9. april 2020.9. apr 2020.
SRPSKA PRIVREDA POSLE COVID 19
Kakve su perspektive privrede Srbije i kakve će posledice na nju ostaviti Korona kriza

SRPSKA PRIVREDA POSLE COVID 19

O posledicama koje će prouzrokvat pandemija izazvana Korona virusom na privredu Srbije kao i merama koje Vlada donosi u cilju njihove prevencije razgovaramo sa profesorom Brankom Živanovićem, šefom Katedre za ekonomiju i finansije Beogradske bankarske akademije
On je naš Šapčanin, vreme provodi radno ali ovaj put u kući odakle radi putem online nastave i telekonferencija. Jedna od stvari u ovom trenutku koja mu teže pada, je i činjenica da nije u prilici da dođe u Šabac u kome smo već navikli da ga često viđamo. Ovde mu je uvek lepo, redovno posećuje majku, prijatelje i privrednike. U poslenje vreme ga posebno raduju uspesi učenika ‚‚njegove‚‚ Ekonomske škole na republičkim takmičenjima iz ekonomije i bankarstva kojih je sve više. Kaže da bi ovom prilikom apelovao na sve nekadašnje učenike da se, kad ove neprilike prođu, pridruže akciji preuređenja školskog dvorišta uvek ‚‚naše Ekonomske‚‚.
A u pogledu odvijanja Korona-krize, njenog uticaja na srpsku privredu i eventualnih posledica predviđa tri moguća scenarija.

Prvi scenario
‚‚U prvom scenariju Korona kriza bi trebalo da jenjava u periodu od 6 do 9 nedelja od dana njenog proglašenja. Posmatrano u ovim okvirima privredna konjuktura u startu bi imala naglašeno oštar pad, a kada dođe u prelomnu tačku, koja se očekuje u periodu između 6 i 9 nedelje , trend bi se prelomio i ona bi naglo počela da se oporavlja. To je scenario krive u obliku latiničnog slova V – odnosno naglog pada i sličnog oporavka ukupne privredne aktivnosti merene grupom indikatora među kojima ključnu ulogu ima BDP. Takav razvoj događaja brzo bi nas doveo u fazu oporavka i privredna struktura ne bi bila značajnije poremećena‚‚.

Drugi scenario
Drugi manje optimističan scenario opisuje kao krivu latiničnog slova U. ‚‚Do njega će doći u slučaju da se ovakva situacija produži na period duži od pomenutih 9 nedelja. U tom scenariju, pad će biti, manje oštar a više zakrivljen, tada ćemo posle pete, šeste nedelje osetno sporije padati. Stepen privredne deklinacije bio bi manji obzirom na činjenicu da se glavni udar već dogodio u proteklom periodu, ali analogno tome ćemo se i sporije oporavljati. Taj scenario je moguć počevši od 9-te nedelje krize, sa trajanjem i do kraja godine. Robni i realni novčani tokovi tada bi bili na minimumu, sva dalja budžetska zahvatanja problematična , inflacija u izgledu a međusektorska privredna struktura ozbiljnije poremećena. Sve to bi prouzrokovalo sporiji i kompleksniji oporavak privrede‚‚.
Treći i najgori
Najgori je treći scenario koji se teorijski mora pomenuti, ali njega isključuje smatrajući da se gotovo izvesno neće dogoditi. ‚‚On je predstavljen u obliku latiničnog slova L i podrazumevao bi kritičan pad privredne delatnosti. Tu se spada, na neki do sada nezamisliv nivo i oblik ekonomije, koji je bolje opisan u Kamijevoj „Kugi“ nego u realnoj ekonomskoj teoriji. To bi dakle bila neka privreda golog vegetiranja i fizičke samoodrživosti i to bi već bio planetarni problem‚‚. Objašnjava da bi se ovaj scenario desio ako bi pandemija, odnosno kriza izazvana njome, potrajala duže od godinu dana. Navodi da ga je teško predvideti u detalje, ali i da je gotovo izvesno da će biti sprečen.
‚‚Nadajmo se prvom scenariju, ali nemojmo isključiti ni početak drugog. Predviđam da će se negde u tim tačkama ova kriza i završiti ‚‚ – ističe profesor Živanović.

Banke prve podletele pod mač
Profesor Živanović opominje da su banke u ovoj krizi prve „podletele pod mač“, pa i da za to treba imati razumevanja, iako svestan činjenice da je teško pridobiti podršku i sažaljenje za ‚‚bankarsku sirotinju‚‚. Međutim, ukoliko ne bude racionalnog pristupa „ozbiljno rizikujemo da ruiniramo veći deo bankarskog sistema u Srbiji u pogledu njegove likvidnosti i kapitalne adekvatnosti“.
On ističe da bi narednom periodu trebalo regulatroni okvir NBS uskladi sa potrebama poslovnih banaka nakon krize. ‚‚Pre svega, neophodno je da im se prizna da su u periodu krize bile prinuđene da samo tehnički rade u formatu ‚‚novčanog šaltera‚‚, a ne da se tržišno ponašaju i ostvaruju prihod‚‚. Očekuje i da će najveći broj banaka izvesno kumulirati ozbiljne operativne gubitke. ‚‚S toga u regulatornom okviru treba ostaviti komforan prostor poslovnim bankama za upravljanje tim gubicima i tako i usmeriti prudencijalnu kontrolu NBS - bez ‚‚grubih faulova‚‚ prema njima. Drugo, nakon krize bankama treba omogućiti da vrlo liberalno, gledajući ukupan dug klijenata i njegovu strukturu, otpočnu njihovo prepakivanje i restrukturiranje. Umesto radikalnijih rezervisanja po potencijalnim gubicima, oportuno će biti da se ta sredstva zadrže u kreditnom potencijalu poslovnih banaka, jer je poenta da banke intenzivnije odobravaju kredite u fazi početka oporavka privrede i podgrevanja konjukture‚‚ – ocenjuje Živanović.
On smatra da banke ne treba dodatno finansijski kažnjavati, kad su već prethodno prećutno prihvatile da rade bez profita određeni period. ‚‚U suprotnom, rizikujemo da rasteramo strane banke postajući skupi u odnosu na okruženje, a kad se oporavimo treba gledati i da zadržimo našu konkurentsku prednost‚‚ – smatra naš sagovornik. Prema njegovim rečima, i obaveznu rezervu poslovnim bankama treba svesti na minimum i ta sredstva osloboditi i vratiti u njihov kreditni potencijal.
Navodi da repo-transakcije centralne banke treba, takođe, ograničiti. ‚‚Bez obzira koliko niska repo stopa bila , banke će uvek rado ustupati novac centralnoj banci da bi kako-tako prihodovale i izbegle rizik kreditiranja, i taj novac će tada biti sterilan. Umesto toga treba, eventualno, dozvoliti državi da se u nekom formatu zadužuje kod centralne banke, tj. da može da emituje državne hartije od vrednosti a da se centralnoj banci ograničeno dozvoli da ih ona otkupljuje‚‚ - poručuje profesor Živanović.
Najzad, dodaje, prema bankama koje su zabeležile gubitke treba biti liberalan i u smislu odmerenog insistiranja na kapitalnoj adekvatnosti. ‚‚Kapitalni zahtevi prema bankama moraju biti u skladu sa situacijom, treba im dati mogućnost da se u narednih godinu dana vrate na potreban nivo kapitalne adekvatnosti i da se liberalnije zadužuju, čak i kod same NBS, nego što to regulatorni zahtevi u ovom trenutku dozvoljavaju‚‚ – zaključuje sagovornik našeg lista.

Helikopterski novac
Za meru davanja tzv, „helikopterskog novca“ ističe da je to konzervativna monetarna dogma, da ima dobre strane i da je ne treba ‚‚a priori‚‚ odbacivati. Međutim, da ona samo ima katalizatorsko dejstvo i da ne rešava nagomilana socijalna pitanja, te da je tako treba i posmatrati. ‚‚Nije od presudnog značaja kako je taj novac raspoređen, bitno je samo da je momentalan i rasut u što širem okviru, upravo kao da je i bacan iz helikoptera. Takođe je poželjno i da takva strategija ne dođe prerano, već kada glavni udar krize prođe i kada ekonomija uđe u ‚‚sedlo‚‚ ciklusa privredne konjukture, tek tada bi takva mera bila adekvatan katalizator ukupne agregatne tražnje i dala efekte‚‚.

Posledice
U pogledu eventualnih posledica ne dovodi u pitanje da će ih biti. Međutim, smatra da ih ne preba posmatrati samo kroz prizmu produktne kontrakcije i nedovoljnog rasta ili čak pada BDP-a. ‚‚ To se može brzo nadoknaditi. Mnogo su opasniji strukturni poremećaji, nekontrolisani budžerski debalansi, gubljenje kontrole nad realnim deviznim kusem nacionalne valute i potencijalnom inflacijom‚‚ – upozorava profesor.

Nove mere
Kada je reč o novim merama, naš sagovornik kaže da su one školski primer, i da su dobre iz više razloga – ‚‚nisu izdvojene od mera drugih država i realnog tržišta, po prvi put u fokus se stavljaju mikro, mala i srednja preduzeća koja su gro naše privrede i najavljene su pravovremeno, u samo praskozorje krize. Istovremeno, imaju i snažnu socijalnu komponentu‚‚.
Prema njegovim rečima u fokus su stavljena tri cilja: zaposlenost, proizvodnja i likvidnost makrosistema. ‚‚Merama država zaposlenima garantuje realnu izvesnost zadržavanja radnih mesta na određeni rok. Moratorijumom na otplatu kredita, poslodavcima se ozbiljno pomoglo time što im je omogućeno da zaustave tekuće obaveze plaćanja prema poslovnim bankama, koje su pored poreskih, jedine uvek na vreme bile prinuđene da izvršavaju. Ukoliko samo uzmemo u obzir presek stanja u bankarskom sektoru neposredno pred najavu ovih mera , prema kome su kreditne obaveze firmi i građana po osnovu anuiteta bile oko 2 mlrd EUR, kristano je jasno koliko se poslodavcima pomoglo. Zaustavljen je dakle odliv novca po tom osnovu, ali i po osnovu odlaganja poreskih obaveza. Najzad, time što su na ovaj način zaustavljeni mnogi neproduktivni odlivi po osnovu plaćanja anuiteta i kamate, ostavljena je gotovina na raspolaganje privredi, prevashodno da isplati neto plate radnicima‚‚ navodi Živanović. U tom smislu, naš sagovornik ističe da je subvencionisanje plata radnicima dobra mera i očekuje da budžetski rashodi neće biti takvi da nas gurnu u nekontrolisanu inflaciju .
Na opasku da se privrednici masovno žale na najavu da će im ta direktna pomoć biti data tek sredinom maja, Živanović ističe da će i njihove obaveze zahvaljujući gore navedenim olakšicama biti umanjene u aprilu i maju. Ukazuje i da se arhitektura novčane distribucije budžetske pomoći ne može se organizovati preko noći. ‚‚Fakat je i da sam Fond za razvoj, u ovom trenutku, teško da poseduje takvu propustnu moć, te da će se njegovi kapaciteti morati unaprediti i projekat proširiti i na druge državne agencije. To se posebno odnosi na drugu fazu i formatiranje državnih garantnih punktova za podršku kreditiranuju privrede kroz kanale komercijalnog bankarstva‚‚.

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa