11. mart 2021.11. mar 2021.
Dobar lekar uvek uči
ZNAČAJ SPECIJALIZACIJA ZA OPŠTU BOLNICU ŠABAC

Dobar lekar uvek uči

Dr Irena Jadranović na trećoj je godini specijalističkih studija iz oblasti otorinolagingologije, a dr Mira Gajić čeka da joj u aprilu Ministarstvo odobri specijalizaciju iz, nikada aktuelnije, infektivne medicine. “Volim manuelne delove medicine, gde se nešto radi, a efekti se odmah vide” kaže dr Irena Jadranović. Za poslednjih 20 godina otkriveno je više od 40 nepoznatih prouzrokovača infektivnih oboljenja, a iskorenjena je samo jedna zarazna bolest, navodi dr Mira Gajić


Za dobar rad svake bolnice neophodan je kvalitetan specijalistički kadar. Tokom poslednje tri i po godine lekari Opšte bolnice “Laza K. Lazarević” lakše dolaze do željenih specijalizacija. Od kada ustanovom upravlja sadašnje rukovodstvo dodeljeno je 25 specijalizacija, od kojih je osamnaest aktivno, a sedam u završnoj fazi procedure.

Put ka usavršavanju
-Nije lak put do sticanja zvanja specijaliste iz određene oblasti medicine. Do stručnog usavršavanja zdravstvenih radnika za sticanje naziva specijaliste dolazi se kroz strogo propisanu proceduru: na osnovu normativa, projektovanih potreba službi i odobrenjem direktora. Stručni savet ustanove donosi plan za narednu godinu, koji mora da prođe verifikaciju Upravnog odbra. Zatim Zavod za javno zdravlje daje mišljenje o usvojenom planu. Proces zaključuje Ministarstvo zdravlja davanjem saglasnosti i dva puta godišnje raspisuje javne pozive za dodelu specijalizacija. Nakon toga slede godne napornog rada i učenja, putovanja i neretko – odvojenosti od porodice tokom usavršavanja i školovanja u nekoj od referentnih institucija i na matičnom fakultetu, navodi direktor Opšte bolnice dr Slobodan Popović.

Dobar lekar je posvećen pacijentu
Naše sagovornice navode da je ono što odvaja dobrok lekara od prosečnog, odnos sa pacijentima.
-Što se tiče teorije, sve se može naučiti. Dobar lekar je kompletan lekar. Mora da zna da radi svoj posao, ali je jako bitan i odnos sa pacijentima. Imamo i po 70 pregleda u smeni i ostaje nam malo vremena po pacijentu, ali je bitno održati taj odnos. Niko ne dođe kod lekara zato što mu je dosadno, nego zato što ima neki problem. Dobar lekar, pored stručnosti, mora da ima i kućno vaspitanje. Džabe dobar prosek na fakultetu, ako znanje ne ume da upotrebi u radu sa pacijentima. Pored terapije, bitna je i psihološka podrška pacijentu i lepa reč. Moja mentorka, dr Miluška je jako dobar lekar, stručna je i svakoga dočeka i isprati sa osmehom, a pacijenti to znaju da cene, kaže dr Irena.
-Neophodna je ljubav prema poslu. Medicina se ne studira i ne radi, medicina se živi. Dobar lekar je zainteresovan, iskazuje brigu za pacijenta, empatiju i stalno se usavršava. Nije specijalizacija jedino usavršavanje, postoje mnogi drugi vidovi kontinuirane medicinske edukacije. Dobar lekar će pratiti sve novine u medicini, naročito iz svoje oblasti, ali i šire, navodi dr Mira.



Kada su u pitanju supspecijalizacije koje su u toku, troje lekara šabačke Bolnice se usavršava iz oblasti kardiologije, a po jedno iz gastroenterologije, epidemiologije, laparoskopske hirurgije i kliničke transfuziologije. Na specijalističkim studijama je petoro lekara za oblast interne medicine, po troje iz neurologije i otorinolaringologije, po dvoje iz opšte hirurgije i ginekologije i po jedno iz pedijatrije, oftamologije i fiziklane medicine. Ministarstvo zdravlja će u aprilu doneti odluku o još sedam sepcijalizacije: dve iz oblasti anestezije i po jednu iz pedijatrije, infektologije, interne medicine, oftamologije i mikrobiologije.
Dr Irena Jadranović na trećoj je godini specijalističkih studija iz oblasti otorinolagingologije, a dr Mira Gajić čeka da joj u aprilu Ministarstvo odobri specijalizaciju iz, nikada aktuelnije, infektivne medicine. Čitaocima „Glasa Podrinja“ pokušale su da približe kako izgleda život i usavršavanje specijalizanta i put kojim prolaze da bi stekle željeno zvanje. Dok čekaju nastavak, odnosno početak, specijalizacija obe daju svoj maksimum u „crvenoj zoni“ Opšte bolnice.

Važno izabrati ono što se voli
Dr Irena Jadranović bi sledeće godine zabršila specijalizaciju da se nije desio Kovid. Zbog čitave situacije uskraćeno im je godinu dana edukacije.
-Želela sam specijalizaciju iz ORL. Oko godinu dana sam volontirala na pedijatriji, ali sam shvatila da to nije za mene. Sve je drugačije kada se uđe na odeljenje od onoga što se teorijski uči na fakultetu. Posle toga sam imala pauzu zbog porodiljskog i u međuvremenu se ukazala potreba da na ORL dođe neko mlađi. Prvo sam i tu počela volonterski, a onda su me 2018. primili u radni odnos u Bolnicu i preuzeli su moju specijalizaciju, navodi dr Jadranović.

Specijalizacija podrazumeva deo školovanja u Beogradu, u ustanovama i na fakultetu. Privatni život zbog toga dosta trpi, ali podrška porodice neizmerno znači.
-Privatni život trpi u određenoj meri. Sve mora da se izbalansira. Svakog dana sam putovala u Beograd i čeka me još godinu dana toga. Malo dete traži pažnju. Ustanem u 5 ujutru, vratim se popodne u 4, čeka dete, muž, kuća. Najteže je naći vremena za učenje. Ipak, kada nešto volite i imate cilj pokušaćete i da nađete rešenje. Mnogo mi znači pomoć supruga, baba, deda i oni su uvek tu. Na putovanje svakog dana ode tri sata, ali sve to prođe. Kolege kažu da je specijalizacija najteži deo, kaže dr Irena.
-Svaki medicinar je naučen da će mu privatni život trpeti. Hvala Bogu na pametnim telefonima, navodi dr Mira, koju specijalizacija i svakodnevno putovanje tek čekaju.



Dr Mira Gajić jedna je od retkih koja je radila u Sloveniji, a čim se ukazala prilika da dobije posao u Srbiji vratila se u svoju zemlju. Veruje da je infektivna medicina izabrala nju. Od početka juna je sekundarac na infektivnom odeljenju, a u šabačkoj Bolnici je počela da radi u martu prošle godine.
-Ova grana medicine je moja velika ljubav još sa fakulteta. Traži veliko znanje iz drugih medicinskih oblasti, a pacijentu prilazi holistički. Imala sam tu sreću da mi u okviru osnovnih medicinskih studija u Beogradu vežbe iz infektivnih bolesti vodi prof. dr Miomir Pelemiš, koji mi je svojim ličnim primerom i načinom razmišljanja usadio ljubav prema infektivnim bolestima. Sredinom januara Opšta bolnica je raspisala interni oglas za odobrenje specijalizacija i između ostalog bila je jedna specijalizacija iz oblasti infektologije. Javila sam se i odobrena mi je, priča dr Gajić.
Dr Jadranović ističe da kod ORL najviše voli što spaja hirurgiju sa radom u ambulanti. Takođe, rezultati se vide odmah po obavljenoj intervenciji.
-Volim manuelne delove medicine, gde se nešto radi, a efekti se odmah vide. Pacijenti su nam od najmlađih do najstarijih, odnosno, čitava populacija. Dinamično je i ima mnogo posla. Jako je važno da čovek u životu radi ono što voli. Jedino tako može biti i uspešan i srećan. Ne može dobro da se radi posao kada se ujutru ustane sa razmišljanjem “šta me danas čeka”. Sada i kada svaki dan putujem u Beograd radim to sa voljom, bez stresa i tenzije, kaže dr Irena Jadranović.
Infektivna medicina u centar pažnje dođe tek kada izbiju velike epidemije. Međutim, dr Mira Gajić ističe da su one uvek aktuelne.
-Infekcije su bile i ostale uzrok oboljevanja i umiranja ljudi broj jedan. Prema svetskoj statistici uzrok smrtnosti od infektivnih bolesti sa 33 odsto je na prvom mestu, ispred oboljenja srca i kardiovaskularnih bolesti sa 29 odsto, odnosno karcinoma sa 12 odsto. Stalno se proširuje spektar prouzrokovača infekcija. Za poslednjih 20 godina otkriveno je više od 40 nepoznatih prouzrokovača infektivnih oboljenja, a iskorenjena je samo jedna zarazna bolest. Potrebna su velika znanja za ovu granu medicine i iz svih drugih oblasti, kao što su interno, pedijatrija, psihijatrija, neurologija, hirurgija... Infektolog gleda čoveka u celosti, kaže dr Mira.

Bitna podrška kolega
Odnosi u kolektivu važni su za svaki posao. Lekari specijalisti, svakako, dosta mogu naučiti od svojih starijih kolega.
Dr Irena kaže da su je veoma lepo primili u službi i da imaju jako dobre međuljudske odnose. Ističe da je podjednako važna komunikacija sa kolegama kao i sa ostalim zaposlenima.
-Mnogo mi znači podrška kolektiva, odnos sa kolegama, ali i sa sestrama koje su, takođe, jako bitne i one predstavljaju pola posla. Kada mlad lekar dođe u službu koju nije poznavao iskustvo sestara mnogo znači. Rade tu već godinama, sve su videle, mogu mnogo da pomognu i važno je uvažavati njihov rad koliko i svoj. Lepo su me dočekali i imam dobru komunikaciju sa svima. Pored toga, znaju me i od ranije, jer sam dugo radila u službi urgentnog prijema, gde je stalni kontakt sa svim službama i ljudi vas upoznaju i steknu neko mišljenje o tome koliko je lekar sposoban, kako se odnosi prema pacijentima, navodi dr Irena.
Na infektivnom odeljenju je mali kolektiv. Pored načelnice dr Snežane Mihailović tu je još dr Milivoje Đurić, nedavno odlikovan povodom Dana Republike zbog svojih zasluga u borbi protiv Kovida.



-Činjenica je da je šabačka Bolnica svake godine bogatija za nove specijaliste i uže specijalizovane lekare. Time je omogućena bolja usluga, dijagnostika, lakše i brže izlečenje i povećanje kvaliteta života naših korisnika. Ustanova se svake godine sve bolje kotira na mapi sekundarnih zdravstvenih ustanova Srbije i regiona. Po uspešnom okončanju školovanja i povratka u redovan rad novih stručno osposobljenih specijalista i supspecijalista, šabački zdravstvo biće obezbeđeno za lečenje i negu za dugi niz godina u domenu zdravstvenih usluga koje pruža naša ustanova, kaže dr Slobodan Popović.


-Imala sam veliku podršku i pomoć od strane starijih kolega, koji su na prvom mestu dobri ljudi, a onda i stručnjaci. Njihovo veliko znanje, veštine, kolegijalnost podstiču u radu, ali i stvaraju veliku obavezu da opravdam njihovo poverenje. Naš mali kolektiv u ovim teškim okolnostima savršeno funkcioniše. Svako od lekara, medicinskih tehničara, i pomoćnog osoblja daje svoj maksimum i radi ne štedeći se. Dobra organizacija i timski rad su ključni za prevazilaženje i snalaženje u najtežim situacijama. Dišemo kao jedna duša. Naše sestre, spremačice, servirke, tetkice, su toliko požrtvovane. Svako daje doprinos na svoj način i niko se ne štedi. Svaki izlečeni pacijent je jedna dobijena bitka koja nas gura napred, kaže dr Mira.
Obe naše sagovornice trenutno su u “crvenoj zoni” Opšte bolnice.

Specijalizacijom se ne završava edukacija
Edukacija lekara se ne završava polaganjem specijalističkog ispita. Stručna nadogradnja je stalna. Proces kontinuirane medicinske edukacije je uveden sa Zakonom koji je stupio na snagu 2010. godine. Neophodan je za unapređenje kvaliteta pruženanih usluga, ali i za obnavljanje licence za rad. Pored lekara, organizuje se i za sestre, tehničare, farmaceute, stomatologe i biohemičare zaposlene u zdravstvenom sistemu. Programi edukacije nisu prekidani zbog epidemije nego se održavaju onlajn.
Za Šabac su specifični “Lazini dani” koju organizuje regionalna podružnica Srpskog lekarskog društva, a okuplja lekare i farmaceute. Do sada su održani 43 puta.
Zahvaljujući ostvarenoj saradnji sa renomiranim zdravstvenim institucijama u šabačku Bolnicu su došli brojni eminentni stručnjaci koji su kroz radne sastanke, edukacije i treninge implementirali savremene metode u rad ove ustanove.

Posete eminentnih
stručnjaka šabačkoj
Bolnici
-Tokom poslednje tri i po godine Opštu bolnicu Šabac dva puta je posetio prof. dr Ivan Paunović, načelnik Centra za endokrinu hirurgiju Kliničkog centra Srbije i koordinator Ministarstva zdravlja za ovu oblast. Prilikom drugog dolaska potpisali smo ugovor o stručno –naučnoj saradnji dve ustanove. Posetio nas je doc. dr Ivan Marković, direktor Klinike za onkološku hirurgiju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije i acc mr sci. med. dr Marko Buta, šef odseka za endokrinu hirurgiju i ovoj ustanovi. Dr Marko Buta bio je u radnoj poseti i nekoliko meseci kasnije. Krajem 2017. godine državni sekreta u Ministarstvu zdravlja i redovni profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Ferenc Vicko, stručnjak iz onko-hirurgije boravio je u radnoj poseti šabačkoj Bolnici. Zajedno sa prof. dr Ivanom Paunovićem održao je predavanje, svaki iz domena svoje ekpertize. Sa Urgentnim centrom Kliničkog centra Srbije dogovorena je saradnja između dve ustanove u oblasti zbirnjavanja pacijenata sa neurološkim patologijama i traumama iz Šapca u Beogradu. Početkom 2018. godine dogovorena je saradnja sa Institutom za ortopedsko – hirurške bolesti “Banjica”, a prošle godine je ova saradnja potvrđena i nastavljena. Prof. dr Velimir Marković, renomirani hirurg i direktor Klinike za digestivnu hirurgiju KCS održao je prezentaciju na temu “Dijagnostika i lečenje karcinoma rektuma”, navodi dr Slobodan Popović.
Sve ove posete stručnjaka iz Beograda imale su za cilj podizanje znanja lekara iz Šapca, kao i unapređenje usluga Opšte bolnice.
-Proširena je, tradicionalno dobra, saradnja sa Institutom za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije “Dr Vojkan Čupić”, a jedan od rezultata je obavljanje ambulatno konsultativnih oregleda. Prvi put je u našoj ustanovi izvedena laparoskopska operacija – histeroktomija primenom minimalno invazivne hirurgije. Dr Petar Radlović sa Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, uz asistenciju šabačkih specijalista uspešno je demonstrirao hiruršku proceduru odstranjivanja materice, jajovoda i jajnika laparoskopskom metodom. Operacija je obavljena u novembru 2018. godine, a nekoliko dana kasnije urađena je i prva minimalno invazivna operacija oboljenja pluća. Posetom prof. dr Gorana Milašinovića, jednog od najcenjenijih srpskih kardiologa i direktora Pajsmejker centra KCS, počelo je formiranje pejsmejker centra u Opštoj bolnici, navodi dr Slobodan Popović.
Dr Nebojša Merić obavio je minimalno invazivnu proceduru iz oblasti torokalne hirurgije (VATS – videoasistrirana toroskopija). Dr Branislav Krivokapić sa “Banjice” uradio je minimalno invazivnu otopedsku hirurgiju iz oblasti edukacije artoskopije i dogovoren je nastavak edukacija. Dolazili su i dr Miljan Ćeranić i KCS, dr Igor Krdžić iz KBC “Zvezdara” i dr Blagoje Đukanović iz KBC “Bežanijska kosa” takođe u okviru razvoja minimalno invazivne hirurgije.
Sve ovo ne bi bilo moguće da Opšta bolnica Šabac nije dobila najsavremeniju opremu od Ministarstva zdravlja – laparoskopski stub za minimalno invazivne procedure.
Započeta je i edukacija specijalista interne medicine u KBC “Bežanijska kosa” iz interne kardiologije za procedure kateterizacije u angio sali.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa