1. oktobar 2020.1. okt 2020.
MUZIČKO NASLEĐE,  IDENTITET SRPSKOG NARODA
MIRJANA DROBAC, ETNOMUZIKOLOG

MUZIČKO NASLEĐE, IDENTITET SRPSKOG NARODA

-Sistematsko prikupljanje i snimanje etnomuzikološke građe je prvi korak. Zatim slede analiza, arhiviranje i prezentacija, kaže naša sagovornica
Jeste korona virus doprineo otkazivanju skoro svih manifestacija narodnog stvaralaštva, kako regionalnih tako i republičkih, ali čuvanje i predstavljanje narodne muzičke tradicije, igara i nošnji je trajni zadatak, kome treba posvećivati uvek dovoljno pažnje. To najbolje zna sagovornica “Glasa Podrinja”, etnomuzikolog u muzičkoj redakciji Radio Beograda Mirjana Drobac. Iskoristili smo priliku da sa njom razgovaramo.
Koliko je danas posvećeno vremena, čuvanju, sistematizaciji i promociji izvornog narodnog muzičkog blaga Srbije?
Kao etnomuzikolog verujem da nikada nije dovoljno pažnje posvećeno i da je potreba i neophodnost, ali i naša obaveza, da učinimo još više kako bismo očuvali, sistematizovali i promovisali izvorno muzičko blago, a sve u cilju očuvanja muzičkog nasleđa koje, kao što svi znamo, čini identitet srpskog naroda i njegove duhovnosti.
Bez obzira da li govorimo o seoskoj muzičkoj tradiciji – solistima, duetima, pevačkim grupama kao i sviračima na tradicionalnim instrumentima, ili o muzičkom nasleđu koje je decenijama nastajalo i negovalo se u urbanim sredinama u izvođenju profesionalnih vokalnih, instrumentalnih solista kao i narodnih orkestara i ansambala, suština je ista. Sistematsko prikupljanje i snimanje etnomuzikološke građe je prvi korak. Zatim slede analiza, arhiviranje i prezentacija. U Radio-televiziji Srbije poštujemo ovaj redosled i na taj način u Zvučnom arhivu RTS nalazi se značajan broj trajnih snimaka autentičnih izvođača iz svih krajeva Srbije. Snimljena i arhivirana građa primarno je namenjena za sve programske potrebe radija i televizije. Ona predstavlja bazu za brojne naučne radova etnomuzikologa, etnologa, lingvista, sociologa…
Na programima Radio-televizije Srbije prezentacija i promocija narodne muzike usklađena je sa programskom šemom, karakterom emisije i invencijom urednika. Kada govorimo o emisijama narodne muzike najveći etarski prostor ispunjen je narodnim pesmama i igrama u interpretaciji profesionalnih vokalnih i instrumentalnih solista uz pratnju profesionalnih narodnih orkestara i ansambala. Seoska tradicija je u znatno manjoj meri prisutna na programima i može se čuti u tematskim emisija.



Smatrate li da su mediji dovoljno prepoznali svoju ulogu u svemu ovome i da li afirmaciji izvornog muzičkog blaga sa svoje strane daju potrebnu pažnju?
Programi Radio – televizije Srbije narodnu muziku tumače na različite načine. Postoje tematske emisije, uglavnom na talasima Radio Beograda, u kojima se posebna pažnja posvećuje tradicionalnom zvuku, događajima i izvođačima. Takođe, koncepcija pojedinih emisija u kojima se emituje narodna muzika primarno je zabavnog karaktera a narodna pesma je prateći sadržaj. Ipak, bez obzira na karakter emisije, da li se emituje na radio ili televizijskim programima, evidentno je da Radio-televizija Srbije, za razliku od mnogih drugih medijskih kuća sa nacionalnom frekvencijom, pravilnim i strogim odabirom repertoara i izvođača doprinosi promociji istinskih muzičkih vrednosti i očuvanju muzičkog nasleđa.
Ko su najčešći čuvari muzičke tradicije naroda i kako se izboriti za njenu veću afirmaciju u savremenom trenutku? Gde je mesto mačvanske izvorne narodne muzičke građe u riznici muzičkog blaga, za sva vremena?
Kada kažemo „čuvari muzičke tradicije“ najčešće mislimo na narodne umetnike – pevače i svirače na tradicionalnim instrumentima. U vremenu sadašnjem, sve njih uglavnom možemo čuti na saborima, smotrama i ostalim manifestacijama narodnog stvaralaštva koje se održavaju tokom čitave godine na teritoriji Srbije.
Nekada je bilo drugačije. Pesma i svirka bile su sastavni deo narodnih običaja i obreda, kako onih kalendarskih tako i onih koji su pratili životni ciklus pojedinca i zajednice. Danas se muzička tradicija ne obavlja kao svakodnevna praksa već je pratimo na saborskim pozornicama a izvođači su, najčešće članovi organizovani u kulturno-umetnička društva, folklorne ansamble, grupe pevača. Sve više je mladih pevačkih grupa u varoškim i gradskim sredinama. Njih najčešće pevački pripremaju i repertoarski određuju etnomuzikolozi ili muzički pedagozi i to je još jedan od načina na koji tradicionalna pesma i svirka „žive“ i traju.
Brojni su regioni u Srbiji gde je sve manje autentičnih izvođača a to primećujemo i u Mačvi. Velika je sreća što je etnomuzikolog Ljubinko Miljković obavio terenska snimanja na području Mačve, prikupljena građa je objavljena tako da je moguće „oživeti“ pojedine zapise i na taj način sačuvati tradicionalnu mačvansku pesmu.
Kakve se prepreke i ograničenja javljaju, zbog delovanja korona virusa?
Epidemija korone je zaustavila ceo svet. Brojni aspekti naših života pretrpeli su, i dalje trpe, promene. Zabrana okupljanja dovela je do izostanka skoro svih manifestacija narodnog stvaralaštva kako regionalnih tako i republičkih. Brojna kulturno-umetnička društva napravila su pauzu u svom radu. Kako će se to reflektovati na narodno muzičko stvaralaštvo, ostaje nam da vidimo.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa