25. novembar 2021.25. nov 2021.
Pametno ulaganje na duže staze
SVET KRIPTOVALUTA

Pametno ulaganje na duže staze

„Najvažnije je da se u kriptovalute ne ulaže novac koji je čoveku neophodan za život. Ne treba očekivati da će se preko noći zaraditi novac za egzistencijalne stvari“ objašnjava menadžer Janko Veselinović. Smanjena je mogućnost hakovanja, prevare, falsifikovanja, a jedan od razloga zašto države ne žele da ga uvedu je to što je transakcije nemoguće pratiti, navodi Predrag Rajević, marketing menadžer
Od kada je 2009. godine nastao, vrednost bitkoina iz godine u godinu raste. Isto je i sa brojinim drugim kriptovalutama. Dok jedan mali broj ljudi na planeti zgrće ogromno bogatstvo trgovinom kriptovalutama, mnogo je veći deo onih koji o njima ne znaju baš ništa. Kod nas je u poslednje vreme poraslo interesovanje za majnovanje, odnosno rudarenje kriptovaluta, ali oni koji se malo bolje razumeju u ovo kažu da se na ovaj način ipak ne može obogatiti preko noći.

-Najvažnije je da se u kriptovalute ne ulaže novac koji je čoveku neophodan za život. Ne treba očekivati da će se preko noći zaraditi novac za egzistencijalne stvari. Na novac koji se tu uloži najbolje zaboraviti da postoji, objašnjava menadžer Janko Veselinović.

Janko Veselinović,
menadžer, Foto: "Glas Podrinja"


Naš sagovornik navodi da nijedno ulaganje nije sigurno, da i berza kriptovaluta može da padne i da se to i dešavalo više puta. „Bul“ period je kada kriptovaluta raste, a „ber“ kada pada.

-Bitkoin se „krešovao“ (padao) svake godine po dva, tri puta, ali se svaki put i digne poput Feniksa. Na samom početku, za 50 bitkoina mogla je da se kupi jedna pica. Novac je kroz istoriju toliko puta gubio vrednost da su ljudi izgubili poverenje u njega. Cene svega su se povećale, u odnosu na prošlu godinu, pa i na prošli mesec. Čuvati novac na računu ili u kešu nikada nije bila dobra opcija. Ljudi su se ranije odlučivali za kupovinu zlata ili nekretnina, a sada je bitkoin novo zlato. Neke države su ga čak uvele kao monetarnu rezervu. Dosta država i komapnija kreće da ulaže u kriptovalute. Najveći promoter je verovatno Ilon Mask koji je sada „Tesline“ bitkoine prodao za milione kako bi novac uložio u obrt preduzeća, navodi Veselinović.

Popularnosti kroptovaluta svakako je doprinelo to što su decentralizovane. Nisu vezane za banke i transakcije se ne mogu pratiti.

-Da bi neko iz Srbije novac prebacio u Australiju mora da plati određene kamate i procente. Kod kriptovaluta nije tako. Vrednost se može prebaciti nekom bilo gde, bez ikakvih provizija, samo kucanjem određene šifre. Smanjena je mogućnost hakovanja, prevare, falsifikovanja, a jedan od razloga zašto države ne žele da ga uvedu je to što je transakcije nemoguće pratiti, navodi Predrag Rajević, marketing menadžer.

Predrag Rajević,
marketing menadžer, Foto: "Glas Podrinja"


Sve kriptovalute su zasnovane na blokčejn (blockchain) tehnologiji. Laički rečeno, neka transakcija se uradi na jednom bloku, druga se nadovezuje i povezana je sa prvom. Postoji lanac transakcija i svaka transakcija je jedan blok. Svaka kriptovaluta ima svoj blokčejn, odnosno lanac transakcija.
Samo rudarenje predstavlja ustupanje memorije komjutera u globalne svrhe, gde se kao nagrada dobija deo kriptovalute.

-Kriptovaluta ne mora da se kupi cela, nego može samo jedan njen deo. Neke kriptovalute imaju malu vrednost, a veliki opticaj, a druge mali opticaj i veliku vrednost. Što se prodaje tiče, može se prodati u svakom trenutku. Nedavno je u Srbiji osnovan prvi bankomat kriptovaluta. Transakcije se obavljaju preko aplikacije, odnosno menjačnice i ima ih dosta različitih. Kod nas je potrebno da se skine aplikacija, skenira pasoš i pošalje na verifikaciju, nakon čega se otvara račun. Kriptovalute mogu da se prodaju ili trejduju za neku drugu. Platforma za svaku transakciju uzima procenat, navodi Veselinović.

-Postoje dva tipa u laganja u kriptovalute, long term (long term) i šort term (short term). Šort term predstavlja mikrotransakcije i podrazumeva da se neko time bavi stalno, svakog dana. Prati rast kriptovaluta, trejduje male vrednosti jedne za drugu i pokušava da povećam vrednost svojih. Tu se jedna kriptovaluta pretvara u drugu. Neki ljudi žive samo od toga. Sa druge strane, long term je ulaganje gde se novac ostavi na duži vremenski period i očekuje se da će se on multiplikovati, kaže Janko Veselinović.


Kod nas nije velika mogućnost plaćanja kriptovalutama, dok je u razvijenim zemljama sveta to drugačije. Robin Hud je najveća platforma za prodaju gde se može vršiti plaćanje u kriptovalutama.

-Oni uzimaju kriptovalutu kojoj konstantno raste vrednost. Na primer, pre četiri meseca za neku transaksiju od 1.800 evra su uzeli jedan eterijum, a on sada vredi 4.100 evra. Pojedine kompanije mogu da naprave svoj koin. Fiktivno govoreći, “Najki” (Nike) napravi svoj koin iskuljučivo za njihove prodavnice. Neko želi patike od 150 evra, ali ima samo 100. Za tih 100 evra kupi njihov koin, drugi ljudi tako razmišljaju, ulažu u “Najkijev” koin i za neko vreme on sa 100 evra stigne do 150, objašnjava Veselinović.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa