29. septembar 2011.29. sep 2011.
KARAKTERISTIKE IZBORNIH SISTEMA

VEĆINSKI ILI PROPORCIONALNI?

Povremene najave o promeni postojećeg, proporcionalnog izbornog sistema, u većinski izborni sistem, otvaraju raspravu o prednostima i manama dva najzastupljenija sistema raspodele poslaničkih mandata
Prvi višestranački izbori u Srbiji održani su po većinskom izbornom sistemu, pri čemu je teritorija Srbije bila podeljena na 250 izbornih jedinica. Teorijski, ovakav način izbora poslanika bio je idealan, jer je obezbedio ravnomernu zastupljenost svih delova države u parlamentu. Prednost ovih izbora ogledala se i u tome što su birači znali za kog kanditata glasaju, bili su sigurni da će ih on u slučaju osvajanja najvećeg broja glasova zastupati u Narodnoj skupštini Repubilke Srbije. Najveći nedostatak na ovim izborima bio je nejednak broj birača u svim izbornim jedinicama, pa se dešavalo da pojedinim kandidatima za pobedu bude dovoljno svega 4. 500 glasova, poput izborne jedinice Leposavić na Kosovu i Metohiji, dok u većim izbornim jedinicama ni skoro 20. 000 glasova nisu predstavljali garanciju za dobijanje mandata. Ovaj model izbora doneo je nesrazmeran odnos između broja mandata u parlamentu i osvojenih glasova na izborima, što je u najvećoj meri išlo na ruku vladajućoj stranci.
Protesti opozicionih stranaka doveli su do promene izbornog sistema 1992. godine, kada je ustoličen proporcionalni izborni sistem. Ovakvoj promeni je prethodio „Okrugli sto“, gde su predstavnici vlasti i opozicije postigli dogovor da se teritorija Srbije podeli na 9 izbornih jedinica, u kojima će se raspodela mandata vršiti na osnovu proporcionalnog sistema.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa