2. jul 2020.2. jul 2020.
Monilia laxa
NAJZNAČAJNIJE BOLESTI KOŠTIČAVOG VOĆA

Monilia laxa

Ovo je obolenje koje se može javiti i u veoma negovanim i održavanim voćnjacima, i veoma male greške u održavanju mogu ovu patogenu gljivu aktivirati uz pomoć agrometereoloških uslova, te dovesti do pojave bolesti i smanjenja prinosa u zasadima čak i do 50%
U Mačvanskom regionu dosta je površina pod koštičavim voćem. Monilia ladža je jedna od najučestalijih i najopasnijih gljivičnih bolesti posebno izražena i opasna kod koštičavog voća. Dolazi period njene aktivacije i infekcije ( visoka vlažnost sada, kao i hladnije vreme baš kada je bio period cvetanja).

Ovo je obolenje koje se može javiti i u veoma negovanim i održavanim voćnjacima, i veoma male greške u održavanju mogu ovu patogenu gljivu aktivirati uz pomoć agrometereoloških uslova, te dovesti do pojave bolesti i smanjenja prinosa u zasadima čak i do 50%.

Gljiva prezimljava u vidu micelije u rak-ranama i u mumificiranim plodovima koji ostaju u krošnji iz prethodne vegetacije. Zato stručnjaci PSSS Šabac naročito uvek stavljaju akcenat na higijenu zasada koju je važno sprovoditi nakon vegetacije, ulaženja biljaka u period mirovanja. Do infekcije u zasadima, može doći u vreme cvetanja kada bivaju zaraženi cvetovi, grane i grančice koštičavog voća, I upravo u ovoj fazi je najneophodnije vršiti hemijsku zaštitu i to registrovanim fungicidima kao aktivnom materijom boskalid +piraklostrobin. Ove dve aktivne materije se dopunjuju, blokiraju stvarnje energije patogene gljive , svaka na drugom mestu, blokiraju klijanje spora, rast micelija te sporulaciju. Prednost kombinacije ovih aktivnih materija je kratka karenca. Sredstvo se primenjuje u koncentraciji 0,056-0,075 %. Plodovi mogu biti zaraženi od zametanja do berbe, i dalje tokom transporta i čuvanja u skladištima. Mehaničke povrede, kao i pukotine nastale od štetnih insekata su ulazna mesta za širenje bolesti.
Prvi simptomi su u vidu mrkih pega na plodu, koje se šire zahvatajući sve veću površinu, meso ploda truli. Takvi plodovi se suše i mumificiraju, ostaju na krošnji ili opadaju na zemlju.

Tokom ove vegetacije, period sazrevanja plodova u zasadima trešanja i višanja pratilo je kišovito vreme što je povoljno uticalo na razvoj prouzrokovača truleži tako da je u zasadima prisustvo ovog patogena izvesno, a njihov intenzitet zavisi od prethodno sprovedenih mera zaštite.

Zaštita od prouzrokovača truleži se izvodi primenom agrotehničkih i hemijskih mera zaštite.
Agrotehničke mere: podizanje voćnjaka na oceditim terenima a pravac redova postavljati prema dominantnim vetrovima, uklanjanje i uništavnje mumificiranih plodova, orezivanje zaraženih grana i grančica.
U hemijske mere zaštite spada primena registrovanih fungicida tokom cvetanja ukoliko su povoljni uslovi za razvoj patogena i primena fungicida u periodu sazrevanja plodova. Preporuka je koristiti samo registrovane fungicide kao i veoma voditi računa o zaštiti životne sredine, same ljudske populacije tako što poštovati karence primenjenih preparata.
Dipl. inž. Slavica Maksimović, PSSS Šabac

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa