15. jul 2021.15. jul 2021.
Foto: Glas Podrinja

Foto: Glas Podrinja

VISOKE TEMPERATURE PUNE ČEKAONICE HITNE I URGENTNOG

Vrućina utiče na telo i um

Visoke temperature ne izazivaju samo kolapse, sunčanice i toplotne udare, nego i pak koncentracije i nervozu. Zbog svega toga Hitna pomoć i Urgentni prijem Opšte bolnice imaju pune ruke posla. Opšta slabost, povrede prilikom padova izazvanih nesvesticama, ali i tuče i saobraćajne nezgode najčešći su razlozi zbog kojih Šapčani ovih dana traže pomoć.

-Zbog velikih vrućina povećan je obim posla i u ambulanti i na terenu. Pozivi su najčešći pre podne. Uglavnom penzioneri izađu do prodavnice ili po penziju i dok čekaju u redu bude im loše i padnu. Nekada dođu samo zbog toga, ali česte su povrede pri takvim padovima, pa čak i prelomi, navodi dr Slavica Dugonjić, načelnica Služe hitne medicinske pomoći.

Najvažniji savet je da se po velikim vrućinama uošte ne izlazi napolje, a posebno važi za starije, hronične bolesnike, malu decu i trudinice. Ukoliko ipak moraju da izađu da to urade u ranim jutarnjim satima, da sa sobom ponesu vodu i nešto slatko ukoliko im padne šećer. Hronični bolesnici treba redovno da uzimaju terapiju, ali i da je koriguju u zavisnosti od trenutnog stanja. Savet uvek mogu dobiti na brojeve telefona 194 ili 015 363-307.

-Ishranu takođe treba prilagoditi. Jesti češće manje kalorične obroke, jesti dosta svežeg voća i povrća. Vodu treba piti i kada se ne oseća žeđ. Izbegavati alkohol, gazirana pića, kafu i crni čaj piti u manjim količinama i nikako energetska pića koja još više ubrzavaju rad srca i povećavaju znojenje, apeluje dr Dugonjić.

Navodi da efekti ovako toplog vremena mogu biti od lakših sunčanica, preko toplotne iscrpljenosti do toplotnog udara koji je opasan po život. Pre nekoliko dana u Hitnu je primljen radnik koji je angažovan na izgadnji novog mosta. Imao je gubitak svesti i temperaturu višu od 40 stepeni.

-Toplotni udari se događaju prilikom duge izloženosti suncu i velikim vrućinama. Simptomi mogu da budu od blažih – pospanosti i konfuzije, pa do kome. Ne treba naglo izlaziti napolje iz jako klimatizovanih prostorija ili automobila, zbog toga što krvni sudovi ne mogu da se adaptiraju tako brzo. Naravno, treba voditi računa i na kupalištima. Pored svih ostalih mera opreza, ne ulaziti zagrejan naglo u vodu, objašnjava dr Dugonjić.

Mnogi su poslednjih dana prisustvovali scenama kada ljudima pozli na ulici. Do dolaska Hitne pomoći prolaznici mogu mnogo da pomognu.

-Kada neko padne na ulici treba ga prvo pomeriti u hlad. Ukoliko je bez svesti okrenuti ga na bok i ne davati mu vode. Ako je svestan umiti ga i dati mu vode da pije gutljaj po gutljaj, navodi dr Slavica Dugonjić.

Pacijenti kojima bude pružena prva hitna medicinska pomoć, često dalje budu poslati na Urgentni prijem Opšte bolnice. Takođe, ovde dolaze pacijenti i iz okolnih domova zdravlja. Odatle se ili puštaju kući, ili šalju na dalje bolničko lečenje. Ovih dana tokom svaka 24 sata na Urgentnom imaju prosečno oko 90 pregleda, što je duplo više u odnosu na uobičajeno. Uz to, rade i antigenska testiranja za svakog pacijenta koji treba da uđe u Hirurški blok.

-Trudimo se da sva dijagnostika bude u toku tzv. „zlatnog sata“, odnosno sat vremena po prijemu. Naravno, ako je nešto hitno završi se često i za nekoliko minuta. Pacijetni nekada imaju strpljenja, nekada ne. Pogotovu sada kada je vrućina, često su nervozni i sve bi odmah. Moraju da im se urade nalazi i potrebna dijagnostika, a za to je potrebno oko sat vremena. Ukoliko se radi o traumi, to mora da potraje. Potrebno je da dođe više konsultanata, da se uradi rendgen, skener, objašnjava Tanja Marinković, glavna sestra Urgentnog prijema.

Nažalost, nije retkost da pacijenti verbalno, ali i fizički nasrnu na doktore i sestre. Tuče u čekaonici nisu ništa neobično, a zaposleni kažu da ni sami ne znaju koliko puta su vrata na prijemu bila polupana.

Vreme alergija na stršljenove i pčele
-Leti su česti ujedi insekata koji izazivaju alergiju. Najopasniji je stršljen. Ukoliko dođe do ujeda stršljena, eventualno popiti nešto za alergiju ako ima pri ruci i odmah krenuti ka Hitnoj, ne čekati početak alergijske reakcije. Kod ujeda pčele tako treba postupiti ukoliko postoji alergija ili ako počne mučnina, povraćanje, oticanje gušenje, navodi dr Slavica Dugonjić.


-Posle korone u porastu su pijanstva. Zbog toga dolazi i do povećanog broja saobraćajnih nezgoda i tuča. Desi se da posle tuče završe ovde, a onda nastave da se tuku u čekaonici. Kada su toliko pijani da su bez svesti i ugroženo im je disanje isto dolaze kod nas. Inače, manje alkoholisani idu na odeljenje psihijatrije, a mlađi od 16 godina na pedijatriju, navodi Marinkovićeva.

Zbog situacije sa epidemijom i ulaskom Opšte bolnice Šabac u kovid režim i ovo odeljenje je bilo preopterećeno. Zaposleni nisu koristili odmore, a ni sada, po izlasku iz epidemije, ne mogu da odahnu.

-Svi pacijenti iz Hitne i lokalnih domova zdravlja prolaze ovuda. Ukoliko su za tercijalno zbrinjavanje u Beogradu organizuje se transport i lekar i tehničar idu u pratnju. Samo se internistička stanja kao što su infarkti ili edemi upućuju direktno na interno ili moždani izlivi na naurologiju, kaže Tanja Marinković.

Zaposleni na Urgentnom prijemu Opšte bolnice apeluju na kolege iz domova zdralja i Hitne pomoći da pacijente koje mogu zbrinu kod njih. Zbog previše pacijenata kojima je pomoć mogla da bude pružena i na primarnom nivou zdravstvene zaštite može se desiti da na pomoć čeka neko ko je vitalno ugrožen.

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa