stanovnika prepreka za lekare specijaliste
SEDNICA VEĆA SA UPRAVNIM ODBORIMA DOMA ZDRAVLjA I CENTRA ZA SOCIJALNI RAD

Broj stanovnika prepreka za lekare specijaliste

Koceljevački Dom zdravlja je, uz podršku opštine, pokrenuo inicijativu o udruženom nastupu zdravstvenih ustanova iz manjih opština kako bi uspeli da ispune zakonom propisani kriterijum o minimalnom broju stanovnika na osnovu kojeg je moguće angažovanje određenog lekara specijaliste. Već godinu i po dana Centar za socijalni rad u Koceljevi radi bez pravnika što, prema rečima direktorke, umnogome otežava rad drugih stručnih radnika i prevashodno ugrožava zakonitost rada ustanove
U Izveštaju o radu koceljevačkog Doma zdravlja Dr Darinka Lukić, koji su razmatrali članovi Opštinskog veća na prošlonedeljnoj zajedničkoj sednici sa Upravnim odborom istaknuto je da finansijskih problema nije bilo. Prema rečima predsednika UO Dragana Maksimovića manji deficit je nadomešćen prenetim sredstvima iz 2017. tako da je stanje u ovoj ustanovi pozitivno. On je ocenio da se štedi tamo gde može, ali ne i na onim stvarima na kojima ne može i ne sme, kako ne bi trpeli pacijenti.
Ponovo su članovi veća pokrenuli pitanje rada laboratorije i angažovanje pojedinih lekara specijalista.
Koceljevački Dom zdravlja je, uz podršku opštine, pokrenuo inicijativu o udruženom nastupu zdravstvenih ustanova iz manjih opština kako bi uspeli da ispune zakonom propisani kriterijum o minimalnom broju stanovnika na osnovu kojeg je moguće angažovanje određenog lekara specijaliste.
–Mi, što se tiče broja stanovnika opštine, nemamo pravo na biohemičara i ne možemo da radimo biohemijske analize. Dogovor je da se u našoj laboratoriji uzimaju nalazi dva puta nedeljno i da se šalju u Šabac. Mi nemamo dovoljan broj stanovnika pa takođe nemamo pravo ni na radiologa koji bi radio ovde a imamo ultrazvuk. Zato se svakodnevno po dva pacijenta šalju u Šabac. Za angažovanje radiologa potrebno je da imamo 50 hiljada stanovnika. Više od dve godine ja molim direktora u Vladimircima, iako su se oni već izmenjali, da urade svoj deo posla jer smo bili u Zavodu za javno zdravlje i dogovorili se da pošaljemo mi jednog lekara na specijalizaciju a da oni završe svoj deo posla. Time bismo zajedno ublažili nedostatak lekara- izjavila je vd direktorka koceljevačke zdravstvene ustanove dr Verica Sofranić.
Predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić ocenio je da je ova zdravstvena ustanova 80-ih godina prošlog veka bila mnogo opremljenija što se tiče dijagnostike i kadrova nego što je to danas slučaj. On je istakao da rešenje problema vidi u udruživanju ove opštine sa Vladimircima i Osečinom.
–Nama je jedina alternativa ako budemo uspeli da dobijemo dozvolu od Ministarstva zdravlja da postojeći rendgen koristimo a da se snimci šalju mejlovima na adrese lekara. Jedino što je moguće je da se okupe tri opštine i da udruženi isfinansiramo jednog specijalistu- rekao je Ilinčić. Komentarišući ograničenje o broju stanovnika članica veća Radmila Pimić istakla je da je svaki pacijent vredan i da tu ne bi trebalo da bude presudno brojno stanje jer narodu treba pružiti uslove da se leče bez obzira gde žive a posebno u situacijama kada postoje aparati ali nema obučenih kadrova da na njima rade. Ona je podsetila da se u javnosti konstanto priča o stručnjacima koji ne mogu da nađu posao i zaključila da su ovakve situacije kontradiktorne.

NEDOSTATAK PRAVNIKA DOVODI U PITANjE
ZAKONITOST RADA
Već godinu i po dana Centar za socijalni rad u Koceljevi radi bez pravnika što, prema rečima direktorke, umnogome otežava rad drugih stručnih radnika i prevashodno ugrožava zakonitost rada ustanove. Naime, radnik na upravo-pravnim poslovima angažovan na poslovima javnih ovlašćenja i finansiran iz republičkog budžeta je otišao u penziju u septembru mesecu 2017. godine. Vladina komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje dala je saglasnost za prijem jednog pravnika, ali odobrenje nije stiglo i od nadležnog ministarstva, uprkos brojnim dopisima koji su na njihovu adresu upućeni iz koceljevačkog Centra za socijalni rad.
– Od 1.septembra mi radimo bez pravnika što se sve više odražava na naš rad. Sve je više pritužbi na rad Centra zbog toga što stručni radnici, socijalni radnici i ja, kao psiholog, nismo obučeni da radimo određene poslove koji se odnose na poslove pravnika u Centru. To je ozbiljan problem i ja, kao direktor, ne vidim u neko dogledno vreme rešenje za njega- izjavila je Zorica Savić koja je obrazlažući šta je do sada urađeno na prevazilaženju ovog problema napomenula da je do sada Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja upućeno najmanje deset zahteva za dobijanje saglasnosti za prijem radnika.
–Pomoćnik ministra nam je najpre obećao da tu nema ništa sporno ali je po dobijanju našeg dopisa našao da je sporno to što nisu opredeljena sredstva. A sredstva ne mogu da budu opredeljena jer se ona za narednu godinu planiraju prema finansijskom planu od prethodne. Nadležni su, nakon odlaska pravnika u penziju, odmah ukinuli primanja tog radnika. Za iduću godinu nisu predviđena sredstva za finansiranje pravnika prema finansijskom planu, odnosno, u raspodeli sredstava za 2018. nisu ni bila predviđena sredstva jer su ona već bila ukinuta u septembru prethodne godine, a nadležni od nas traže u decembru da dostavimo plan od 2017. zarad planiranja sredstava. Ako se sa ovakim obrazloženjem nastavi mi nikada nećemo imati sredstva za finansiranje pravnika a to znači da nema rešenja. Njihovo obrazloženje ne daje nikakvo rešenje- izjavila je Savić koja je na problem ukazala i ove godine ali je ponovo dobila odgovor da se prilikom planiranja novca za tekuću godinu striktno drži raspodele sredstava iz prethodne.
Uprkos toj preporuci direktorka je poslala predlog finansijskog plana za 2019. u kojem je bila predviđena i plata pravnika, ali im je ovaj dokument vraćen uz zahtev da taj deo bude ispravljen.
Po pravilniku o sistematizaciji radno mesto pravnika je predviđeno. Nije reč o novom već o upražnjenom zbog odlaska radnika u penziju. U ovoj ustanovi to je bio jedini pravnik te ističu da ne traže otvaranje novog radnog mesta već samo popunjavanje već postojećeg.
–Svaki Centar za socijalni rad ima pravnika sa sto posto radnog vremena. Ukazali smo da ova ustanova funkcioniše bez pravnika koji je glavna karika u sistemu. Mi ne pričamo samo o novčanoj socijalnoj pomoći koja je najpoznatija. Uglavnom se smatra da se Centri bave samo novčanom socijalnom pomoći i da ništa drugo ne rade. Ali mi imamo vrlo kompleksne materije. Od starateljstva, od raspolaganja imovinom lica pod starateljstvom, preko poveravanja maloletne dece, smeštaja u ustanove, do nasilja u porodici koje je sada u ekspanziji. Psiholog i socijalni radnik pišu tužbe za izricanje mere zaštite od nasilja. Takvim stvarima se bavimo gde gubimo mi kao stručni radnici, gubi se na kvalitetu- smatra direktorka.
Centar za socijalni rad naišao je na razumevanje i podršku članova Opštinskog veća.
Jovan Dimitrijević smatra da se nedostatak pravnika u ovoj ustanovi ne može nadomestiti bez obzira na trud i zalaganje svih zaposlenih.
–Centru mogu da se upute samo reči hvale. Nedostaje pravnik koji bi mogao da rezrešava dileme a rad i pružanje usluga korisnicima bi bio mnogo efikasniji, pogotovo kada je reč o najsiromašnijim i najranjivijim grupama. Zaposleni u Centru ne rešavaju jednostavne već vrlo složene probleme- rekao je Dimitrijević.
I njegova koleginica Radmila Pimić ocenila je da je reč o veoma kompleksnom i ozbiljnom problemu i istakla da joj nije jasno kako je moguće da radnik ode u penziju i da na to radno mesto ne dolazi niko, a bio je potreban.
Predsednik veća Dušan Ilinčić smatra da je ministarstvo tromo jer je i ono, kako je rekao, verovatno prebukirano raznim problemima.
–Samo na osnovu saglasnosti Vlade Republike Srbije mi možemo nekoga zaposliti jer je na snazi zabrana zapošljavanja u javnom sektoru. Međutim, time nije predviđeno da na mesto onoga koji ode u penziju ne može doći drugi radnik. Ovde postoji saglasnost Vlade ali ministarstvo koči. A problem je ozbiljan i za zaposlene i za sve nas jer se u ovoj ustanovi rešavaju uglavnom veoma delikatni problemi - izjavio je Ilinčić.
U toku prošle godine na evidenciji u registru Centra za socijalni rad u Koceljevi bilo je ukupno 1.435 korisnika što je u odnosu na 2017-u nešto veći broj. Za finansiranje pružanja usluga i ostvarivanje prava iz Odluke o pravima i uslugama socijalne zaštite opštine Koceljeva iz lokalnog budžeta za jednokratne pomoći planirano je izdvajanje od preko 2,5 miliona dinara kao i 300 hiljada za nabavku osnovne pogrebne opreme za socijalno najugroženije korisnike za slučaj smrti.

V. Bošković

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa