5. mart 2020.5. mar 2020.
OPŠTINSKA VLADA USVOJILA PLAN ZAPOŠLjAVANjA

Broj zaposlenih premašio dve hiljade

Prema rečima načelnika odeljenja za privredu, poljoprivredu, saobraćaj i turizam Miodraga Tadića, uprkos stalnim zapošljavanjima broj nezaposlenih i dalje je visok jer se na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja nalazi nešto više od 1,4 hiljade lica
Istovremeno se svake godine povećava broj onih koji rade i u toku prošle godine bilo je skoro 2,3 hiljade ljudi koji su imali radno mesto
Predlog Lokalnog akcionog plana zapošljavanja, koji je već usvojen na sednici Opštinskog veća, naći će se uskoro i pred odbornicima.
Prema rečima načelnika odeljenja za privredu, poljoprivredu, saobraćaj i turizam Miodraga Tadića, uprkos stalnim zapošljavanjima broj nezaposlenih i dalje je visok jer se na evidenciji Nacionalne službe zapošljavanja nalazi nešto više od 1,4 hiljade lica.
Istovremeno se svake godine povećava broj onih koji rade i u toku prošle godine bilo je skoro 2,3 hiljade ljudi koji su imali radno mesto.
– Stanje na tržištu rada je takvo da se jako malo smanjuje broj nezaposlenih i taj broj je još uvek veoma visok. Na evidenciji je trenutno 1414 lica ali se povećava broj zaposlenih na teritoriji opštine Koceljeva i on je, prema podacima republičkog zavoda za statistiku kao i zavoda za zdravstveno osiguranje daleko premašio dve hiljade pa je godišnji prosek u 2019-oj bio 2259- izjavio je Tadić i dodao da je godišnji prosek zaposlenih u prošloj godini bio veći nego 2018-e.
U dokumentu se navodi da je stopa nezaposlenosti u ovoj opštini oko 18 odsto, skoro duplo veća od republičke.
–U trećem kvartalu prošle godine stopa nezaposlenosti na nivou Repbulike Srbije bila je jednocifrena po prvi put i iznosi 9,5 posto. Kod nas, ako gledamo ove podatke, još uvek je to dosta visoko u odnosu na republički prosek jer imamo veliki broj na evidenciji Nacionalne službe. Pitanje je da li svi baš traže posao na toj evidenciji ali svakako to je podatak sa kojim moramo operisati i kada stavimo odnos između ukupnog broja nezaposlenih i radno sposobnog stanovništva na teritoriji opštine Koceljeva kojih ima više od osam hiljada, dobija se dosta visoka stopa nezaposlenosti. Pitanje je da li je to realno jer možda tek trećina onih koji su na evidenciji traže posao- ocenio je Tadić.

JAVNI RADOVI KAO MERA AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLjAVANjA
Do radnog mesta najteže dolaze stariji od 50 godina i njih je na listi za posao 417, odnosno gotovo trećina od ukupnog broja. Takođe, nezaposlenost žena je u ovoj opštini neznatno veća od nezaposlenosti muškaraca.
Lokalni akcioni plan za 2020-u godinu predstavlja osnovni instrument sprovođenja aktivne politike zapošljavanja na području ove opštine i njime su definisani prioriteti, ciljevi i politika zapošljavanja.
– Mi smo i ove godine predvideli iznos od tri miliona dinara za sprovođenje mera aktivne politike. U skladu sa nacionalnim planom mi ćemo konkurisati kod nadležnog ministarstva za sufinansiranje i tražiti još toliko novca pa ako budemo imali iznos od šest miliona to je već ozbiljna cifra, tako da je projektovan broj lica koji eventualno možemo zaposliti u okviru javnih radova 40 na period od četiri meseca- rekao je načelnik odeljenja za privredu, poljoprivredu, saobraćaj i turizam.
On je govorio i o efektima javnih radova, pozitivnim i negativnim stranama u praksi i tom prilikom ocenio da su ljudi nedovoljno stimulisani za angažovanje na određenim poslovima.
– Postoje i druge mere ali mi se opredeljujemo za ovu jer je procena da je to u ovom momentu mera kojom možemo da obuhvatimo najširi broj ljudi sa raznoraznim profilima zanimanja i da je to korisno u određenim preduzećima.
Veoma je korisno kada je u pitanju zapošljavanje u javnom komunalnom preduzeću jer se ostvaruju određeni društveni interesi. Takođe je dobra mera i u Domu zdravlja gde obično zapošljavamo medicinske sestre. U vrtiću je dosta pozitivnih efekata, takođe i u Crvenom krstu. Mislim da je nešto manji efekat u biblioteci, ali je značajan- smatra Tadić.
On je dodao da je efekat javnih radova bio bolji u prethodnim godinama i podsetio da nadoknade za poslove u okviru ove mere zapošljavanja nisu velike.
–Nadoknada je ispod minimalne zarade, 22 hiljade dinara mesečno. Mislim da ni ljudi nisu previše stimulisani u zadnje dve godine da rade za taj novac neke teške fizičke poslove. Nadoknada je ista za sve, bez obzira na stručnu spremu ili na prirodu posla za koji su angažovani, što nije realno- poručio je Tadić.
V. Bošković

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa