30. jul 2020.30. jul 2020.
Vakcina najzaslužnija  za produženje čovekovog veka
BURA OKO VAKCINE KOJA NE POSTOJI

Vakcina najzaslužnija za produženje čovekovog veka

Dr Snežana Gavrilović, specijalista pedijatrije u Domu zdravlja “Dr Draga Ljočić” kaže da ne želi da govori o vakcini koja još ne postoji i pitanje je kada će i da li biti napravljena. Ipak, kada se radi generalno o imunizaciji, ističe da je vakcinacija u borbi protiv zaraznih bolesti, pored obezbeđivanja higijenski ispravne vode za piće, najzaslužnija za smanjenje obolevanja i umiranja ljudi
Od početka pandemije koronavirusa jedno od glavnih pitanja je pitanje vakcine. Zemlje u svetu se utrkuju ko će dalje odmaći na ovom polju i ko će prvi ostatku planete ponuditi rešenje za globalnu pošast. Za to vreme u Srbiji, ljudi se plaše da će biti čipovani i da će služiti za eksperimente svetskim silama. Na društvenim mrežama najavljuju početak obavezne, prisilne vakcinacije i pozivaju na društvenu neposlušnost.
Realnost je da vakcina još uvek ne postoji. Kada će – ne znamo.
Ozbiljni lekari ne žele da se bave teorijama zavere. Ispod časti im je da komentarišu ovakve i slične navode.
Dr Snežana Gavrilović, specijalista pedijatrije u Domu zdravlja “Dr Draga Ljočić” kaže da ne želi da govori o vakcini koja još ne postoji i pitanje je kada će i da li biti napravljena. Ipak, kada se radi generalno o imunizaciji, ističe da je vakcinacija u borbi protiv zaraznih bolesti, pored obezbeđivanja higijenski ispravne vode za piće, najzaslužnija za smanjenje obolevanja i umiranja ljudi.
-Vakcinacija je jedna od najefikasnijih i najbezbednijih mera u borbi protiv pojedinih zaraznih bolesti. Vakcine se dobijaju inaktivisanjem ili slabljenjem uzročnika (virusa i bakterija), tako da su bezbedne za primaoca, kaže dr Gavrilović.
Upravo su vakcine zaslužne za iskorenjivanje i stavljanje pod kontrolu nekih od najsmrtonosnijih zaraznih bolesti. Naučnici širom sveta rade na tome da u imunizaciji pronađu lek i za druge opasne bolesti.
-Globalna primena vakcine protiv variole doprinela je iskorenjivanju velikih boginja, koju je SZO proglasio krajem 1979. godine. To znači da više nema bolesti i da uzročnici više ne kruže u životnoj sredini, pa je prestala potreba za imunizacijom. Naredni na listu za eradikaciju (iskorenjivanje) je poliomijelitis, od koga se poslednjih godina u svetu razboli manje od 50 ljudi, u to samo u dve, tri zemlje. Očekuje se da će vakcinacija u budućnosti eliminisati preostale dečje zarazne bolesti i da će pomoći u suprotstavljanju drugim zdravstvenim izazovima, kao što su neke neinfektivne bolesti, rezistencija na antibiotike i kancer, objašnjava dr Gavrilović.
Kao najveće koristi od vakcinacije Snežana Gavrilović navodi eradikaciju i eliminaciju bolesti, ublažavanje težine bolesti, zaštitu nevakcinisane populacije, odnosno stvaranje kolektivnog imuniteta i prevenciju bolesti povezanih sa infekcijom, odnosno prevencija karcinoma. Kolektivni imunitet podrazumeva da je 95 odsto populacije obuhvaćeno vakcinom i steklo imunitet, kako onih 5 odsto, koji ne mogu da se vakcinišu zbog drugih bolesti, ne mogu biti zaraženi.
-Proces stvaranja moderne vakcine je veoma složen. Pre puštanja u promet svaka vakcina prolazi kroz tri faze proces ispitivanja kod ljudi, povećavajući broj i proširujući strukturu ispitanika. Pri tome se prate imunogena svojstva i registruju neželjena dejstva. Po okončanju treće faze ispitivanja proizvođač podnosi regulatornom telu zahtev za odobrenje. Odobrenje sadrži preporuke o svim parametrima upotrebe, navodi dr Gavrilović.
Pedijatri u borbi za imunizaciju, očekuju od javnosti, a posebno medija, koji treba objektivno i odgovorno da informišu o svim aspektima imunizacije.
-Mediji treba da se klone senzacionalizma, neproverenih informacija i da ne plasiraju stavove antivakcinalnog pokreta, koji su lišeni svakog naučnog osnova. Od svih dostignuća naučne medicine vakcinacija je ostvarila najveći učinak u očuvanju zdravlja i produženju veka ljudske vrste. Za većinu vakcinama sprečivih bolesti, 95 odsto vakcinisanog stanovništva gradi kolektivni imunitet, podseća dr Snežana Gavrilović.
Ako se i kada jednog dana pojavi vakcina protiv Kovid 19 virusa, možda bi najbolji sagovornici na temu vakcinacije bili ljudi koji su preležali težak oblik ove bolesti ili su izgubili nekog najbližeg zbog nje. Verovatno bi znali da daju odgovor da li treba slušati struku ili teoretičare zavere sa društvenih mreža i Jutjuba.

Prva primitivna vakcina u Kini
Dr Gavrilović navodi da, za razliku od većine medicinskih procedura koje su nastale u prošlom veku, vakcine nisu moderan pronalazak u medicini. Zapravo, predstavljaju jedan od najstarijih tipova lekarskih postupaka.
-Prvi pisani podaci o primeni postupaka koji bi se danas smatrali imunizacijom, dolaze iz Kine. Opisi govore o utrljavanju krasta obolelih od velikih boginja, prethodno tretiranih toplotom, u kožu zdravih ljudi. Krajem 18. veka Edvard Džener, na osnovu toga što od velikih boginja nisu obolevale žene koje muzu krave, stvorio je prvu vakcinu protiv velikih boginja. Koristio je limfu zaraženih krava. Džener je dao ime vakcinacija samom postupku prema latinskoj reči vacca (krava) i time postavio temelje imunizacije, navodi dr Snežana Gavrilović.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa