9. decembar 2021.9. dec 2021.
Ovde se sudi Srbiji (1)
PROF. DR MILOŠ KOVIĆ: NIJE U PITANjU SAMO REIZBOR U ZVANjE VANREDNOG PROFESORA

Ovde se sudi Srbiji (1)

Pokrenulo se javno mnjenje. I sam sam iznenađen koliko se kolega oglasilo, brojem profesora univerziteta, naučnika, javnih ličnosti koje su potpisale protesno pismo. Njih ima više od 250, a onlajn peticiju potpisalo je oko 8.700 ljudi. Studenti su se pokrenuli, organizovali su protest, čak i delije, očigledno je da ljudi vide i osećaju da ovde nije reč o izboru ili reizboru jednog profesora univerziteta u Beogradu, nego da je ulog mnogo veći, da je ovde reč o tome kakva će se istorija predavati u našim školama i na univerzitetima
Šapčanin, prof dr Miloš Ković našao se u žiži javnosti kada mu je, umesto u izbor u zvanje redovnog profesora, ponuđen reizbor u zvanje vanrednog profesora. Da li se radi se o pokušaju proterivanja profesora Kovića sa Katedre za opštu istoriju novog veka na Filozofskom fakultetu po već razrađenoj recepturi? Naime, troje njegovih kolega sa Katedre već je dobilo otkaz, a njegov glas za njih računao se kao glas protiv onih koji su se našli lično uvređeni. Vaspitavan da govori onako kako misli, opredeljen za istinu, ovaj profesor nije mogao da oćuti nepravdu. Niko to od njega nije ni očekivao. Ni to nije sve, ali idemo redom.

Da li biste nam pojasnili proceduru Filozofskog fakulteta u zvanje nastavnika da bi naši čitaoci stekli jasan uvid u to što Vam se dešava?
- Na Univerzitetu u Beogradu postoje tri vrste predavača. Samo redovni profesor radi na neodređeno vreme. Vanredni profesori i docenti potpisuju ugovore na pet godina. Svakih pet godina, bira se komisija koja proverava da li kandidat ima dovoljno naučnih i pedagoških rezultata da bi bio izabran u više zvanje, odnosno da bi bio reizabran u zvanje u kome je već a, ukoliko nema uslova za tako nešto, gubi posao. Ja sam jednom reizabran u docenta. To je bilo u vreme kada sam objavio knjigu za Oxford University Press. Tom poslu sam posvetio nekoliko godina, a onda mi se ta knjiga, prema pravilima ovdašnjim, nije bodovala. Ja sam jedini srpski istoričar kome je najveći svetski izdavač za humanističke nauke objavio knjigu, ali to nije bilo validno. Zato sam u zvanju docenta proveo deset godina, potom pet u zvanju vanrednog profesora, a sada imam sve naučne i pedagoške uslove za izbor u zvanje redovnog profesora. Konkurs se raspisuje šest meseci pre isteka ugovora da bi bilo dovoljno vremena da se obavi cela procedura, koja kreće sa Katedre, nastavlja se na Odeljenju, pa na Kadrovskoj komisiji, potom ide na Izborno veće i na Univerzitet.

Ukoliko istekne šest meseci, možete ostati ne samo bez zvanja redovnog profesora, nego i bez posla?
- Kada docent, odnosno, vanredni profesor ispuni uslove za više zvanje, pokreće se procedura, koja je predviđena univerzitetskim zakonskim aktima. Dakle, ne mora da istekne pet godina ukoliko kandidat ispunjava uslove. Međutim, u mom slučaju nije bilo tako i to je ono što se u kodeksu profesionalne etike (član 32) Univerziteta u Beogradu naziva diskriminacijom. Sprovodi se nešto potpuno drugačije. Mi, nastavnici, imamo tabele koje popunjavamo, u kojima se precizno predviđa koji su uslovi potrebni za izbor u sledeće zvanje. Sve sam popunio, predao knjigu, međutim, ljudi koji bi da me spreče da steknem zvanje redovnog profesora i na taj način konačno budem bezbedan na svom radnom mestu su ljudi koji su me tužili Sudu za povredu časti i ugleda. Oni sada žele da odlučuju o mom izboru u zvanje i da me zadrže u zvanju vanrednog profesora, što i nije toliko strašno, ali ovde je reč o pokušaju da budem izbačen sa posla na isti način na koji je izbačeno troje mojih kolega.

Dakle, komisija Katedre ne prepoznaje ni Vaše ime, ni Vaše radove. Kada je sve počelo?
- Krajem oktobra, Kadrovska služba Filozofskog fakulteta uputila je dopis Katedri u kome se traži da se pokrene procedura za izbor u zvanje Miloša Kovića. Katedra je dužna da pokrene proceduru. A na katedri se nalaze tri nastavnika od kojih su dva u sukobu interesa. Jedan je Nikola Samardžić, koji je protiv mene podneo dve tužbe, krivičnu i parničnu zbog povrede časti i ugleda. Kada je izbacivano sa posla troje mojih kolega, ja sam ih javno branio pažljivo birajući reči, ali sam jasno rekao da je reč o progonu i pokušaju nametanja jedne nove paradigme koju sam nazvao haškom interpretacijom srpske istorije. Zbog tih izjava sada meni sude, iako ni u jednom trenutku nisam rekao ništa lično ni protiv koga. Onda je četvoro ljudi koji su se osetili prozvanim za progon mojih kolega podnelo svako po dve sudske prijave protiv mene, po jednu parničnu i jednu krivičnu, što je ukupno osam prijava. Traže od mene ukupno četiri miliona dinara. Ti profesori su Nikola Samardžić, Dubravka Stojanović, Radoš Ljušić i Vlada Stanković. Presudu po tužbi kolege Ljušića za povredu časti i ugleda Prvi osnovni sud u Beogradu odbacio je kao neosnovanu, što je važno ne samo za mene, nego za društvo u celini.

PROCEDURA SE NASTAVLjA
„Izborno veće će se održati 23. decembra. Pre toga moraju da se obave sve prethodne procedure i da se predloži komisija. I da se predloži zvanje. Nemam nameru da prihvatam trule kompromise, niti bilo kakva poniženja. Tražim samo objektivnu i nepristrasnu komisiju i to je sve. Tražim da se poštuje procedura. Zakon.“


Članovi kadrovske komisije nisu odobrili takvo postupanje?
- Tako je. Kadrovsku komisiju čine profesori sa svih odeljenja Filozofskog fakulteta, koji je kao Univerzitet u malom. Sa svakog odeljenja po jedan predstavnik nalazi se u Kadrovskoj komisiji. Naime, na Kadrovsku komisiju stižu imena kandidata i njihovi naučni i nastavnički rezultati, šta je objavljeno u proteklih pet godina, broj mentorstava, prosečna ocena koju su vam studenti dali itd. Za sve kandidate je uredno priložen materijal, samo mog imena nema i mojih rezultata. Sa odeljenja za istoriju jedino je dat predlog da se pokrene procedura za izbor u zvanje jednog vanrednog profesora koji su članovi Kadrovske komisije odbili u velikoj većini. Tako je procedura zaustavljena.

Šta dalje?
- Na osnovu člana 128 statuta Filozofskog fakulteta, kada sa Katedre ne stigne zakonit predlog, dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani ima pravo da sam predloži komisiju koja će biti kompetentna i objektivna. Dakle, to jeste način da se blokada prevaziđe, ali dekan to, iz njemu znanih razloga, odbija da učini. Ukoliko dekan to ne učini, cela procedura se ponavlja, kao u slučaju mojih troje kolega koji su izbačeni sa posla. Ići će se na to da istekne tih šest meseci i da meni istekne zvanje. Profesori istorije se proteruju sa posla tako što se bira neprijateljska komisija. Mojim kolegama nije se desilo da ih vraćaju u zvanje u kome su bili, nego im se jednostavno izabere neprijateljska komisija. To se dogodilo i u mom slučaju.

Šta podrazumeva i kako dela neprijateljska komisija?
- Nađe protivkandidata. Naravno, mnogo je lakše naći protivkandidata za vanrednog nego za redovnog profesora, kao što je mnogo je lakše sastaviti komisiju od vanrednih profesora. Takođe, mnogo je teže sastaviti komisiju koja treba da bira redovnog profesora zato što ta komisija treba da se sastoji od redovnih profesora, odnosno naučnih savetnika. Dakle, neprijateljska komisija napiše negativan referat o kandidatu, bez obzira na sve njegove reference, a Izborno veće odbije referat, pri tom mu se ne dozvoli da promeni komisiju i tako iz sednice u sednicu, a sednice su jednom mesečno, Izborno veće odbija referate, jer referati koji su pisani o mojim kolegama su sramni i proceduralno nepravilni i zbog toga su bili odbijani, ali je vreme isticalo i po isteku šest meseci, izgubili su zvanje i posao. To je ono što se meni sprema. Čitaocima to možda zvuči kao suviše složena procedura, ali to je način na koji ovi ljudi koji su već uverzirani postižu ono što žele.

Koliko ste optimistični po pitanju ishoda?
- S obzirom na ono što su učinili mojim kolegama i koleginicama, ima razloga za pesimizam, ali sa druge strane, ostaje na savesti mojih kolega. Veliki broj mojih kolega stoji uz mene, ali oni su manjina. Mi smo manjina.

Podigla se velika prašina u Vašem slučaju?
- Pokrenulo se javno mnjenje. I sam sam iznenađen koliko se kolega oglasilo, brojem profesora univerziteta, naučnika, javnih ličnosti koje su potpisale protesno pismo. Njih ima više od 250, a onlajn peticiju potpisalo je oko 8.700 ljudi. Studenti su se pokrenuli, organizovali su protest, čak i delije, očigledno je da ljudi vide i osećaju da ovde nije reč o izboru ili reizboru jednog profesora univerziteta u Beogradu, nego da je ulog mnogo veći, da je ovde reč o tome kakva će se istorija predavati u našim školama i na univerzitetima. (Nastavak u narednom broju)
M.Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa