Ka jednakosti u starijem dobu

Međunarodni dan starijih osoba se u svetu i kod nas obeležava 1. oktobra, u skladu sa Rezolucijom 45/106 koju je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija 14. decembra 1990. godine, sa ciljem da se naglasi važnost prilagođavanja životnog okruženja potrebama i sposobnostima stanovnika trećeg doba. Nakon ove inicijative, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 1991. godine, u skladu sa rezolucijom 46/91, usvojila principe Ujedinjenih nacija koji se odnose na starije osobe. Na Svetskoj skupštini o starenju 2002. godine usvojen je Madridski međunarodni akcioni plan za starenje kako bi se odgovorilo na mogućnosti i izazove starenja stanovništva u 21. veku i promovisao razvoj društva za sve generacije.
Trenutno, oko 700 miliona ljudi na svetu ima preko 60 godina, a procenjuje se da će do 2050. godine taj broj iznositi 2 milijarde, što će predstavljati preko 20 procenata svetske populacije. Trend povećanja broja starijih osoba će biti najveći u zemljama u razvoju, pri čemu se Azija izdvaja kao region sa najvećim brojem starijih osoba, dok se Afrika suočava sa najvećim proporcionalnim rastom broja starijih osoba. Imajući sve ovo u vidu, očigledno je potrebno skrenuti pažnju na posebne potrebe i izazove sa kojima se suočavaju mnoge starije osobe u sredinama u kojima žive. Međutim, važno je znati da možemo očekivati njihov pun doprinos u društvu, samo ako postoje odgovarajuće garancije za uvažavanje njihovih ljudskih prava.
Praktično sve zemlje sveta suočile su se sa rastom broja starijih osoba u populaciji. Ove demografske promene utiču na rad, zapošljavanje, finansije, potražnju za robom i uslugama, stanovanje i infrastrukturu, transport, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, ali i na porodične odnose i međugeneracijsku solidarnost.
Vlade širom sveta trebalo bi da se pripreme za ove ekonomske i društvene promene povezane sa starenjem stanovništva i sa tim u vezi važno je posmatrati starenje sa pozicije razvoja uključujući i postizanje Ciljeva održivog razvoja navedenih u Agendi 2030. Starenje stanovništva je važno sa stanovišta cilja o iskorenjivanju siromaštva, obezbeđivanju uslova za zdrav život i blagostanje za sve generacije, promovisanju ravnopranosti polova kroz ceo životni ciklus i puno i produktivno zapošljavanje. Potrebno je smanjiti nejednakosti između i unutar zemalja, ali stvarati i naselja koja su inkluzivna, sigurna, otporna i održiva.
Tema ovogodišnje kampanje “Ka jednakosti u starijem dobu” je usklađena sa desetim ciljem održivog razvoja koji se odnosi na smanjenje nejednakosti unutar i među zemljama, kroz osnaživanje i promovisanje socijalnog, ekonomskog i političkog uključivanja svih ljudi, bez obzira na godine, pol, invalidnost, rasu, etičku pripadnost, poreklo, religiju, ekonomski ili drugi status.

Ovogodišnja kampanja ima za cilj:
Skretanje pažnje na postojanje nejednakosti u starijem životnom dobu, kao posledice akumuliranih nejednakosti tokom života.
Naime, osobe koje na početku života imaju više mogućnosti i resursa imaju znatno veće šanse da postanu starije osobe sa boljim kvalitetom života. Sa druge strane, osobe koje potiču iz porodica niskog socioekonomskog statusa, imaju manje šanse da se obrazuju i suočavaju se sa različitim stresorima, što dovodi do sve većih socijalnih i ekonomskih nepovoljnosti u kasnijem životu. U starijem dobu, ove se nejednakosti akumuliraju.
Osvestiti važnost hitnog suočavanja sa postojećim nejednakostima i važnost sprečavanja budućih nejednakosti povezanih sa starenjem.
Osvestiti važnost istraživanja društvenih promena u kontekstu životnog toka: celoživotno učenje, proaktivna i prilagodljiva politika zapošljavanja, socijalna zaštita i univerzalno zdravstveno osiguranje.
Osvestiti važnost uvažavanja primera dobre prakse i preporuka zasnovanih na dokazima, u smanjenju nejednakosti i promeni stereotipa vezanih za starenje.