18. februar 2021.18. feb 2021.
ODGOVORI NA NAJČEŠĆA PITANjA U VEZI ZAGAĐENjA VAZDUHA

Industrija, saobraćaj i individualna ložišta

Odgovore na neka od najčešćih pitanja koja muče građane kada je u pitanju zagađenje vazduha, potražili smo u Zavodu za javno zdravlje Šabac. Dr sc. med. Igor Dragičević, specijalista higijene pojasnio je šta predstavljaju, najčešće pominjane PM 2.5 i PM 10 čestice, na koji način prekoračenje njihovih dozvoljenih vrednsoti utiče na zdravlje ljudi, šta su najčešći izvori ovih zagađivača i da li postoji način da se građani zaštite od negativnih uticaja ovako zagađenog vazduha.

Rizik po zdravlje dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama suspendovanih čestica
-Suspendovane čestice predstavljaju sitne čestice manje od 10, odnosno 2,5 mikrometara, koje imaju sposobnost slobodnog kretanja u atmosferi. Postoje prirodni izvori, ali su mnogo značajniji veštački izvor ovih čestica kao što je sagorevanje fosilnih goriva, u elektranama, spalionicama ili iz različitih vrsta industrije. Veoma značajan izvor je saobraćaj, posebno sagorevanjem dizel goriva kao i individualna ložišta, tokom grejne sezone. Značajan izvor ovih čestica može biti građevinarstvo. Ove čestice mogu da se emituju sa bilo koje površine izložene trenju.

Značajan doprinos je i pojava tzv.sekundarne prašine, vrtloženjem prašine koja već postoji u rudarstvu, transportu, građevinarstvu.

Uticaj na ljudsko zdravlje prvenstveno zavisi od veličine čestice. Smatra se da što je manji promer čestica, time štetnije efekte nose sa sobom. Suspendovane čestice mogu da prodru i do donjih slojeva disajnih organa. U slučaju nano oblika ovih čestica, možemo da govorimo o prodiranju i do delova kardiovaskularnog sistema. Oblik i veličina čestica je različita. Suspendovane čestice sastoje se od kompleksne smese različitih materija i mogu da sadrže: čađ (ugljenik), sulfatne čestice, metale, poliaromatske ugljovodonike i neorganske soli. Važno je napomenuti da ove čestice nemaju jedinstven sastav i strukturu i mogu različito delovati na ljudski organizam. Najopasnije su one čestice koje sadrže kancerogene materija, kao što su teški metali i poliaromatski ugljovodonici.

Najveći rizik po zdravlje predstavlja dugotrajna izloženost povišenim koncentracijama suspendovanih čestica. Kraća izloženost može dovesti do iritacije respiratornih organa, mnogo češće i do infekcija, a dugotrajna izloženost visokoim koncentracijama može da dovede do nastajanja većih respiratornih problema kao što je hronična opstruktivna bolest pluća ili rak. Ono što predstavlja značajan uticaj ovih cestica je pogoršanje tegoba kod osoba koje već imaju neku respiratornu bolest ili pripadaju osetljivoj grupi stanovništva.

Za PM 10 i PM 2,5 propisane su granične i tolerantne vrednosti, prema važećim propisima.
Granična vrednost (GV) je najveći dozvoljeni nivo zagađujuće materije u vazduhu, utvrđen na osnovu naučnih saznanja, kako bi se izbegle, sprečile ili smanjile štetne posledice po zdravlje ljudi i životnu sredinu i koja se ne sme preći kada se jednom dostigne.Tolerantna vrednost (TV) je granična vrednost uvećana za granicu tolerancije.

Za PM 10 za srednju godišnju vrednost GV je 40 g/m3, TV je 48 g/ m3. Za PM 2,5 GV je 25 g/ m3, TV je 30 g/ m3. Pored toga, za PM 10 propisana je granična vrednost me merenje u trajanju od 24 sata od 50 g/ m3.

Odstupanje od ovih vrednosti uvek znači postojanje faktora rizika u životnoj sredini, bez obzira kakav je sastav tih suspendovanih čestica. Ali, uticaj na zdravlje pojedinaca je uslovljen mnogobrojnim međusobno povezanim činiocima.

Pored toga u SAD je uveden i Indeks kvaliteta vazduha (AQI) koji se dobija iz satnih vrednosti više zagađujućih materija, uključujući i suspendovane čestice. Ovaj indeks predstavlja orjentacionu vrednost i može da služi kao mera zaštite osetljivim osobama u smislu donošenja odluke da li će boraviti na otvorenom prostoru.

Kod ovih vrednosti jako je važno da budu izmerene tačno, odgovrajućom opremom i od strane ovlaštene i akreditovane laboratorije.

Potpuno je pogrešno porediti trenutne ili koncentracije unutar jednoga sata sa graničnim vrednostima na godišnjem nivou.

Mere zaštite od povećane koncentracije suspendovanih čestica su sveobuhvatne i mogu se podeliti na opšte i individualne. Zbog ograničenog prostora spomenuće se samo neke.

Individualne mere su izbegavanje izlaska na otvoren prostor kada su nepovoljni vremenski uslovi (smog) bez obzira na vrednosti AQI, kao i nošenje zaštitnih maski minimalnog nivoa zaštite N95. Opšte mere su brojne i vrlo često strateške, kao što je smanjenje upotrebe fosilnih goriva, regulisanje saobraćaja u urbanim zonama, podsticanje individualnog i kolektivnog grejanja na ekološki prihvatljivija rešenja, kontrola rada industrije i slično, navodi dr sc. med. Igor Dragičević, specijalista higijene.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa