Foto: Glas Podrinja
Promocija knjige „Slike jednog kraja“
Mačva u srcu, srce u Mačvi
Suprotstavljajući mu se kako najbolje umeju, istoričari Radovan J. Popović i Branislav Stanković sakupili su nepoznate i zaboravljene fotografije krajolika Mačve. Tu su i slike ovdašnjeg stanovništva svih starosnih grupa, ali i porodičnih i javnih manifestacija od kraja 19. veka do 1945. godine.
Mnogo je nesreća i beda zadesilo srpski narod. Najopasnija je, svakako, zaborav. Tih i podmukao kakav jeste, prikrada se i osvaja ljude, objekte, događaje, priče, uspomene… Suprotstavljajući mu se kako najbolje umeju, istoričari Radovan J. Popović i Branislav Stanković sakupili su nepoznate i zaboravljene fotografije krajolika Mačve. Tu su i slike ovdašnjeg stanovništva svih starosnih grupa, ali i porodičnih i javnih manifestacija od kraja 19. veka do 1945. godine. Potvrdu da je Mačva u srcu, a srce u Mačvi dali su i istoričarka Aleksandra Vuletić i književni kritičar Mileta Aćimović Ivkov. Foto-monografiju „Slika jednog kraja“ izdala je Narodna biblioteka „Janko Veselinović“ iz Bogatića, a objavljivanje je finansijski pomoglo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Autori ističu da je primarna svrha ove knjige da se „na primeru Mačve kao srpske ruralne oblasti prikaže dinamika promena u razdoblju nešto dužem od pola veka“. Te promene su bile vidljive u građevinama, odevanju, javnim manifestacijama, ali su tradicijske norme i dalje opstajale. Većina fotografija u knjizi prikazuje bogatiju stranu Mačve, dok su siromašniji ostali „izvan fokusa objektiva“. Slike u ovoj knjizi prikupljene su istraživačkim radom u muzejima, ahivima, bibliotekama i radom na terenu. Reč je o autentičnim fotografijama.
Radovan J. Popović i Branislav Stanković su zasigurno uspeli da prikažu dinamiku istorijskih procesa u Mačvi. Sagradili su trajni most između prošlosti u sadašnjeg trenutka. Listajući knjigu, konačno možemo videti svu lepotu mačvanske ravnice o kojoj je tako nadahnuto pisao Janko Veselinović. Uočićemo i onu drugu, nelepu, stranu istorije obojenu ratovima, glađu, stradanjem, bedom. U oba slučaja, pobedio je život jer Mačvani drugačije ne umeju.
Autori ističu da je primarna svrha ove knjige da se „na primeru Mačve kao srpske ruralne oblasti prikaže dinamika promena u razdoblju nešto dužem od pola veka“. Te promene su bile vidljive u građevinama, odevanju, javnim manifestacijama, ali su tradicijske norme i dalje opstajale. Većina fotografija u knjizi prikazuje bogatiju stranu Mačve, dok su siromašniji ostali „izvan fokusa objektiva“. Slike u ovoj knjizi prikupljene su istraživačkim radom u muzejima, ahivima, bibliotekama i radom na terenu. Reč je o autentičnim fotografijama.
Radovan J. Popović i Branislav Stanković su zasigurno uspeli da prikažu dinamiku istorijskih procesa u Mačvi. Sagradili su trajni most između prošlosti u sadašnjeg trenutka. Listajući knjigu, konačno možemo videti svu lepotu mačvanske ravnice o kojoj je tako nadahnuto pisao Janko Veselinović. Uočićemo i onu drugu, nelepu, stranu istorije obojenu ratovima, glađu, stradanjem, bedom. U oba slučaja, pobedio je život jer Mačvani drugačije ne umeju.
(K. Aleksić, Biblioteka šabačka)
Najnoviji broj
18. april 2024.