25. jun 2020.25. jun 2020.
Laureat Matija Bećković
„Vinaverovi dani evropske kulture“

Laureat Matija Bećković

“U znak priznanja za kolosalno poetsko i književno stvaralaštvo, koje po svom prepoznatljivom visokom umetničkom dometu i zvuku nastavlja kontinuitet besmrtnog dela Stanislava Vinavera, osobito u najnovijim zbirkama „Portreti“ koje predstavljaju izdanke Vinaverove orfejske zbirke „Ratni drugovi“, čime je iznova sastavljen „beskrajni plavi krug“ srpske poezije! Večno trajanje umetničkog konteksta, jeste sudbina velikih pesnika, Grad Šabac dodeljuje književnu nagradu akademiku Matiji Bećkoviću
Postoji Obilićev, Kosančićev, Topličin, Gundulićev, Andrićev venac, a sada im se pridružio i Vinaver. Tu su svi oni koje je opevao, njegovi ratni drugovi, a njihovi potomci mogu da sagledaju povezanost, isprepletanost. Drago mi je da se rodni grad, Šabac, setio gigantske ličnosti kao što je Vinaver, jer koliko god da je svetski čovek, postaje zaboravljen ako nema svoje rodno mesto. Velika je čast dobiti nagradu koja nosi ime čarobnika srpskog jezika Stanislava Vinavera - rekao je akademik Matija Bećković laureat književne nagrade “Vinaverov venac” proteklog petka na novom gradskom trgu u okviru manifestacije posvećene znamenitom Šapčaninu.
„U znak priznanja za kolosalno poetsko i književno stvaralaštvo, koje po svom prepoznatljivom visokom umetničkom dometu i zvuku nastavlja kontinuitet besmrtnog dela Stanislava Vinavera, osobito u najnovijim zbirkama „Portreti“ koje predstavljaju izdanke Vinaverove orfejske zbirke „Ratni drugovi“, čime je iznova sastavljen „beskrajni plavi krug“ srpske poezije! Večno trajanje umetničkog konteksta, jeste sudbina velikih pesnika“, navedeno je u svečanoj gramati koja je dodeljena Bećkoviću.
-Kada evropsku kulturu u našem gradu promovišemo, značajno mesto pripada naučnom skupu koji okuplja eminentne stručnjake iz oblasti književnosti spremne da promišljaju i diskutuju o važnim temama. Fondacija “Vinaver” izdaje literarna dela kojima može da se ponosi Srbija, te je ove godine doneta odluka da godišnja nagrada pripadne akademiku Matiji Bećkoviću, koji svakako zaslužuje priznanje - istakao je gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović i podvukao da su Vinaverovi dani pravi način da se ukaže na značaj srpskog, šabačkog i evropskog erudite za nacionalnu kulturu.

Plavo nebo nad utopijom
Prošlonedeljna manifestacija, koja se već četiri godine održava u Šapcu, „Vinaverovi dani Evropske kulture“ počela je svečanim skupom u Gradskoj kući i promocijom drugog broja godišnjaka za modernu književnost i umetnost “Vinaverovo ogledalo”, kao i naučnog zbornika „Plavo nebo nad utopijom: Stanislav Vinaver i ruska kultura“ gde su svoja saznanja sa prisutnima podelili dr Kornelija Ičin, dr Vladan Bajčeta i Gojko Tešić.
Okosnica trodnevnog okupljanja činio je veliki naučni skup „Duša, zver, svest: Stanislav Vinaver i nemačka kultura” koji se kao i prethodnih godina odvijao u Biblioteci šabačkoj.
-Slobodno možemo da kažemo da Vinaver višestruko vezan za nemačku kulturu, jer je najautentičnije izveštavao o vremenu u kom je živeo, te su stoga ti zapisi dragoceni. On je dao neizmeran doprinos Šapcu i doneo evropski duh u naše društvo - rekao je profesor Gojko Tešić.
Prema rečima Igora Marsenića, Vinaverovi dani su dokaz da evropska kultura jeste deo istorije i tradicije Šapca.
-On je simbol modernizma u našoj zemlji, gradu i zbog toga je ova manifestacija veoma značajna. Slaveći Vinaverova dela, kroz arhitekturu, književnost i umetnost, fokusirani smo na misli i ideje koje traju.

Trepeti moje duše
Književni konkurs pod nazivom “Trepeti moje duše” okupio je mlade poštovaoce pisane reči. Prva nagrada pripala je Nataši Pantelić za autorske stihove.
-Veoma sam ponosna što smo pokazali da pisana reč još uvek “živi” i da su mladi zainteresovani za književnost, da čitaju, pišu - pojasnila je Nataša i dodala da će se u budućnosti težiti da “prati korak Stanislava Vinavera”.
Književno veče i audiovizuelni performans “Evropska noć”, bili su završnica trodnevne manifestacije. Spoj poezije, muzike i svetla, pokazao je inovativni pristup kulturnom nasleđu i afirmaciji savremenog stvaralaštva.
Šapčanima su se predstavile tri pesnikinje koje donose potpuno nove horizonte u pristupu savremenoj književnosti, Maša, Milica i Radmila.
Maša Seničić počela je kao autorka u polju filma, a zatim u pozorištu i na radiju, njena prva zbirka pesama, «Okean», nagrađena je Mladim Disom za 2015. godinu, dok je njena druga knjiga poezije, «Povremena poput vikend-naselja», nagrađena na festivalu «Trgni se! Poezija!» te štampana u okviru edicije 12/19 (Treći Trg, 2019).
-Moja poezija je ispunjena slikama. U stvaralaštvu me inspiriše prostor i porodični odnosi koje se trudim da demistifikujem na specifičan način. Na tome sam pokušala da izgradim svojstvenost privlačnu za mlađe generacije. Mislim da je ovo period u kome postoji mnogo pesnika koji su našli pravi način komunikacije sa mladima i koje nova generacija zaista čita sa uživanjem.
Milica Špadijer dolazi iz polja klasičnih nauka a njena prva knjiga poezije “Šar-planina” dobila je nagradu “Mladi Dis” i našla se u užem izboru za nagradu “Branko Miljković”, a pesme su joj prevođene na engleski, grčki, portugalski, finski, italijanski i nemački jezik.
-Poezija je moj lični izraz, deo unutrašnjeg bića i pomalo je neobičan osećaj kada se javno čita na otvorenom prostoru, drugim ljudima.
Radmila Petrović je kao laureatkinja 42. Limskih večeri poezije objavila zbirku pesama “Miris zemlje” a kao pobednica 22. poetskog konkursa “Desanka Maksimović” objavila je zbirku Celulozni rokenrol, njena dela se nalaze u mnogim zbornicima, onlajn časopisima, a pesma “Samo želim nekog da rasklopimo traktor mog oca u tišini” postala je viralna u 2020. godini.
-Moji stihovi verujem govore reči tuge koja je svojstvena mnogima, samo ne mogu da je iskažu i potreban im je neko da umesto njih izgovori ono što ih tišti. Mislim da je to ono što dodiruje duše čitalaca.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa