8. avgust 2019.8. avg 2019.
Čovek svetlosti tihe
PROTOĐAKON DR LjUBOMIR RANKOVIĆ O VLADICI LAVRENTIJU

Čovek svetlosti tihe

Pored Hrista Gospoda, večnog i neprevaziđenog uzora, vladici Lavrentiju najveći uzor bio je i ostao sveti vladika Nikolaj. Nastojao je celog života da ga podražava u svemu. Iako bezrezervno i do kraja, poslušan i odan crkvi i njenim kanonima, vladika nikada, kao i Nikolaj, nije bio kruti klerikalac. Njegova priroda je široka i slobodarska, kao priroda naroda kome pripada. Kao mlad jeromonah, a docnije kao episkop, nije se uklapao u klerikalne knute i stege. Nikada nije bio despot. Nije nezasito žudeo za episkopskom vlašću i čašću
Vladika Lavrentije, najstariji po stažu episkop SPC, ove godine obeležava trideset godina rukovođenja Eparhijom šabačkom. Tim povodom, razgovarali smo sa njegovim višedecenijskim saradnikom, protođakonom dr Ljubomirom Rankovićem.

Jedan ste od najbliskijih saradnika i prijatelja vladike Lavrentija, na koga ste upućeni više od pola veka. Vaš prvi susret sa njim bio je u manastiru Krka, gde ste bili među učenicima prve generacije petorazredne bogoslovije (1966)?

- Bio sam dečak od 13 godina i 9 meseci, kad me ovaj Čovek našao među zidinama drevnog manastira Krke kao odbačeni zavežljaj tuge, smilovao se poput milostivog Samarjanina i uprtio na svoja pleća. Meni i mojim drugovima postao je i otac i majka. I više od toga. Naša živa ikona Hristova. Svojom ljubavlju i dobrotom prema nama, i prema svima i svemu oko sebe, svedočio je o smislu postojanja čoveka i sveta. Bio nam je profesor i razredni starešina, ali nije nas podučavao ispraznim i zavodljivim rečima, nego živim primerom. Bio je naš najuverljiviji udžbenik bogoslovlja da hrišćanstvo nije naučna doktrina, već život sam. Bio nam je Hristos po blagodati. Ne kao sveštenik, jeromonah, episkop. Već, pre svega i iznad svega, kao Čovek. Pravi Božji Čovek.
Episkop Eparhije šabačke prvi je blagovestio „zlatoustog propovednika vaskrslog Hrista“, vladiku Nikolaja, pronoseći njegovu reč Srbijom. Da li je „najveći srpski orao“, kako ga je nazvao Ava Justin Popović, koji je postao narodni „deda vladika“, uzor našem vladici?
- Pored Hrista Gospoda, večnog i neprevaziđenog uzora, vladici Lavrentiju najveći uzor bio je i ostao Sveti vladika Nikolaj. Nastojao je celog života da ga podražava u svemu. Iako bezrezervno i do kraja, poslušan i odan crkvi i njenim kanonima, vladika nikada, kao i Nikolaj, nije bio kruti klerikalac. Njegova priroda je široka i slobodarska, kao priroda naroda kome pripada. Kao mlad jeromonah, a docnije kao episkop, nije se uklapao u klerikalne knute i stege. Nikada nije bio despot. Nije nezasito žudeo za episkopskom vlašću i čašću. Nekoliko puta, poput vladike Nikolaja, podnosio je pismenu ostavku na dužnost eparhijskog arhijereja.
Prema rečima vladike Nikolaja, „jedno je biti čvrst, a sasvim drugo biti tvrd u veri“. Ukoliko je čovek svestan svog verskog i nacionalnog identiteta, nema problem sa drugima, od sebe različitima?
- Po uzoru na Svetoga Savu i Svetog vladiku Nikolaja, vladika Lavrentije najveći je vaseljenski hrišćanin svoga vremena. Kao prvi srpski episkop Evrope i Australije, krstario je neumorno multiverskim i multinacionalnim prostorima i kontinentima, sabirajući rasuto stado Svetoga Save i prikupljajući ga pod krila srpske crkve, kao kvočka piliće. Sarađivao je i prijateljevao sa visokim predstavnicima brojnih hrišćanskih i nehrišćanskih konfesija i veroispovesti, sveštenstvom i narodom svih slojeva. Poštovao ih i voleo istinskim hrišćanskim čovekoljubljem, ljubomorno i zavetno čuvajući svoju veru i svoj narod kao zenicu oka, voljen i poštovan od svih. U fanatizovanim i neprosvećenim krugovima pojedinih vernika, udaljenim od istinskog i jevanđelskog shvatanja i razumevanja hrišćanstva, to nije nailazilo, a i danas ne nailazi na razumevanje. Bez polemike sa njima i bilo kakave osude, neka takvima, kao odgovor, posluži očajnički vapaj češkog reformatora Jana Husa sa lomače: O, sancta simlicitas!
Kao episkop šabačko-valjevski, vladika je nastavio misionarski rad na svim poljima?
- Štampan je veliki broj knjiga verske sadržine u milionskim tiražima, i veliki deo toga besplatno deljen narodu. Pomogao je pokretanje prvog crkvenog radija u celom pravoslavnom svetu od Cetinja do Vladivostoka. Radio Glas Crkve, sa šest predajnika pokrivao je skoro celu Srbiju, i postao jedan od najslušanijih i najomiljenijih radio stanica u zemlji. Uvođenjem veronauke u naše škole, Eparhija šabačko-valjevska prednjačila je po brojnosti đaka u Srbiji. Svake godine, Eparhija štampa knjige odabrane i prigodne verske sadržine koje poklanja svim đacima, bez obzira da li pohađaju veronauku, i svim profesorima, nastavnicima i školskom osoblju.
Pored misionarskog, vladika Lavrentije je i na zadužbinarskom polju ostavio veliki trag?
- Pored velikih poduhvata u Evropi u izgradnji eparhijskih centara i organizovanja crkvenog života, veliki uspeh je ostvario i kao episkop šabačko-valjevski. Podigao je i osvetio blizu dve stotine crkava i velelepnih crkvenih domova. Pomenuću najvažnije: Manastir Soko i Bogoštica, najveći hram posle hrama Svetog Save, crkva Hristovog Vaskrsenja u Valjevu; izgradnja episkopskog konaka u Novom Valjevu i crkve Svetog Georgija, zadužbinara i ktitora braće Vujića; izgradnja nove crkve na Ubu, podizanje monumentalnog hrama u Loznici na Lagatoru, na imanju Vuka Karadžića, najveće u Eparhiji šabačkoj; izgradnja novog hrama na Letnjikovcu u Šapcu, spomen crkve na Ravnoj Gori i petnaest kilometara asfaltnog puta kroz suvoborska bespuća... Vladičin entuzijazam ne jenjava. Nedavno je, na eparhijskom imanju u Šapcu, pokrenuo i uveliko započeo izgradnju Duhovno-kulturnog centra Sveti Sava, najvećeg u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Autor ste Monografije Lavrentije – praznik svetlosti tihe, koju je IK „Glas Crkve“ objavio povodom pedeset godina vladičanstva vladike Lavrentija?
- Duboko sam svestan da tom Monografijom ni izbliza nije dotaknuto niti zabeleženo mnogo toga važnoga i krupnoga u njegovom životu. Pritom, želim da uverim Vaše čitaoce da je, sve što je zapisano u ovoj knjizi, duboko istinito i verno, prosejano kroz sito i rešeto rođenog skeptika. Poput nevernog apostola Tome, stotinu puta sam očima gledao, dodirivao prstima i rukama svojim opipavao i proveravao brojne činjenice i bio neposredni svedok i učesnik mnogih događaja koji su opisani u Monografiji.
S obzirom na činjenicu da je vladika Lavrentije obeležio Vaš život, možete li izbeći pristrastnost?
- Umesto odgovora, navešću primer iz života velikog srpskog pisca.
Nakon promocije knjige Bosanski rat na tribini Glasa Crkve u Šapcu, Dobrica Ćosić ispričao je jedan poučan događaj iz svoga života. Posle premijere pozorišne predstave Kolubarska bitka, ispred Mišićevog spomenika u Mionici, koja je rađena po njegovom romanu Vreme smrti, primao je čestitke brojnih oduševljenih gledalaca. Najedanput, iz mase naroda izbio je pred njega jedan sredovečni muškarac sa suprugom, mrk i namračen kao oblak, i obratio mu se glasom punim gorčine i gneva:
– Gospodine Ćosiću, ja sam praunuk Živojina Mišića iz Struganika. Ovo što sam video večeras, nije moj deda.
Dobrica je prijateljski stavio ruku na rame nepoznatog čoveka i blago uzvratio:
– I nije, sine! Ovo je moj Živojin Mišić.
Dakle, ovo je moj Vladika Lavrentije.
REDAK ČOVEK BOŽJI
Omiljeni svetac pisca moga života, Dostojevskog, bio je sveti Aleksije Čovek Božji. Meni se posrećilo da ceo život uživo budem uz Retkog Božjeg Čoveka, kako je, s pravom, nazvao vladiku Lavrentija, naš Svjatjejši Patrijarh Irinej, u svom Prologu Monografiji o Vladici Lavrentiju.

ŽIVA IKONA HRISTOVA
Najviše odlikovanje koje mi je Proviđenje dodelilo jeste da proživim život u neposrednoj blizini Čoveka, koji od dečačkih dana u mome životu predstavlja živu ikonu Hristovu. Te višnje sreće Gospod me udostojio u ovom svetu. Odredio mi mesto u blizini Čoveka Svetlosti tihe, koji mi je kroz ceo život darivao obilje skrivenog blaga srca, najdragocenijeg blaga koje se u ovom svetu može zadobiti. Od njega i kroz njega sam zadobio skupoceni biser – Gospoda Hrista. I to Onog nežnog i brižnog jevanđelskog Pastira Dobrog sa nazaretskih polja.
M.F.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa