11. avgust 2011.11. avg 2011.
IZBORI I IZBORNI SISTEMI

SRBIJA KAO PARTIJSKA DRŽAVA

Srbija nije politički i demokratski konsolidovana država, ona još uvek nije izašla iz šinjela partijske države i apsolutne dominacije politike nad svim sferama društva
Izbori su najmasovniji i najrasprostranjeniji oblik političke participacije građana u političkim procesima. Istorijski začeci izbora u novovekovnom značenju povezani su sa nastankom parlamenta u Engleskoj. Tada je Henri III, 1254. godine, zbog potreba finansiranja rata sa Nemačkom, pozvao po dva ugledna predstavnika iz svakog sreza, koji su birani na masovnim skupovima. Od tada, pa sve do 1832. godine, izbori su održavani uz brojne neregularnosti, manipulacije i zloupotrebe. Donošenjem Zakona o predstavništvu naroda 1832. godine, u Engleskoj nastupa period pravno uređenih izbora. O velikom značaju izbora za svaku državu govorili su i veliki mislioci, tako je Šarl Monteskje (1688 ““ 1755) izborne zakone nazivao osnovnim zakonima demokratije. Maks Veber (1864 ““ 1920) ističe duboku povezanost samog čina izbora sa drugom velikom vrednošću demokratije slobodom. Sloboda je izbor između različitih alternativa. Jedan od najvećih političkih mislilaca u poslednjih nekoliko decenija, savremenik Đovani Sartori smatra da izborni sistem nije samo najvažniji deo političkog sistema, nego istovremeno i najmanipulativnije sredstvo politike.
Izborni sistem predstavlja skup principa i procedura kojima se individualni glasovi birača prevode u poslanička i odbornička mesta. Izborni zakoni su demokratski samo ako svakome daju jednake šanse da bude većina, tj. da bude vlast.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa