16. januar 2020.16. jan 2020.
Tri velika praznika

Tri velika praznika

Iako je Vaskrs najveći hrišćanski praznika, kod Srba se Božić i praznici vezani za njega najsvečanije proslavljaju. Svečarsko raspoloženje traje nedeljama - počinje već od Nikoljdana, a traje do Savindana. U subotu, nedelju i ponedeljak proslavljamo tri velika praznika – Krstovdan, Bogojavljanje i Jovanjdan
KRSTOVDAN
Osamnaestog januara Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici praznuju Krstovdan. Ovaj praznik slavi se kao uspomena na prve hrišćene koji su primili veru na samom početku hrišćanske propovedi. Zimski Krstovdan praznuje se uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.
U kalendaru SPC nije obeležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je razapet Hristos.
Na Krstovdan se služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual osvećenja vode. Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grehova, za isceljenje i očišćenje duše i tela, na osvećenje srca i uma i da odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.
Na Krstovdan se uvek posti. Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
U nekim mestima u Srbiji postoje običaji da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se smrzne, veruje se da će godina biti plodna i zdrava, u suprotnom, oskudna i bolešljiva.
U nekim delovima Srbije, na Krstovdan se opere sav veš i očisti kuća. U mnogim gradovima, održava se takmičenje plivača u vađenju Časnog krsta iz vode.
Prema narodnom verovanju, u noći između Krstovdana i Bogojavljenja treba pogledati u otvoreno nebo i zamisliti želju.

BOGOJAVLjANjE
Kada je napunio trideset godina, Isus Hrist je došao na reku Jordan da bi ga krstio Sveti Jovan. Znajući da je pred njim Mesija, Sveti Jovan dočekao je Spasitelja rečima: "Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni da ja tebe krstim". Isus mu je odgovorio: "Ostavi sad to, jer nam treba ispuniti svaku pravdu".
Tako se, pri Isusovom krštenju, Bog javio u tri ličnosti - Bog Otac se oglasio sa neba: „Ovo je Sin moj ljubljeni, koji je po Mojoj volji“, Bog Sin se krstio u Jordanu, a Bog Duh Sveti lebdeo je u obliku svetlonosnog goluba. Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočoveka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Vernici se pozdravljaju rečima: „Bog se javi!“ i „Vaistinu se javi!“.
Takođe, crkva je ustanovila Svetu tajnu krštenja. Krštenjem se postaje član Hristove crkve i duša se čisti od svakog greha. Na Bogojavljenja se, posle liturgije, vrši veliko osvećenje vode u hramu ili u porti. Bogojavljenska vodica nikada se ne kvari, jer u njoj prebiva sila Duha Svetoga.

JOVANjDAN
Dvadesetog januara po novom kalendaru, SPC molitveno obeležava Sabor svetog Jovana Krstitelja. Sveti Jovan bio je savremenik i vršnjak, a po majci i rođak Hristov. Majka Svetog Jovana, Jelisaveta, bila je bliska rođaka Presvete Bogorodice.
Stasavši u Jordanskoj pustinji, telesno i duhovno, sveti Jovan je, u tridesetoj godini, po volji Božjoj, počeo svoju proročku i propovedniču delatnost. Veoma brzo oko njega se okupio veliki broj učenika koje je poučavao postu i molitvi. Dok on „propovedaše u pustinji Judejskoj..., izlažaše k njemu Jerusalim i sva Judeja, i sva okolina jordanska", „Pokajte se!", gromoglasno je uzvikivao, „Približilo se Carstvo Nebesko! Pripremite put Gospodnji! Poravnite staze Njegove!" svedoče o svetom Preteči jevanđelisti Matej, Marko i Luka.
Neki su mislili da je Jovan obećani Mesija. On je odgovarao da je on samo "glas koji viče u pustinji; ja vas krštavam vodom, a Onaj što ide za mnom, jači je od mene; ja nisam dostojan da mu odrešim kaiše sa Njegove obuće. On će vas krstiti Duhom svetim i ognjem".
Kada je Jovan ugledao Hrista, uzviknuo je: "Gle, kako krotko ide! To je Jagnje Božje, koje uze na sebe grehe sveta. Bog je hteo da ja svedočim za Njega, i ja velim da je Duh Sveti na Njemu i da je On Božji Sin". Jovan je krstio Hrista u Jordanu, zbog čega je nazvan Krstitelj.
Sveti Jovan Preteča jedini jedini je od proroka kome je bilo dato da može rukom da pokaže Onoga čiji je dolazak prorokovao. Pošto je propovedao dolazak Mesije, Sina Boga Živog, predanje ga naziva Pretečom.
Poput starozavetnih proroka, ni Sveti Jovan nije štedeo vlastodršce. Nije se ustezao da prekori bezbožnog cara Iroda Antipu, koji je od svog polubrata preoteo i uzeo za ženu Irodijadu, koja je, uz to, bila i njegova rođena sinovica.
Na svoj rođendan Irod je, na nagovor Irodijade i njene kćeri Salome, poslao dželata u tamnicu koji je Jovanu odrubio glavu.
Osim Gospoda i Presvete Bogorodice, Sveta Crkva samo Svetog Jovana proslavlja nekoliko puta u toku godine i tako ukazuje na duhovnu veličinu njegove ličnosti i nezamenjivi udeo u iskupiteljskom delu Gospoda Isusa Hrista.
Svetog Jovana Krstitelja, kao krsnu slavu, proslavljaju mnoge srpske porodice.

SRPSKE NOVE GODINE
Proslavili smo Novu godinu po gregorijanskom kalendaru, a u utorak nam je došla još jedna, koju praznujemo po julijanskom kalendaru, kod nas poznata kao Srpska. Nekada zabranjivana, a nikad zabranjena, proslavljana je u tajnosti, što joj je davalo posebnu draž, gotovo misticizam.
Srpska Nova godina zove se još i Mali Božić i Vasiljevdan, s obzirom da je posvećen Svetom Vasiliju Velikom, episkopu Kesarije Kapadokijske. Ovaj Svetitelj se naziva „pčelom crkve Hristove“, koja nosi med vernima, a jereticima žaoku. Svoj život je posvetio Bogu, molitvi, služenju i pomaganju bližnjima. Sačuvana su njegova mnogobrojna dela: bogoslovska, apologetska, podvižnička i kanonska. Sastavio je tekst liturgije, koja nosi njegovo ime, a služi se deset puta u godini, između ostalog, 14. januara, kada se u hramovima čita i moleban za Novu godinu. Tog dana se mesi poseban kolač od projinog brašna, vasilica, u koji se u nekim krajevima stavlja seme raznih žitarica i povrća da bi godina bila rodna. Negde se u ovaj kolač stavljaju i delovi raznog voća da bi godina bila berićetna, a često i „parica“, po uzoru na Božić. Vasiljevdan neki praznuju i kao svoju krsnu slavu.
Simbolika praznovanja Nove godine ukazuje na iščekivanje novog i nadu da će to novo biti „bolje, lepše i veće“ od starog. Nada umire poslednja. Atinski mudraci su čekali Novu reč, Jevreji Novog čoveka, Mesiju, a po svemu sudeći, Srbi su veliku nadu polagali u Nove godine.
Pored pomenutih, smo proslavljali još dve.
Prema nekim izvorima iz slovenske mitologije, nekada smo Novu proslavljali 1. marta, koji je nazvan Martindan ili Letnik. Taj dan je odabran da grad (led) ne bi uništio letinu, a verovalo se da je dobro okusiti i zgotovljene koprive, „na život i zdravlje“.
Nova godina kod nas se obeležavala i 1. odnosno 14. septembra po novom kalendaru, kada je, i danas, početak crkvene godine.
Priredila: M. Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa