9. septembar 2021.9. sep 2021.
Foto: INTE

Foto: INTE

Mišar stecište omladinskog pozorišta

Festival po meri mladih

„Svima nam je izuzetno drago da INTEF bude dobar primer decentralizacije kulture i pokazatelj da Festivali ne moraju biti organizovani isključivo u velikim sredinama. Mišar je malo mesto, sa svega 3.000 stanovnika, ali daleko čuveno i poznato po boju, a sada i kulturnim dešavanjima. Šabac i Mišar su pokazali da su dobri domaćini, te su i utisci pozitivni“, rekao je direktor INTEF-a Dušan Simić
Umetnost, mladost i entuzijazam ne poznaju, i ne priznaju granice. Možda zvuči kao floskula, ali grupa mladih i talentovanih ljudi odlučila je da svoje „malo“ mesto, nadomak Šapca, Mišar, učini stecištem omladinskog pozorišta. Zahvaljujući ideji o decentralizaciji kulture i rušenju stereotipa da isključivo gradska jezgra, velike metropole, uz značajna sredstva mogu biti dobri domaćini i organizatori manifestacija Mišarci su nastavili da odnose pobede, te su hrabro ušli u kulturni poduhvat. Na snagu mladosti realizovali su drugi Internacionali teatarski festival INTEF. Šest dana bili su domaćini gostima iz zemlje i regiona, a impresije kroz razgovor sa direktorom Festivala Dušanom Simićem prenosimo u redovima koji slede.

Nagrade u studentskoj selekciji
Nagrada za najbolju mušku ulogu dodeljuje se Anetu Blažovskom za ulogu Aksel u predstavi “Pelikan”, Nezavisne mladinske scene, Skoplje; Nagrada za najbolju žensku ulogu dodeljuje se Mariji Kondovskoj za ulogu Gerde u predstavi “Pelikan”, Nezavsine mladinske scene, Skopje; Nagrada za najbolju predstavu dodeljuje se predstavi “Pelikan”, Nezavisne mladinske scene Skopje u režiji Teodore Siljanoske.


S obzirom na drugačije okolnosti u odnosu na organizaciju prvog festivala, koliko se sam organizacioni proces razlikovao i koliko je iskustvo prvog festivala olakšalo pripremu narednog izdanja manifestacije?
-U organizaciju Prvog INTEF-a smo ušli bez prethodnog znanja o organizaciji velikog festivala, ali sa iskrenom željom da kreiramo jedan nov, drugačiji u odnosu na sve one gde smo gostovali kao Omladinsko pozorište „Vožd“. Jedna od vodilja je bila i da budemo dobri domaćini i da gosti sa Mišara i Šapca odu sa najlepšim sećanjima i dobrim utiscima. Iako nije bilo lako stvoriti prvi Festival, to iskustvo nam je pomoglo da realizujemo drugo izdanje. Značajnu pomoć smo dobili i od Turističke organizacije grada Šapca i Grada, te će od naredne godine INTEF biti deo kalendara kulturnih manifestacija Šapca, što je svakako na obostrano zadovoljstvo. TOŠ kao krovna organizacija svih manifestacija u gradu nam je pomogla u vidu logistike i finansijskih sredstava. Moram da napomenem da su deo organizacionog tima Festivala i Nina Stokić, Olivera Guconić, Filip Rajković, Vanja Pavlović, Filip Đukić. Pored njih je veliki broj mladih ljudi koje, uz sve različitosti, spaja ljubav prema pozorištu i umetnosti. Oni su kao volonteri celim bićem pomogli da se Festival realizuje. Naši učesnici i gosti, kao posebnost ističu mladost koja sa osmehom, čistog srca brine o svemu.

PELIKAN, Nezavisna omladinska scena Skoplje


Pobednička predstava u studentskoj selekciji stvarana je u Severnoj Makedoniji, može li uspeh Nezavisne omladinske scene Skoplje biti pokazatelj da umetnost ne poznaje granice i da impresija nije rezervisana za jedinstveno govorno područje?
-Pre samog Festivala imao sam priliku da pogledam predstave i mogu da kažem da se „Pelikan“ veoma visoko kotirala, te su i očekivanja bila visoka. Publika je pomno pratila predstavu, bez obzira na jezičku barijeru. Smatram da kada napravite predstavu sa čistom, nepatvorenom emocijom koja gledaoce „prikuje“ za scenu, oni pažljivo prate tok i fokus je na onome što se odvija na daskama koje život znače. Tada, jezička barijera nestaje. To su sve postigli glumci predstave: Kristina Gieva, Marija Kondovska, An Blažovski i Matej Stojkovski. Uspeli su da dopru do publike, ili kako u pozorištu kažemo, razbiju četvrti zid. Ovacije i okrugli sto nakon predstave su pokazali kvalitet prikazanog. Ovo nije prvi put da smo imali goste iz Makedonije, i ono što se pokazalo kao pravilo je da su puni pozitivne energije i donose radost koja je evidentna u njihovim predstavama i igri. Veoma sam srećan što je takva predstava, sa minimum scenografije odnela nagrade (publike, stručnog žirija, žirija učesnika, nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu u studentskoj selekciji). Nadam se da će nam se pridružiti i na naredom Festivalu, ako ne kao učesnici, onda kao gosti, ili možda i
domaćini.

Nagrade u omladinskoj selekciji
Nagrada za vizuelni identitet predstave „Vladislav Lalicki“ dodeljuje se predstava “Hameln”, Akademskog pozorišta SKC, Kragujevac;
Nagrada za mušku epizodnu ulogu „Cane Firaunović“ dodeljuje se Aleksi Svilarovu za ulogu Deteta u predstavi “Hameln”, Akademskog pozorišta SKC, Kragujevac; Nagrada za žensku epizodnu ulogu “Ana Milanović” dodeljuje se Jeleni Mihajlović za ulogu Marine u predstavi “Dragi tata”, Teatra 011, Beograd; Nagrada za glavnu mušku ulogu “Milenko Zablaćanski“ dodeljuje se Nemanji Nikolovskom za ulogu Moma u predstavi “Miris života unazad”, Akademskog pozorišta SKC, Niš; Nagrada za glavnu žensku ulogu “Branka Crnomarković“ dodeljuje se Teodori Tomić za ulogu Jelice u predstavi “Laža i paralaža”, Omladinskog pozorišta “Vožd”, Mišar; Nagrada za najbolju režiju „Aleksandar Aca Ognjanović“ dodeljuje se Dušanu Matejiću za režiju predstave “Miris života unazad”, Akademskog pozorišta SKC, Niš; Nagrada „Vožd“ za najbolju predstavu u celini dodeljuje se predstavi “Miris života unazad”, Akademskog pozorišta SKC, Niš.
Ivana Terzić, predsednica žirija
Vanja Pavlović, član
Milica Glogovac, član


Teme nagrađenih ostvarenja, iako naizgled različite, imaju zajedničku „klicu“, to je pojedinac i dete, odnosno period odrastanja.
-Istina je da su predstave donele neka važna životna pitanja koja su glumci sa rediteljima protumače, analiziraju i prenesu publici. Selektorka Ljiljana Blagojević je imala ozbiljan odabir i predstave povezuju određeni segmenti, odnosno pojedinac i period odrastanja. Sa druge strane, glumci amateri su pokazali da srpki teatar ne treba da brine za budućnost glumišta. Oni samo treba da se odluče na taj korak, dok su studenti stasavaju u ozbiljne dramske umetnike koje ćemo imati priliku da vidimo u velikim produkcijskim projektima. Nadam se da će im učešće na INTEF-u biti odskočna daska u karijeri.

Miris života unazad, Akademsko pozorište, SKC Niš


Drugi put je jedna mala sredina kao što je Mišar ugostio predstave iz najvećih gradova Srbije i centara regiona, kakve su impresije gostiju posle svega i kako oni gledaju na tu činjenicu da manifestacije iz oblasti kulture ne moraju biti privilegija velikih sredina?
-Svima nam je izuzetno drago da INTEF bude dobar primer decentralizacije kulture i da Festivali ne moraju biti organizovani isključivo u velikim sredinama. Mišar je malo mesto, sa svega 3.000 stanovnika, ali daleko čuveno i poznato po boju, a sada i kulturnim dešavanjima. Ovo je bila prilika i da naši meštani upoznaju glumce, a gosti sa publikom. Potvrda za ovo su i okrugli stolovi nakon predstava kada su razgovarali o predstavama, umetnosti, delili impresije, razmenjivali iskustva, pohvale i kritike. Šabac i Mišar su pokazali da su dobri domaćini, te su i utisci pozitivni. Interesovanje Grada za Festival je iskazan i kroz prijem u Dunjića kući kada je učesnike ugosti predsednik Skupštine grada Nemanja Pajić. Imali smo dobru saradnju i sa ustanovama kulture (Narodni muzej, Šabačko pozorište, Biblioteka Šabačka). Sve ovo je ukazuje da Festival ima perspektivu u budućnosti najprestižniji u domenu omladinskog i studentskog teatra u regionu.

Kada napravite predstavu sa čistom, nepatvorenom emocijom koja gledaoce „prikuje“ za scenu, te oni pažljivo prate tok i fokus je na onome što se odvija na daskama koje život znače. Tada, jezička barijera nestaje


Jedna od specifičnosti INTEF je što je celokupna organizacija bila u rukama mladih ljudi, punih entuzijazma.
-Mladi ljudi su naša posebnost, što ljude ponekad iznenadi i u početku budu skeptični. No, kada dođu na Festival sve predrasude i nedoumice nestaju. Ovogodišnji slogan „Ono što nas spaja“ pokazao se kao srž INTEF-a. Zajedništvo u svakom segmentu. Razmena ideja, mišljenja, prijateljstva je naša ideja vodilja. Želja da se u ovo zlom vremenu koje je obuzelo planetu stvaramo ono što ima pozitivan uticaj na mlade, našu sredinu, jer su kultura i jezik duhovna vertikala jednog naroda. Duboko verujem da nas svaka odgledana predstava duhovno hrani i čini boljima, te je Festival od velikog značaja za mlade.
M. Ž.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa