9. maj 2019.9. maj 2019.
SPREMNI ZA POČETAK NOVE SEZONE

MODERNIZACIJA PROTIVGRADNIH STANICA

Koceljevačka opština početak protivgradne sezone koja traje do polovine oktobra meseca dočekala je spremno, sa modernizovanim stanicama. Od sedam, koliko ih ukupno ima na ovoj teritoriji, tri su već automatizovane, u Koceljevi, Svileuvi i Družetiću. One u Donjem Crniljevu i Ćukovinama su u završnoj fazi modernizacije tako da će po starom sistemu raditi preostale dve protivgradne stanice u Draginju i Brdarici. Od kraja marta do polovine aprila meseca lansirna mesta su opremljena i većim brojem raketa u odnosu na prethodne godine.
–Sve automatizovane protivgradne stanice imaju po devet raketa što je maksimalan broj pa će se prilikom svakog ispaljivanja rakete taj broj nadomestiti od strane radarskog centra. Isti broj raketa predviđen je i za dve stanice čija je modernizacija u završnoj fazi i očekuje se da će biti gotova do kraja ovog meseca ili u prvim danima maja. Stanice u Brdarici i Draginju dobile su po sedam raketa što je u odnosu na prethodne godine na početku sezone daleko veći broj. Ranije se dešavalo da sezonu započnu sa 3-4- izjavio je Vladimir Matić, pomoćnik predsednika opštine Koceljeva.
On je podsetio da je prošlogodišnja sezona bila veoma dobra, da su vremenske prilike išle na ruku, te da je ispaljen manji broj projektila što je omogućilo prebacivanje neupotrebljenih raketa u novu sezonu.
–Ono što mi imamo informaciju to je da je za ovu godinu planirano oko 7,3 hiljade raketa. Dobra prošlogodišnja sezona u kojoj je utrošen manji broj omogućila je da čak pet hiljada prenesemo u ovu godinu. Na našem području u 2018. ispaljeno je, na sreću, samo 35 raketa i to jasno govori da nam je vreme išlo na ruku kao i da je ušteda velika, pa su te rakete dobro došle za novu sezonu- rekao je Matić.
Govoreći o modernizaciji stanica napomenuo je da je do ove godine u tamnavskom kraju bilo angažovano 14 strelaca, a da ih je u novoj sezoni ostalo samo četiri. –Sa njima su potpisani ugovori i oni će, kao i prethodnih godina, dobijati nadoknadu za svoje angažovanje od četiri hiljade, što je veoma mali iznos. Osim toga, kao i ranije, lokalna samouprava će dodatno subvencionisati njihov rad i u ovoj protivgradnoj sezoni. Da li će se i ove dve stanice automatizovati u nekom narednom periodu ili će se ugasiti, još uvek ne znamo pouzdano. Sam sistem automatskih lansera pokazuje jednu bolju operativnost, odnosno veći domet raketa koji je sada do pet kilometara u odnosu na stari koji je bio do tri- istakao je pomoćnik predsednika opštine. Upravljanje ovim stanicama i ispaljivanje raketa vršiće se sa Visa, iz radarskog centra. Dejstvovaće se kada nadležni procene da treba i na način na koji smatraju da je najbolji.
–Nema više onog kurirskog javljanja strelcu kada treba da napuni, da ispali i da li se nalazi na protivgradnom mestu kako bi pravovremeno dejstvovao. Neće biti gubljenja vremena. To će sada sigurno biti brža i efikasnija zaštita. Samo što sada verovatno nećemo odmah raspolagati podacima o eventualnoj pojavi grada na teritoriji opštine o čemu smo svojevremeno informacije dobijali upravo od strelaca sa terena. Ipak, nadam se da će sada ti podaci stizati iz radarskog centra- rekao je Matić i izrazio nadu da će saradnja sa Republikom Srpskom biti još bolja što je od posebne važnosti za ovaj kraj Srbije. Prema njegovim rečima i u priobalnom pojasu reke Drine biće uspostavljen automatski sistem zaštite koji će, nada se, biti daleko efikasniji i doprineće manjem obimu šteta od ove vremenske nepogode.
–Nama upravo iz ovog pravca, odnosno sa reke Drine, dolaze i najveći problemi kada su gradonosni oblaci u pitanju, tako da saradnja dve Vlade i u oblasti protivgradne zaštite ide u tom pravcu- izjavio je Vladimir Matić.

OSIGURANjE USEVA
NAJBOLjA ZAŠTITA
OD GRADA
Protivgradna zaštita je od prevashodne važnosti za poljoprivrednike i njihove useve. Neretko se novac iz budžeta izdvajao za nadoknadu štete od grada. Ti izdaci su za lokalne samouprave bili uglavnom veliki dok su, sa druge strane, sredstva bila nedovoljna da seljacima nadomeste realnu štetu. Nadležni zato podsećaju da je, i pored efikasnije zaštite od grada, neohodno osigurati svoje posede i podsećaju da država u velikoj meri subvencioniše premije osiguranja. Danas je moguće za relativno malu sumu novca osigurati obradive površine i zasade na njima od ove vremenske nepogode jer je povraćaj od polise osiguranja čak 40 odsto. Osim toga, određene pogodnosti u zavisnosti šta se i u kojoj meri osigurava, daju i pojedine osiguravajuće kuće. - Čim se uplati polisa i podnese zahtev za povraćaj 40 odsto za osiguranje useva, prva sredstva koja stižu na račun su upravo ta. Osiguranje je posebno važno za naš kraj koji se prevashodno bavi voćarskom proizvodnjom. U voćarstvu štete od grada nisu samo za jednu sezonu već je reč o višegodišnjim- podsetio je Matić i dodao da ovo subvencionisanje svakako ima efekta ali u nedovoljnoj meri.
Neznatno je više poljoprivrednika koji koriste ove mere ali bi broj osiguranih parcela morao biti veći. Čini se da je prošle godine tek 120-130 poljoprivrednika podnelo zahtev za subvencionisanje polisa što je ipak nedovoljan broj ako znamo da je na području ove opštine registrovano 2,2-2,4 hiljade od kojih je oko dve hiljade aktivnih poljoprivrednih gazdinstava, što znači da je manje od deset odsto onih koji osiguravaju useve. Zato je važno raditi na edukaciji i promeni svesti.
-Takođe poljoprivrednici praktikuju da sačekaju period do Đurđevdana kako bi utvrdili kakav će biti rod da bi izveli računicu. Sudeći prema dosadašnjim vremenskim prilikama u oblasti voćarstva ovo neće biti rodna godina. Ako znamo da voćari zalivaju svoje zasade onda to jasno govori da je nedostatak vlage. Zima je bila hladna, nejednak period cvetanja, dug period cvetanja kada je bilo hladnih dana, oplodnja je bila lošija, tako da ćemo tek za 10-20 dana znati pouzdanije kakav rod da očekujemo- smatra Matić.
U tamnavskom kraju najveće površine su pod voćarskim zasadima koji se prostiru na oko 2,4 hiljade hektara. Oko polovine su šljivici, ali su u velikoj meri zastupljeni jagoda, kupina i malina. I dok se površine zasada pod “crvenim zlatom” iz godine u godinu smanjuju, proizvodnja jagode je u ekspanziji, a evidentno je i sve učestalije obnavljanje zasada pod šljivom.
V. Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa