12. avgust 2021.12. avg 2021.
Koliko će borba još trajati?
Mladi i vakcinacija - stavovi, nedoumice, pitanja i reč struke

Koliko će borba još trajati?

Neinformisanost i pogrešan pristup nadležnih i medija uticali su na mlade i njihov stav po pitanju vakcinacije. Pitanje vakcinacije nije samo na mladima, doktorima iz oblasti imunologije, već i obrazovnog sistema, sociologa i psihologa koji mogu dati odgovore na sve ono što mlada bića tišti
Vakcinacija protiv korona virusa u Srbiji izazvala je sumnje, nedoumice, strahove i protivljenja. Oprečni stavovi, ZA i PROTIV još uvek se “nadmuduruju”, dok epidemija ne jenjava i brojimo više od godinu dana izmenjene stvarnosti. Uz sve napore, medicina još uvek nije pronašla rešenje za (ne)verne Tome i različite teorije zavere koje su buknule na društvenim mrežama, a postaju ozbiljni pokreti širom sveta. Koliko je pravo na izbor glasnije/važnije od prava na zdravlje, život i da li postoji opravdan razlog za NE i DA pokušali smo da predstavimo kroz redove koji slede i stavove mladih. Na nedoumice, pitanja koja su pristigla na adresu redakcije odgovara dr Dragana Radojičić pomoćnik direktora za poslove javnog zdravlja iz oblasti epidemiologije i mikrobiologije Zavoda za javno zdravlje Šabac.

Kod zarazne bolesti ti nemaš slobodu izbora da li ćeš se lečiti ili ne. Kod zarazne bolesti ti ugrožavaš svoje zdravlje i zdravlje drugih i životno ih možeš ugroziti


Mlade brine kvalitet i delotvornost vakcine, odnosno sumnjaju da nije isti sastav one koja se koristi u Srbiji i Nemačkoj, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji. Možete li da otklonite tu nedoumicu? Da li je sastav vakcine isti za sva „tržišta“?
Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS) koja izdaje dozvolu za upotrebu svih lekova i vakcina kako naših tako i iz uvoza da bi se pustili u promet moraju odgovarati po sastavu deklaraciji koja je napisana. Mi smo toliko mala zemlja da bi se prekidala proizvodnja zbog nas i menjali sastav vakcine.

Foto: Glas Podrinja, dr dragana radojičić


Vakcine koje su u upotrebi u EU, a primili je naši sugrađani u našoj zemlji i sa Zelenim sertifikatom kao dokazom mogu da putuju i da borave u tim zemljama. Zar to nije dovoljan dokaz? Zar nije dovoljno to da naši koji žive i rade u inostranstvu (mladi) koji su se vakcinisali ovde i imaju potvrdu o vakcinaciji, bez problema daju na uvid tamo i bude im prihvaćen dokument.

Osobe koje su bile pozitivne na Kovid smatraju da su zaštićene antitelima i da nema potrebe da se dodatno imunizuju. Da li je to tačno?
Zašto uvek neko nepoverenje? Ja sam imala Kovid, kao i moj muž i jedno dete. Svi smo imali različite kliničke slike, ali nakon određenog perioda smo se vakcinisali. Preporuka je da se svi vakcinišu. Primili smo i različite vakcine, znači sloboda izbora, što je dozvoljeno svima.

Vakcinacija u Srbiji počela je u decembru prošle godine kada je stigao prvi kontingent Fajzer-Bionteka. Prema podacima do kojih je došao CINS (Centar za istraživačko novinarstvo Srbije), do 21. jula, broj vakcinisanih građana dostigao je brojku od 2,7 miliona, a prema starosnoj strukturi najmanji procenat imunizovanih je od 18 do 24 godine, te je svega 15% ove populacije primilo vakcinu. Zatim slede oni od 25 do 49 godina, gde je stopa vakcinacije 33,6%. ( detaljnije o toku i broju imunizovanih u Srbiji možete pročitati na sajtu CINS-a).


U ovom slučaju vakcinacijom je primljena buster doze koja će pojačati imuni odgovor pojedinca.
Kod zarazne bolesti ti nemaš slobodu izbora da li ćeš se lečiti ili ne. Kod zarazne bolesti ti ugrožavaš svoje zdravlje i zdravlje drugih i životno ih možeš ugroziti.

Stav je da mladi ne mogu imati težu kliničku sliku, te će i simptomi biti blaži. Koliko je utemeljena ova tvrdnja?
Mladi takođe mogu da imaju tešku kliničku sliku, u početku sa neprepoznatom drugačijom kliničkom slikom, koja takođe može dovesti do letalnog ishoda. Zašto o tome pričati, kada je vakcina zajedno sa ispravnom pijaćom vodom dovela do produžetka životnog veka svih nas. Po meni je dovoljno da se spase samo jedan život, ne smemo biti sebični i razmišljati samo o sebi, ima mladih koji su ozbiljno bolesni i kojima je kontraindikovano da prime vakcinu, ali mi ih možemo spasiti ovog virusa, ako se mi koji možemo vakcinišemo, stvorimo kolektivni imunitet i ne dozvolimo da virus direktno dođe do njih čije je zdravlje narušeno.

Pitanje steriliteta je još jedno u nizu koje mlada populacija navodi kao razlog protiv vakcine.
O tome niko nije pričao. Molim vas treba biti ozbiljan, kao što sam rekla vakcinisala sam svoju decu.

Šta je pričano za mobilne telefone, niko ih ne ispušta iz ruku? Šta se priča o reproduktivnom zdravlju i zdravim stilovima života? Droga, alkohol, gojaznost, namerni prekidi trudnoća...., da li oni mogu da dovedu do steriliteta?
Osim tvrdnji da je korona virus velika svetska zavera farmaceutskih kompanija i moćnika javljaju se tvrdnje da nije moguće pronaći validan lek, u ovom slučaju vakcinu u tako kratkom vremenskom roku, te da je sigurno štetno za zdravlje i može izazvati dugoročne negativne efekte.

ZA i PROTIV
-Vakcinu nisam primila niti nameravam, bar ne u bliskoj budućnosti. Kada su vakcine u pitanju, nemam neku sigurnost obzirom da su od samog početka mišljenja podeljena, pogotovo struke. Nastupajući talasi, testovi, simptomi, novi sojevi, pokazuju da pravilo ne postoji kada je u pitanju ovaj virus. Mislim da su najveću zabunu izazvale te različite vrste vakcina koje postoje, podeljene kao tri konkurenta ili odraz aktuelne svetske politike.
Lično ne verujem u njihovu pouzdanost, jer smatram da je potrebno mnogo više znanja, iskustva i vremena da bi se ispitale sve mogućnosti. Pre svega mislim na to da li primljena vakcina ispunjava svoju svrhu, da li izaziva posledice i kakve one mogu biti. Takođe, mojoj odluci je doprinela i činjenica o postojanju obolelih iako su već vakcinisani.
Kada je u pitanju plasiranje teorije o vakcinama, kao jedinom rešenju epidemije, mislim da država vrši veliki pritisak, na razne načine, iako svaki pojedinac ima pravo na odluku bez da iko sa strane utiče na njega.

jelena


Iako nisam do sada bila zaražena, ne želim da se vakcinišem. Nadam se da u budućnosti neću biti primorana da promenim tu odluku -kaže Jelena (19).

ivana


-Za vakcinu sam se odlučila nakon konsultacije sa svojim lekarom. Nisam imala predrasude, možda određenu dozu nelagode dok mi lekar nije otklonio neduomice. Konsultacija mi je bila potrebna zbog terapije kojoj sam podvrgnuta, te nisam bila sigurna da li mogu da odaberem vakcinu bilo kog proizvođača, ili određenog. Podržavam vakcinaciju i smatram da je neophodno da se mladi informišu iz relevantnih izvora, da pitaju svoje lekare kako bi im otklonili nedoumice, strahove i da veruju u dostignuća medicine - ističe Ivana (28).

nikola


-Imao sam Kovid i još uvek se nisam vakcinisao. Mislim da vakcine nisu dovoljno ispitane i proverene, što je delimično razlog mog odlaganja imunizacije. Ne verujem da bi me nešto posebno podstaklo da se vakcinišem u ovom trenutku. Nisam protivnik, ali ni pristalica vakcinacije. Kao nedoumicu imam zbog čega se testovi plaćaju, a vakcine ne - navodi student Nikola (22).


Ko to određuje koliko je potrebno da se vakcina proizvede? Jedna od najdinamičnijih grana biološke nauke danas jeste imunologija. Mnogo brže napreduje od drugih, molekularna biologija pruža velike mogućnosti putem genetskog inžinjeringa za usavršavanje postojećih i razvoj novih vakcina. Onog momenta kada je otkriven SARS-CoV-2 virus, počelo se sa istraživanjima za vakcinu. Svi smo se u isto vreme sreli sa novom respiratornom bolešću koju izaziva virus. Borba nam mora biti zajednička i da istrajemo u tome i samo tako zajednički možemo pobediti virus.

Šta bi ste savetovali mladima kada su vakcine u pitanju? Kako da odaberu adekvatnu i kome de se obrate ukoliko imaju neku nedoumicu/pitanje?
Mislim da sam dosta do sada o svemu govorila, sve vakcine su dobre i sve vakcine imaju istu funkciju da naš imuni sistem nateraju da stvore antitela na SARS-CoV-2 virus. Nema vakcine koja štiti 100%.
Vakcinacijom smanjujemo morbiditet i letalitet.

Iskreno na društvenim mrežama
Na osnovu ankete (koja nije naučno istraživanje i ne može se uzeti u potpunosti kao validan parametar) na društvenim mrežama procenat vakcnisanih je nešto veći od procenta vakcinisanih i iznosi 52% vakcinisanih - 48% nevakcinisanih.
Komentari na društvenim mrežama povodom vakcinacije:
-Prevara veka!
-Sve najgore!
-Svako treba da se vakciniše ako misli o svojoj budućnosti i budućnosti svojih bližnjih!
-Laž i ispiranje mozga nedužnim ljudima!
-Preka potreba!
-Bespotrebno je!
-Nisam sigurna u kvalitet vakcina!
-Mnogo je ljudi koji misle da znaju bolje od lekara!
-Podržavam vakcinaciju!
-Ako nije umrlo toliko koliko je vakcinisano, treba svi da se vakcinišemo i da konačno dišemo slobodno!
-Samo Kineska, ove ubijaju postepeno, kao mene Fajzer. Sve sam lošije i lošije mesec posle revakcine. Nije za njih i za nas isto, neispitane su!


Izbor vakcine je na pojedincu, kao što mora biti i odgovornost na svakom građaninu i poštovanju svih preporučenih preventivnih mera. Dokle ćemo se boriti sa ovim virusom i biti dosadni i pričati o njemu zavisi od nas samih - zaključila je dr Dragana Radojičić.

Od početka pandemije mladi su bili označeni glavni krivci za širenje zaraze. Proglašeni su neodgovornima. Neinformisanost i pogrešan pristup nadležnih, ali i medija uticali su na mlade i njihov stav po pitanju vakcinacije. Pravo na izbor pravo svakog živog bića, ali treba voditi računa da taj izbor ne ugrožava druge. Čini se da pitanje vakcinacije nije samo na mladima, doktorima iz oblasti imunologije, već i obrazovnog sistema, sociologa i psihologa koji mogu dati odgovore na sve ono što mlada bića tišti.
Ž. P./M. Ž.

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa