8. oktobar 2020.8. okt 2020.
Foto: J. R.

Foto: J. R.

Antički poljoprivredni alat

Večno bogatstvo Podrinja

Od svih zanimanja koja obezbeđuju dobitak, nijedno nije bolje od poljoprivrede, ništa nije korisnije ni više drago i ništa bas ne čini slobodnim čovekom, nego poljoprivreda, Marko Tulije Ciceron (rimski filozof)
Poljoprivreda kao najstarija grana privrede datira još od praistorije kada počinje njen razvoj. Slobodno možemo reći da su Rimljani dali veliki doprinos unapređenju poljoprivredne proizvodnje koja je na prostoru Italije bila nešto drugačija i naprednija od ostalih delova carstva. Rimski agronomi su se bavili detaljnim proračunima. Znali su koliko je neophodno robova, motika, potrebno kako bi poljoprivredno gazdinstvo funkcionisalo. Prvi su primenili rotaciju useva, koristili jednu vrstu pluga premetnjaka koji je kasnije korišćen praktično do XX veka - pojašnjava Gordana Ković, arheolog i muzejska savetnica Narodnog muzeja, odnos Rimljana prema najvažnijoj grani privrede u antičko doba. Širenjem carstva znanja, navike u ovoj oblasti preneli su na novoosvojene teritorije, odnosno provincije.

Foto: J. R.


-Kada su osvojili naš kraj krenuli su sa reorganizacojom i podelom na provincije, te su Mačva i Pocerina pripadale Donjoj Panoniji, kasnije Panoniji Sekundi. Mnogobrojni arheološki lokaliteti ukazuju na intenzivan život na ovim prostorima, ali usled nedovoljnog terenskog istraživanja ne možemo steći potpuniji uvid u svakodnevni život stanovništva tog vremena - napominje Gordana i ukazuje na značaj plodnog tla u kultivisanju biljaka.

-Zbog plodnog zemljišta, blizine reka i velike količine drveća Podrinje je imalo sve uslove za razvoj poljoprivrede. Blizina Sirmijuma (današnja Sremska Mitrovica), velikog urbanog centra, dodela zemljišta veteranima dovela je do porasta broja imanja koja su se bavila poljoprivredom, naročito tokom III i IV veka.
Najčešće su gazdinstva bila organizovana kao poljska imanja, tzv. vile rustike koje su osim stambenog prostora podrazumevale i druge važne objekte kao što su oni za skladištenje hrane, robova i stoke. Podizane su u blizini naselja sa razvijenijom saobraćajnom infrastrukturom kako bi proizvodi bili lakše i brže distribuirani do većih centara.

Rimski obredni hleb (libum)
Hleb se najčešće u Rimu pravio do pira, žitarice poznate kao spelta, ili krupnik. Ova vrsta žitarice je bliski srodnik pšenice i potiče iz Azije. Sadrži nizak nivo glutena, te pozitivno utiče na organizam.
- 600 grama sira (feta ili urda)
- 300 grama brašna
- 1 jaje
- soli po ukusu
Od sastojaka umestiti testo i oblikovati pljosnate lopte. Zaseći ih nožem tako da se formira osam trouglova i peći na 200 stepeni, po mogućstvu na lovorovom listu.


-Vile rustike se grade na našem tlu od I do IV veka, a njihov izgled i veličina zavisili su od imovnog stanja vlasnika. Pored kuće za stanovanje na posedu se moglo naći više objekata: za smeštaj radne snage, skladište za hranu, pa čak i radionice. Na teritoriji Mačve, delimično su istražene vile rustike u Štitaru i Prnjavoru, dok je stambeni deo vile u Klenju istražen u celosti. Pomenuta vila u Klenju pripadala je skromnijem članu rimskog nobiliteta koji je tu živeo i proizvodio hranu. Vlasnici luksuznih vila retko su živeli u njima, već su za stalni boravak birali najbliže gradove. Takvim vilama upravljali su vilikusi i njihov posao je bio da nadgledaju robove koji su obrađivali zemlju.

Plodno tle našeg kraja
-Poljoprivreda je uticala da se na ovim prostorima razvije i trgovina, te smo tako imali i veliki centar u Banovom polju. Često govorimo rimskom novcu, i druge vredni predmeti, ali sve to ne bi postojalo da ova zemlja nije plodna. Poljoprivredni alat ne izgleda atraktivno, ali je znatno uticao na blagostanje ljudi, te su i priče koje se kriju iza svakog predmeta dragocene. Drago mi je da nakon dužeg vremena imamo priliku da pogledamo izložbu koja se bavi ovom tematikom, ali njena vrednost se ogleda i u stručnom radu (publikaciji) koja prati istraživanje kao što je nekada bila praksa u arheologiji. Nadam se da će koleginica Gordana Ković nastaviti istraživanja i u narednom periodu- rekao je predsednik Srpskog arheološkog društva Adam Crnobrnja na svečanom otvaranju postavke Antički poljoprivredni alat Podrinja.


Iako postoje materijalni dokazi koji svedoče o postojanju i razvitku poljoprivrede na tlu današnje Mačve i Podrinja nije moguće precizno utvrditi vremenski kontinuum, jer su alatke vekovima ostale nepromenjene.

-Od ukupno 75 komada poljoprivrednog alata sa teritorije Podrinja, 10 primerka pripada dvema ostavama otkrivenim na lokalitetima Mašića šor u Dublju i Milištanska kosa u Vlasenici, dok svi ostali pripadaju kategoriji slučajnog nalaza. Ostava gvozdenog alata na lokalitetu Milištanksa kosa u Vlasenici otkrivena je 1971. Godine, gde nalazi keramike, opeke i šuta ukazuju na postojanje manjeg poljskog imanja. tokom III veka. Ostava iz Dublja otkrivena je godinu dana ranije prilikom poljoprivrednih radova i tri predmeta su poklonjena Muzeju. Smatram da je to interesantno i edukativno, pre svega za učenike. Nadam se da će imati priliku da posete našu ustanovu, jer postoji znatan broj alata koji nisu imali priliku da vide. Poljoprivredni alat se najmanje menjao i može biti zanimljiv za sve posetioce - dodaje naša sagovornica. Plodove rada i znanja o antičkim poljoprivrednim oruđima pretočila je u postavku predstavljenu u Narodnom muzeju Šabac, kao i stručnoj publikaciji koja prati rezultate istraživanja.
Foto: j. R.
M. Ž

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa