28. novembar 2019.28. nov 2019.
Trećina novca za razvojnu komponentu
PREDLOG OPŠTINSKOG BUDžETA SUTRA PRED ODBORNICIMA

Trećina novca za razvojnu komponentu

Sutra će o predlogu Odluke o budžetu opštine Koceljeva za 2020. godinu, na sednici sazvanoj po hitnom postupku, razgovarati i odbornici u lokalnom parlamentu. Ova tema bila je i na dnevnom redu sednice Opštinskog veća, održanoj u ponedeljak.

Planirano je da se u opštinsku kasu u narednoj godini slije skoro 362,4 miliona dinara, dok će rashodi biti veći za gotovo 36 miliona. Govoreći o zakonskim rokovima i izradi samog predloga šef odseka za finansije u opštinskoj upravi istakao je da su oni ispoštovani po prvi put, te da je budžet realno planiran.

–Naime, Vlada Republike Srbije, odnosno Ministarstvo finansija su u rokovima doneli dokumenta na osnovu kojih mi i donosimo Odluku o budžetu. Pre svega to se odnosi na uputstvo za pripremu budžeta lokalne vlasti koje smo dobili iznenađujuće rano, još početkom avgusta meseca. Kao i svake godine, što nam je i zakonska obaveza i nema razloga da bude drugačije, počeli smo da realno planiramo prihode i to samo one koji su viđeni a ne one koje pretpostavljamo ili koji će možda biti- objasnio je Mileta Kovačević i dodao da prihodi diktiraju i rashode i izdatke.
–Imali smo par puta na skupštini komentare od pojedinca, za koje mislim da su zluradi, da je budžet troškadžijski. On i mora biti troškadžijski i zato je i namenjen. Ali, ima razvojnu komponentu. A ta komponenta se gleda kroz planirane investicije koje su direktne planirane investicije u narednoj godini negde oko 25 posto i koje su vidljive. Znači, oko 25 posto našeg budžeta i plus kroz tekuće popravke i održavanja pre svega saobraćajne infrastrukture koje isto možemo podvesti pod razvojnu komponentu kao i subvencije javnom komunalnom preduzeću i nadamo se da će to u narednoj godini biti i realizovano u većem stepenu nego prethodnih godina. Tako da je oko 35 posto rashoda u budžetu nešto što se može smatrati i tretirati kao razvojna komponenta. Takođe, i sve rashode smo planirali u realnim iznosima. Imamo nešto što nam je zadato počev od plata zaposlenih u opštinskoj upravi i našim indirektnim korisnicima, zatim stalni troškovi kao što su struja, voda, telefoni- rekao je šef odseka za finansije.
Budžetski deficit prema predlogu odluke iznosi oko 36 miliona dinara i obezbediće se iz neraspoređenog viška prihoda iz ranijih godina. Predviđeno je da tekuća budžetska rezerva bude četiri miliona dok će stalna iznositi 800 hiljada dinara.
–Tražili smo ove godine, ali još uvek nismo dobili nikakav odgovor od Ministarstva finansija, da nam dozvole budžetski deficit iznad deset posto, gde smo mi sa nekih 5-6 projekata, odnosno tri za koja imamo i projektnu dokumentaciju, tražili da nam to odobre. Međutim, nismo dobili odgovor i ne možemo da planiramo te investicije koje su značajne po svom obimu. Postoji još uvek nada da ćemo ipak dobiti tu saglasnost ali ona mora biti predmet nekog rebalansa budžeta, makar on bio odmah u januaru mesecu- poručio je Kovačević.
Među kapitalnim projektima navedenim za 2020. godinu nalazi se rekonstrukcija dela opštinskih i nekategorisanih puteva kao i ulica i trotoara, zatim rekonstukcija zelene pijace u Koceljevi, izgradnja fekalne kanalizacije u naselju Podbare, na Ilinom krstu-magistralni put i u industrijskaoj zoni. Takođe je predviđeno opremanje parkova u sedištu opštine, izgradnja javne rasvete u MZ Draginje u Romskom naselju kao i u naselju Klisura u Koceljevi.
NOVAC ZA STRELCE I IZ LOKALNE KASE
Opštinsko veće usvojilo je odluku o sufinansiranju naknada za rad protivgradnih strelaca kojom se predviđa da će za ukupno četiri strelca koji su raspoređeni na dve protivgradne stanice na teritoriji opštine Koceljeva biti izdvojeno po 3,5 hiljade dinara u neto iznosu po jednom angažovanom licu na mesečnom nivou u šestomesečom periodu.
Za ovu namenu iz opštinske kase izdvojiće se u neto iznosu po jednom protivgradnom strelcu 21 hiljada, odnosno ukupno za sva angažovana lica 84 hiljade dinara uz dodatak zakonom propisanih obaveza za poreze i doprinose.
–Mi smo godinama unazad sufinansirali rad strelaca što nastavljamo i dalje. Ova odluka nam je potrebna da bismo mogli da sa strelcima zaključimo ugovore i da im se kasnije, po tim ugovorima izvrši isplata ove naknade. 3,5 hiljade je mesečna naknada i to je iznos koji se nije promenio- istakao je načelnik opštinske uprave Slobodan Vasić.
Predviđeni iznos za naknadu za rad protivgradnim strelcima član veća Radivoj Nikolić ocenio je kao sraman i mizeran i poručio da ovu odluku neće podržati.
–Znači za jednu dnevnicu on treba da dežura mesec dana u toj stanici. Zar mogu tako republički organi da omalovažavaju mučene seljake u svim sferama? Ja predlažem da najmanje deset hiljada republika da i mi kao opština isto toliko. Dajemo samo za četiri strelca. To je mizerno- poručio je Nikolić.
Sa njegovim mišljenjem se složila i Radmila Pimić koja je predložila da se iznos sredstava koji se do sada izdvajao za sve strelce sada podeli na preostala četiri i da se na taj način deo nadoknade koji daje lokalna samouprava poveća jer posao protivgradnih strelaca nije jednostavan ni lak.
Do ove godine područje koceljevačke opštine bilo je pokriveno sa sedam protivgradnih stanica na kojima je bilo angažovano 14 strelaca. U međuvremenu jedan broj stanica je automatizovan tako da je smanjen i broj lica koji su radili u njima. Na pitanje člana veća Jovana Dimitrijevića da li je smanjen broj strelaca uticao na sigurnost i protivgradnu zaštitu odgovorio je načelnik odeljenja za privredu, poljoprivredu, saobraćaj i turizam Miodrag Tadić koji je istakao da je pet stanica u proteklom periodu automatizovano te da u njima više nema protivgradnih strelaca.
–Ostale su još stanice u Draginju i Brdarici na kojima su angažovana po dva protivgradna strelca. Smanjenje broja strelaca neće ništa uticati na bezbednost. Naprotiv. Biće čak i bolje jer se sve radi automatski. Neće biti nikakavih problema što se tiče efikasnosti sistema odbrane od grada. I ove dve preostale stanice će biti automatizovane. Inače strelce finansira država a ovo što opština izdvaja je samo naša pomoć. Država daje četiri hiljade mesečno- objasnio je Tadić.
Veće je na ovonedeljnoj sednici usvojilo i predlog izveštaja o radu opštinske uprave za 2018. godinu kao i kodeks ponašanja službenika i nameštenika opštine Koceljeva. O svim ovim temama diskutovaće se i na sutrašnjoj sednici skupštine opštine.
NEDOVOLjAN BROJ PROMETA
Članovi veća usvojili su set odluka iz oblasti lokalne poreske administracije. Pred odbornicima će se naći predlozi odluka o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti, zatim o visini stope poreza na imovinu u ovoj opštini, o koeficijentu za utvrđivanje poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji vode poslovne knjige, o stopi amortizacije kao i o određivanju zona i najopremljenije zone za utvrđivanje poreza na imovinu za narednu godinu.
Šefica lokalne poreske administracije Vesna Bojić ocenila je da je reč o jako kompleksnoj materiji ali da su odluke veoma kratke.
–Odluke su rađene po osnovu svih primljenih ugovora o prometu nepokretnosti u vremenu od 1.1. do 30.9. Svi ti ugovori su urađeni, prerađeni, obrađeni i izvučene su te prosečne cene za sve nepokretnosti za koje je moglo da se izvuče. Na žalost, mi smo mala opština a to je slučaj i sa drugima i nemamo prosečne cene za kuće za stanovanja, za poslovne prostore,a tek za garaže da i ne pominjemo. Nekada imamo za stanove a nekada nemamo. Ove godine svega dva prometa stana, jedan u prvoj, a jedan u drugoj zoni. Tako da ove godine ni za stanove nismo imali dovoljan broj prometa i prosečnu cenu. Iz svega što smo mogli da izvučemo bila je prosečna cena za građevinsko zemljište, poljoprivredno i šumsko. Nova kategorija jeste drugo zemljište i to će nam malo pomoći ne kod fizičkih lica jer mi zapravo i dalje ne radimo taj porez na zemljište. Radimo ga samo kod pravnih lica. To su neki putevi, pruge, ostalo veštački stvoreno neplodno zemljište se podvodi pod to drugo- objasnila je Bojić.
Prema njenim rečima porez na imovinu će i u 2020. ostati isti. Stopa će biti nepromenjena, ostaju iste poreske osnovice, a nema promena ni kod stope amortizacije. I dalje će postojati dve zone.
–Bilo je sugestija zašto svake godine donosimo istu odluku, ali i na predlog državne revizije, koja je potvrdila naše odluke i rekla da je najbolje što se tiče poreza na imovinu da se svake godine donese nova odluka iako to nije zakonska obaveza, mi smo nastavili sa tom praksom. Nismo imali nikakvih izmena. I za ove dve zone je jako teško utvrditi te prosečne cene, a kamoli da imamo više zona. Ove cene su u odnosu na prošlu godinu malo niže što se tiče građevinskog zemljišta, nešto slično poljoprivredno i šumsko- zaključila je šefica LPA.
V.Bošković

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa