8. jul 2021.8. jul 2021.
Paradajz i paprika najugroženiji
Bakteriozna pegavost i krastavost

Paradajz i paprika najugroženiji

BILjKE DOMAĆINI: Glavne biljke domaćini su paradajz i paprika, mnoge različite samonikle biljke iz roda Solanum mogu biti sekundarni domaćini, a među njima Datura spp., Solanum spp. i Physalis spp.
SIMPTOMI : Simptomi se mogu pojaviti već u početnoj fazi razvoja, putem pega na listovima. U sledećim fazama simptomi se vide na listovima, stabljici i plodovima. Najbolji period za njihovo posmatranje je od faze koja nastupa posle oprašivanja, odnosno transformacije iz plodnika u plod, do faze sazrevanja (jun-jul ).

Simptomi bakterioze su pege, na početku vlažne, nepravilnog oblika, uočavaju se na donjoj strani lista, kasnije se pretvaraju u nekrotične mrlje, najčešće okružene hlorotičnim oreolom, koji se bolje vidi na gornjoj strani lista. Mogu se primetiti, posebno u rasadniku, uvenuće i difuzna hloroza lišća, praćena opadanjem listova sa biljke. Spajanjem pega obrazuju se krupne nekrotične površine, i na tim mestima dolazi do cepanja ili kidanja lista. Na plodu bakterioza izaziva stvaranje karakterističnih ispupčenih pega, plihova, koji su kružnog oblika, nekrotični i sa pukotinama u sredini. Seme ima najvažniju ulogu u širenju ovog patogena. Bakterije preživljavaju i u ostacima biljnog materijala koji ostaju u zemljištu, na samoniklim bilkama iz roda Solanum i na rizomima gajenih biljaka, koje nisu domaćini, kao što su pšenica i soja.

Na polju, na kome je izbila primarna infekcija, bakterije mogu dopreti do zdravih biljaka i zaraziti ih, a u tome im pomažu atmosferski uslovi (kiša, vetar, grad) i čovekovo delovanje (poljoprivredni radovi, navodnjavanje). U staklenicima i plastenicima je prvenstveno čovek odgovoran za širenje bakterioze. U biljku domaćina bakterija prodire kroz stomine otvore i oštećeno tkivo. Razmnožavanje X. campestris pv. vesicatoria i naseljavanje tkiva biljke, odvijaju se u uslovima veće vlažnosti okoline i temperature od oko 25°C.

Simptomi bakterioze na biljnom materijalu paprike
PREVENTIVA I MERE BORBE podrazumevaju mere koje se obavljaju pre, za vreme i posle vegetativnog ciklusa a to su:
Upotreba zdravog semena je osnovna polazna tačka, kako u slučaju direktne setve tako i u slučaju rasađivanja. Kritičan je period gajenja mladih biljaka u rasadniku. Staklenik ili plastenik mora biti adekvatno pripremljen (dezinfekcija kontejnera, alata, đubriva, stolova, i ostalog što može doći u kontakt s biljkama), uz kontrolu temperature i vlažnosti. Veća gustina mladih biljaka može pospešiti širenje bakterija iz žarišta primarne infekcije.

U cilju sprečavanja pojave bakteriozne infekcije i da bi se održao nizak nivo bakterijske flore, u uslovima uzgoja u zatvorenom prostoru ili na otvorenom polju, potrebno je uraditi određene tretmane preparatima na bazi bakra (bakar oksihlorid) i preparatima iz grupe ditiokarbamata (mankozeb) u intervalima od 7 do 10 dana, počevši od stadijuma jednog lista i nastavljajući do pojave prve cvasti. Upotreba proizvoda na bazi bakra ima kao rezultat suzbijanje bakterioze, što se direktno odražava na smanjenje ekonomske štete.

-Zabranjena je upotreba antibiotika, mislite na zdravlje dece i svih onih koji imaju alergiju na penicilin!

-Na kraju vegetacije korisno je uništiti biljne ostatke, a u slučajevima kad se utvrdi da su polja zaražena preporučljivo je sprovesti plodored u periodu od najmanje 3 godine. U rasadniku, biljke koje su zaražene moraju biti eliminisane, i treba obaviti dezinfekciju kompletnog staklenika ili plastenika i korišćenih alata i opreme.

-Na tržištu se ne mogu naći sorte paradajza i paprike tolerantnih na bakteriozu.
dipl. inž Slavica Maksimović, PSSS Šabac

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa