24. septembar 2020.24. sep 2020.
Srce je centar našeg zdravlja
DR NATALIJA JOVANOVIĆ ŽIVKOVIĆ: MISLITE NA SEBE I SVOJU PORODICU

Srce je centar našeg zdravlja

Svoje pacijente savetujem da misle na sebe i svoju porodicu pre nego što ih nešto zaboli, ili im zasmeta. Srce jeste najjači mišić našeg tela, ali nedovoljno jako da izdrži sve što mu tokom života sami uradimo. Našom nepažnjom, ponašanjem i stilom života činimo da ono oslabi brže nego što treba. Dakle, malim promenama u načinu života činimo veliku stvar za naše srce, a samim tim za naš život i život naših najdražih
Bolesti srca i krvnih sudova vodeći su uzrok smrtnosti. Svake godine u svetu 17,9 miliona ljudi izgubi život zbog posledica KVB, a procenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svetska federacija za srce upozorava da je najmanje 85% prevremenih smrtnih ishoda moguće sprečiti zdravim načinom života. Povodom Svetskog dana srca, koji se obeležava 29. septembra, razgovarali smo sa dr Natalijom Jovanović Živković, specijalistom opšte medicine.

KVB U VREME PANDEMIJE
I u vreme pandemije ljudi oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti, imaju pogoršanje već postojećih bolesti. Apel da se „ ne dolazi kod lekara“ ne važi za akutna kardiovaskularna stanja. Moguće da su ljudi pogrešno protumačili ovaj apel pa se na javljaju lekaru kada osete tegobe. Vreme koje prođe od srčanog ili moždanog udara i javljanja lekaru je veoma važno za ishod lečenja. Znači, osoba koja oseti neki od sledećih simptoma mora obavezno da se javi svom lekaru, bez obzira na trenutnu epidemiološku situaciju: bol i stezanje u grudima koji traje više od nekoliko minuta, nedostatak vazduha, preskakanje srca, nesvestica, iznenadna slabost ili oduzetost na jednoj strani tela, iznenadna teškoća u govoru, vrlo jaka glavobolja.


Koji su glavni faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti?
- Visok krvni pritisak je glavni faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i polovine svih bolesti srca. Počevši od 115/75 mmHg, rizik za KVB se udvostručuje svakim porastom krvnog pritiska za 20/10 mmHg.) Pušenje izaziva 1/5 KVB. Pušači imaju dvostruko ili trostruko veći rizik za pojavu srčanog ili moždanog udara u poređenju sa nepušačima. Izloženost pasivnom pušenju uzrokuje 600.000 smrti godišenje, a od toga skoro 30% su deca. Nepravilna ishrana predstavlja još jedan od faktora rizika. Smatra se da je nedovoljan unos voća i povrća odgovoran za 20% nastanka svih bolesti srca i krvnih sudova. Fizička neaktivnost: Ljudi koji su fizički neaktivni imaju 20-30% veći rizik od svih uzroka smrti u odnosu na one koji su fizički aktivni bar 30 minuta u toku dana. U faktore rizika spadaju povišen nivo holesterola i šećera u krvi, porodična istorija, starosna dob, STRES.
Srčana slabost je ozbiljno zdravstveno stanje, kada oslabljeni srčani mišić ne snabdeva telo dovoljnom količinom krvi. Koji su simptomi srčane slabosti, znaci na koje bi trebalo obratiti pažnju i javiti se izabranom lekaru?
- Srčani mišić je veličine šake, ali najsnažniji mišić u organizmu. Kada on oslabi, nastaje bolest koja se zove SRČANA INSUFICIJENCIJA, ili SLABOST SRCA. Najčešći uzrok nastanka srčane slabosti je koronarna bolest tj. začepljenje malih krvnih sudova koji ishranjuju srce. Glavni simptomi i znaci ovog oboljenja su: nedostatak vazduha, u početku samo pri naporu, a kako bolest napreduje, i u miru, tokom noći ili prilikom ležanja na niskom uzglavlju; kašalj i sviranje u grudima; zamor, ubrzan srčani rad; otoci nogu (potkolenica); žeđ i suva usta…

ZNAJTE VAŠE BROJKE
Redovno kontrolišite visinu krvnog pritiska, nivo holesterola, tirglicerida i šećera u krvi, jer njihovo povećanje predstavlja značajan faktor rizika za nastanak pomenutih oboljenja. I ono što je, čini mi se, najteže, pokušajte da se ne nervirate. Svaki slobodan trenutak iskoristite da provedete sa svojom porodicom, u prirodi i šetnji, pročitajte neku dobru knjigu, slušajte muziku, odgledajte neki lep, smešan film...


Kako korespondiraju koronavirus i KVB? Da li srčani bolesnici imaju veći rizik od infekcije i razvijanja teže kliničke slike kovida 19?
- Bilo kom virusu, da bi se razmnožavao u ljudskom organizmu, potrebno je da uđe u ćeliju. Novi korona virus to čini preko angiotenzin-konvertujućeg enzima (ACE 2) koji je najrasprostranjeniji u tkivu pluća i srca i ima glavnu ulogu u kardiovaskularnom sistemu. Jedna od komplikacija infekcije korona virusom jeste oštećenje srčanog mišića, ali još uvek nije najjasnije da li ono nastaje kao posledica direktnog delovanja virusa, ili kao posledica nedostatka kiseonika i sistemskog zapaljenja. Korona virus napada pluća i 80% slučajeva obolelih od KOVID- 19 ima blage simptome, ali najčešće i najteže komplikacije, uključujući i smrtni ishod, imaju bolesnici sa kardiovaskularnim oboljenjima. Istraživanja su pokazala da pacijenti sa KVB imaju znatno veći rizik od smrti prilikom zaraze. To se dešava zato što su srce i pluća jako povezani.
Koji je Vaš savet pacijentima sa kardiovaskularnim oboljenjima u vreme pandemije?
- Preporuka je da redovno piju svoje lekove za pritisak i ostalu propisanu terapiju i da nikako ne izbacuju lekove bez konsultacije sa svojim lekarom. Potrebna je redovna provera kardiovaskularnog stanja kod svog izabranog lekara, kao i držanje socijalne distance, izbegavanje velikih okupljanja i proslava, nošenje maske i pranje ruku toplom vodom i sapunom. Možda je danas teško doći do pregleda kardiologa ili nekog drugog subspecijaliste, ali vam vaš izabrani lekar, specijalista opšte medicine stoji na raspolaganju za sva pitanja i svojim širokim znanjem i umećem može vam razrešiti sve nedoumice, uraditi potrebne preglede, korigovati ili dati novu terapiju.

FORMULA ZA ZDRAVIJI ŽIVOT
U ordinaciji „Dr Bata Jovanović“ lekari savetuju Formulu za zdraviji život koja podrazumeva život bez cigareta, tri kilometra šetnje u toku dana, pet obroka dnevno, gornji pritisak manji od 140, ukupni holesterol manji od 5, a loš holestorol < 3. Takođe, obim struka kod muškaraca trebalo bi da bude ispod 94, a kod žena manji od 80.


U Lekarskoj ordinaciji „Dr Bata Jovanović“, zahvaljujući obučenom lekarskom timu i savremenim aparatima, pacijenti mogu da otkriju KVB u ranoj fazi i dobiju adekvatnu negu?
- Lekarski tim naše ordinacije, svojim znanjem, veštinama i individualnim pristupom svakom pacijentu, uz najsavremeniju aparaturu, spreman je da otkrije i ukaže na sve faktore rizika koji su dominantno odgovorni za nastanak bolesti srca i krvnih sudova, kao i da otkrije bolest u samom početku. Uz adekvatnu terapiju i savete, zajedno sa našim pacijentima dajemo naš doprinos popravljanju crne statistike u Srbiji po kojoj je svaki drugi smrtni ishod u našoj zemlji posledica kardiovaskularnih bolesti.
Pandemija je opteretila zdravstveni sistem i podigla nivo lične odgovornosti za sopstveno zdravlje. Šta je to što možemo da učinimo da sačuvamo svoje srca i krvne sudove?

DR NATALIJA JOVANOVIĆ ŽIVKOVIĆ


- Svoje pacijente savetujem da misle na sebe i svoju porodicu pre nego što ih nešto zaboli, ili im zasmeta. Srce jeste najjači mišić našeg tela, ali nedovoljno jako da izdrži sve što mu tokom života sami uradimo. Našom nepažnjom, ponašanjem i stilom života činimo da ono oslabi brže nego što treba. Dakle, malim promenama u načinu života činimo veliku stvar za naše srce, a samim tim za naš život i život naših najdražih.
Da biste duže i lepše živeli: Prestanite sa pušenjem i zaštite se od duvanskog dima. Pravilno se hranite, jer je za srce jako važno da nivo šećera i masnoća (holesterola i triglicerida) u krvi bude normalan. Treba imati 5 obroka dnevno, tri glavna i dve užine, pri čemu bi trebalo izbegavati slatkiše i masnu hranu. Smanjiti nivo soli u ishrani, jer od toga zavisi visina krvnog pritiska. U ishrani treba da budu zastupljene namirnice kao što su voće i povrće, integralne žitarice, mlečni proizvodi sa niskim sadržajem masnoće, živinsko meso i riba). Treba izbegavati alkoholna pića i slatke sokove, a piti što više vode. Budite fizički aktivni ( 30 minuta umerene aktivnosti dnevno može smanjiti učestalost srčanog i moždanog udara). Pridržavanjem ovih saveta, moglo bi se izbeći čak 85% prevremenih smrtnih ishoda uzrokovanih kardiovaskularnim oboljenjima. Mislite o tome da je SRCE centar našeg zdravlja. Brinite o njemu, jer uz dobro, zdravo i „veliko“ srce vaš život i život vama dragih osoba biće lepši, lakši i duži.
M.Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa