4. februar 2021.4. feb 2021.
Lažna popularnost razlog velikih rizika
“TIKTOK” MREŽA KOJA JE PORED ZABAVE DONELA I OPASNOST

Lažna popularnost razlog velikih rizika

Katarina Jonev Ćirjaković, edukator za bezbednost dece i roditelja na internetu, navodi da zbog lažne popularnosti, deca i tinejdžeri ližu WC šolje, pale utičnice metalnim novčićima, u oči stavljaju hemikalije... “Nešto što će ugroziti zdravlje ili život detetu se ne dovodi u pitanje, niti se razmišlja o tome kao o zabrani, nego je to nešto što jednostavno ne može”, kaže dr Vesna Vuković, neuropsihijatar
Poslednjih godina među decom i tinejdžerima na društvenim mrežama su popularni izazovi, koji se sastoje u tome da jedan nešto uradi i izazove druge da to ponove. Ova zabava postala je posebno rasprostranjena tokom pandemije i istovremenog porasta popularnosti kineske mreže „TikTok“. Izazovi su uglavnom bizarni, a često mogu dovesti do ozbiljnih povreda, pa i do smrti učesnika. Nekoliko takvih slučajeva zabeleženo je u svetu i to kod dece mlađe od 13 godina.

Iako i „TikTok“, kao i druge mreže, zabranjuje pristup korisnicima ispod ove dobi, zapravo ne postoje nikakve provere. Kako u prihvatanju sajber inovacija ne zaostajemo za svetom, sve ovo je uzelo maha i kod nas. Zbog toga roditelji sa pravom treba da budu zabrinuti i kontrolišu šta im deca rade na internetu. Osnovna namena „TikToka“ je kreiranje i deljenje kratkih video snimaka, ali, kako to često biva, često se odstupa od te ideje.

Kako prepoznati problem
-Kao što je slučaj sa bilo kojom drugom opasnošću u realnom ili digitalnom svetu – promena ponašanja kod deteta mnogo govori da se nešto događa. Ukoliko se dete zatvori u sebe, odbija da komunicira, anksiozno je, depresivno, menja raspoloženja, trza se na zvuk telefona, ima povrede, modrice i ožiljke na delovima tela, ne zanimaju ga više školske obaveze ili van nastavne aktivnosti, ne komunicira sa vršnjacima, odbija hranu, razdražljivo je, roditelj mora da zna da se nešto dešava i mora odmah da obavi otvoren i iskren razgovor sa svojim detetom, bez vike, agresije i ljutnje, savetuje Katarina Jonev Ćirjaković roditelje kako da prepoznaju da postostoji problem.


Katarina Jonev Ćirjaković, doktorand Fakulteta političkih nauka. Edukator za bezbednost dece i roditelja na internetu i društvenim mrežama, navodi da se u trci za pregledima i lajkovima mladi upuštaju u niz izazova koju su opasni po život i zdravlje.

-Tako se na mreži TikTok pojavio “Skull Breaker Challenge” (slomi glavu izazov). Izazov počinje tako što tri osobe stanu jedna pored druge. One koje stoje po strani izvedu neki pokret (najčešće skok), osoba u sredini zatim treba da ih oponaša i dok skače, ostale joj podmeću nogu kako bi pala. Pad može da izazove prelome, gubitak svesti i razne druge posledice opasne po život. TikTokom je ,,vladao’’ i izazov lepljenje papirića sa natpisom: “18 plus” u oko (ispod zenice). Ovaj izazov rizik od brojnih infekcija koje same po sebi predstavljaju opasnost za vid i razna fizička oštećenja oka. “Pomešajte izbeljivač, želatin, kremu za brijanje i sredstvo za dezinfikovanje ruku i sipajte smesu u plastičnu vrećicu”, kaže jedan od korisnika ove aplikacije uz obećanje da će vam se promeniti boja očiju ako ovo prislonite na oko. Nakon isprobavanja ovog izazova mnoga deca su prijavila krvarenje iz očiju, opekotine i oslabljen vid. Na TikToku je osvanuo video koji detaljno objašnjava postupak kako uvećati usne bez hirurškog zahvata. Sve što je potrebno, kako se u videu navodi, jeste da superlepkom zalepite gornju usnu za kožu ispod nosa i tako dobijete veću gornju usnu. U izazovu ,,pahuljica’’, jedna osoba sipa drugoj, koja leži na leđima otvorenih usta, mleko i pahuljice direktno u usta. Na ovaj način može da dođe do davljenja osobe koja leži. Internetom kruže izazovi kao što su ’’Cutting challenge’’ (izazov sečenja), tokom kojeg mladi jedni druge podstiču na sečenje tela nožem, skalpelom ili žiletom, zatim ’’Drinking Challenge’’ (izazov pijenja) koji pojednostavljeno predstavlja nadmetanje u količini popijenog pića ili neke druge tečnosti a tu si i ’’Chokig game’’, odnosno igra davljenja tokom koje je potrebno staviti što više različitih stvari u usta kao i ’’Passout game’’ tokom koje je potrebno zaustaviti disanje sve do trenutka pada u nesvest, navodi naša sagovornica samo neke od opasnih igara na pomenutoj društvenoj mreži.

Za upoznavanje neophodan kontakt
-Kada se preko društvene mreže uspostavi kontakt sa osobama koje se ne poznaju dovoljno lako se isprojektuju željene osobine tih osoba. Da bismo dovoljno znali o nekome, moramo da ga vidimo, čujemo, da osetimo miris te osobe, prepoznamo brzinu reagovanja i emocionalno je ispratimo u različitim situacijama. Tek tada razvijamo jasnu sliku o nečijem identitetu i pružamo mu poverenje ili nepoverenje. Ukoliko to činimo bez tih informacija, neminovno je da mi u nju projektujemo šta bismo želeli da ta osoba ima od osobina, da je idealizujemo i da ona za nas postane neprikosnovena, navodi dr Vesna Vuković.


Naša sagovornica navodi da zbog lažne popularnosti, deca i tinejdžeri ližu WC šolje, pale utičnice metalnim novčićima, u oči stavljaju hemikalije... Sve sa ciljem da bi njihove video snimke video veliki broj ljudi.

-Kako bi se sprečila šteta ali i sačuvala bezbednost (i život!) dece, potrebno je raditi na njihovoj edukaciji. Najbitniju ulogu svakako igraju roditelji. Saradnja roditelja i deca kada je reč o njihovom ponašanju na internetu krucijalna je za povećanje njihove bezbednosti u digitalnom svetu. Deca i mladi su najveća ali i najranjivija grupa korisnika društvenih mreža jer, iako su vešti u upotrebi novih tehnologija, činjenica je da nemaju dovoljno životnog iskustva niti kritičke svesti da uvide sve onlajn opasnosti. Bitno je da roditelji objasne detetu da, iako im raznorazne igre izazova sa drušvenih mreža možda deluju interesantno, uzbudljivo ili čak trpe pritiske svoje okoline da se upuste u neke, da mogu sebe da dovede u ozbiljnu opasnost, da izazovu povrede i da ugroze sopstveno zdravlje i život, kaže Jonev Ćirjaković.

Katarina Jonev Ćirjaković


Katarina Jonev Ćirjaković smatra da potpuna zabrana nije rešenje, nego da roditelj treba da razgovara sa detetom. To podrazumeva da roditelj bude i upućen u ono što dete radi na internetu.

-Generalno su zabrane i kažnjavanja mač sa dve oštrice. Deca su inovativna i naćiće način da budu prisutna na društvenim mrežama uprkos zabrani roditelja, stoga treba biti oprezan sa zabranama. Mnogo efektivniji način je da roditelji zajedno sa decom naprave prve korake u virtuelnom prostoru, da nađu način da zajedno sa detetom pogledaju sadržaje koje ono gleda i da im kroz otvoren i iskren način predoče zašto je pojedini sadržaj štetan i zašto ne bi trebao da se gleda.

Dr Vesna Vuković, neuropsihijatar, šef odseka za adolescentsku psihijatriju u Opštoj bolnici “Dr Laza K. Lazarević” veruje da izraz „zabrana“ u ovakvim slučajevima i nije adekavatan. Roditelj detetu treba da objasni da nešto nije dobro za njega.

-Roditelj treba da razgovara sa detetom, ali ne ljutito i besno, nego kao i kada objašnjava detetu da sada nije vreme za kupanje napolju, jer je hladno. Nešto što će ugroziti zdravlje ili život detetu se ne dovodi u pitanje, niti se razmišlja o tome kao o zabrani, nego je to nešto što jednostavno ne može, kaže dr Vuković.

DR VESNA VUKOVIĆ


Dr Vuković objašnjava da detetu osobe koje gleda preko monitora lako postaju bliske i podložni su njihovim uticajima. Navodi da deca nemaju zaštitu ni odbranu od sadržaja koji im stižu preko ekrana mobilnog telefona ili kompjutera.

-Dete nema dovoljno razvijene ego-granice da bi znalo šta je to što pripada drugom, a šta je u njegovom svetu. Zbog toga je potrebno da se dozira količina kontakata i vrsta kontakata u takvim komunikacijama, kao i vreme koje će dete provesti uz ekran. Deci sada u vreme pandemije nedostaje komunikacija sa vršnjacima. Objektivno su usamljeni i sve što bi se u vršnjačkoj grupi, inače, rešavalo na način primeren tome. Dete želi da se svidi svakom, ono na licu odrasle osobe čita kakvo je ono. Ne treba neko da uloži preveliki napor da dete navedena određenu vrstu komunikacije, navodi dr Vuković.

Doktorka apeluje na roditelje da je sve što izaziva gubitak uobičajenog ritma i potrebe za uobičajenim aktivnostima upozorenje. Ovakve faze su moguće tokom života deteta, ali brzo i prođu. Ukoliko potraju treba im pomoći.
M. Mijailović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa