17. oktobar 2019.17. okt 2019.
Tihi saputnik savremenog čoveka
Bolest 21. veka - mnoga lica depresije

Tihi saputnik savremenog čoveka

Treba da razlikujemo potištenost od depresije. Nije znak slabosti ili negativnosti. Manje od 10% pacijenata se nalazi na efikasnom lečenju. Svakih 40 sekundi jedna osoba izvrši samoubistvo u svetu, a 50, 60% ima bar jednu depresivnu fazu u životu. Depresija je jedina smrtonosna bolest u psihijatriji
Depresija se definiše kao stanje bezrazložnog neraspoloženja i averzije (otpora) ka bilo kojem vidu aktivnosti. Depresija utiče na misli osobe, njeno ponašanje, osećanja i poželjnost u društvu. Depresivne osobe su vrlo neraspoložene, usamljene, anksiozne, beznadežne, bespomoćne, sa osećajem da su manje vredne, posramljene i neumoljive. Depresija rezultira u gubitku interesovanja koja su ranije bila razlog okupacije, zadovoljstva i volje. Gubitak apetita ili pak prejedanje, problem koncetnrisanja, senilnost - samo su neki od rezultirajućih dešavanja u depresivnom stanju. Međutim, insomnia (nesanica) ili naprotiv - prekomerno spavanje, izmorenost, bolovi, svrab - nervoza, predstavljaju psihijatrijske sindrome tj. depresivne poremećaje (MediHelp).

Ukoliko konsultujete „sveznajući“ Gugl na pretragu pojma depresija dobićete naveden tekst, ili drugi slične sadržine. Taksativno, naučno objašnjeno, medicinski, a istinski? Šta je depresija? Niko vam neće reći da je ona tiha sena koja vas ne napušta, prati. Nemi, saputnik sa kojim se saživite. Mrak koji vas prožima, i traje, postaje sve tamniji dok vas ne proguta. Ne zato što ste slabi da mu se oduprete, ili ne želite, već zato što vam je potrebna pomoć.

- Treba da razlikujemo potištenost od depresije. Klinička depresija se opisuje kao poremećaj sa fizičkim i mentalnim karakteristikama koje mogu da poremete sposobnost pojedinca da funkcioniše u društvu i radnom okruženju. Potrebno je da se blagovremeno dijagnostifikuje. To nije znak slabosti ili negativnosti. Ukoliko osobi koja je depresivna kažete „Trgni se!“, ona će to shvatiti kao vaše nerazumevanje, jer ona pati. Ipak, članovi porodice ovo govore zato što su nemoćni. Teško se odlučuju da pomognu tako što će osobu koja je depresivna odvesti kod psihijatra, jer je to sramota, a to treba da prevaziđemo - pojašnjava doktor medicinskih nauka, primarijus, doc. dr Tomislav Gajić i ističe da je važno da postoji odgovarajuća terapija i lečenje, imajući u vidu specifičnost svakog pacijenta.

Iako postoje delotvorni tretmani, manje od 10% pacijenata se nalazi na efikasnom lečenju. Prepreke za zaštitu mentalnog zdravlja vezane za ovaj poremećaj leže u nedostatku resursa, obučenih zdravstvenih radnika, kao i problemima socijalne stigme. Jedan od razloga za nepružanje efektivne zaštite je pogrešna klinička procena i neadekvatna terapija poremećaja raspoloženja.

-Ideja je da ljudi dobiju osnovne informacije kada je mentalno zdravlje u pitanju. Ovo je pilot predavanje koje realizjuemo sa kolegama iz Amerike kako bismo pokrenuli niz predavanja, radionica pod nazivom „Mentalno zdravlje za sve“. To znači da osobe koje se ne bave medicinskim poslom mogu da pitaju svog lekara zbog čega imaju određenu terapiju, ili nemaju. A namera je i da se skine stigma kako bi ljudi koji imaju problem mogli da zatraže pomoć i da se jave psihijatru. Podaci govore da na svakih 40 sekundi jedna osoba sebi oduzme život. Tačno je da samo 10 odsto ljudi „dođe“ do adekvatnog tretmana. Takođe, 50 do 60 odsto ljudi u životu ima bar jednu depresivnu epizodu, a depresija je poremećaj raspoloženja koji traje duže od dve nedelje - kaže dr Gajić.

Depresiju prate brojne zablude: brzo proći sama, pa lečenje nije potrebno, napada samo slabe i bespomoćne, promenom okoline proći će... Kako bi otklonili bar neku od neduomica Biblioteka šabačka nedavno je ugostila je primarijusa, doc. dr Tomislava Gajića koji je održao predavanje „Mnoga lica depresije“ sa namerom pokrene niz edukativnih aktivnosti u cilju skretanja pažnje na važnost mentalnog zdravlja.

Treba da razlikujemo potištenost od depresije. Nije znak slabosti ili negativnosti. Manje od 10% pacijenata se nalazi na efikasnom lečenju. Svakih 40 sekundi jedna osoba izvrši samoubistvo u svetu, a 50, 60% ima bar jednu depresivnu fazu u životu. Depresija je jedina smrtonosna bolest u psihijatriji,


Simptomi i uzroci
Simptomi depresije: neraspoloženje i tuga koji su najjači uglavnom u jutarnjim časovima, osećaj zabrinutosti, često praćen navednim fizičkim smetnjama i razdražljivošću; slaba koncentracija; nerealne (sumanute) ideje ništavila, propasti i sl.; pesimizam, praćen osećanjem beznađa i bespomoćnosti; osećaj krivice i manjak samopouzdanja; snižen nivo energije i preterana zamorljivost; poremećen san (uglavnom rana jutarnja buđenja i isprekidan san) i apetit (uglavnom oslabljen); oslabljen libido; suicidne misli i pokušaji suicida.

Uzroci depresije leže u nekoliko ravni, koje zajedno, ali kod različitih osoba i u različitim odnosima uzrokuju depresiju. A to su: genetska konstitucija (neke osobe su sklonije razvoju depresivnih reakcija); psihološki razvoj i struktura ličnosti, koja se formira u kontekstu porodice i društva i podrazumeva postignut stepen zrelosti; adekvatnost Ego mehanizama odbrane koji čoveku omogućavaju da se na adekvatan (zdrav) način prilagođava zahtevima života, novonastalim situacijama i potencijalnim problemima; zatim su tu i brojni socijalni faktori kao što su gubitak bliske osobe, razne vrste odvajanja (separacija), gubitak socijalne sigurnosti, telesne bolesti, prirodne katastrofe itd.

Depresija je jedina smrtonosna bolest u psihijatriji, jer oko 15% depresivnih osoba počini samoubistvo, pa zato zahteva ozbiljan pristup i lečenje, što podrazumeva najpre njeno adekvatno i pravovremeno dijagnostikovanje, a potom i odgovarajuću farmakološku terapiju (u trajanju od najmanje 6 meseci) i psihoterapijsku proceduru kako bi se sprečili recidivi ovog poremećaja i uspostavila što duža i kvalitetnija remisija bolesti. (Bel Medik)
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa