10. februar 2022.10. feb 2022.
Foto: "Glas Podrinja"

Foto: "Glas Podrinja"

Nebeske heroine prof. dr Radmile Tonković

Za izuzetne žene nebo nije granica

Ženama koje su pomerale granice, dodirnule obode nebeskog svoda, hrabro krstarile plavetnilom, a njihova imena zbog okolnosti, vremena, nemara, ili nesolidarnosti nisu ispisana jarkim bojama na stranicama istorije prof. Tonković je posvetila deceniju svog naučno-istraživačkog rada
-Kada se jednom inficirate avijacijom, taj virus se teško leči. To govorim iz iskustva i sa položaja nekog ko je godinama bio u komandi ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane kao akreditovani potpisnik ispravnosti letelica i zdravstvenog stanja pilota da određenog dana leti. U knjizi nije reč samo o ženama pilotima, već svim damama koje su svoje karijere vezale za avijaciju - rekla je prof. dr Radmila Tonković o svom životnom i kapitalnom delu „Nebeske heroine sveta“.

Pomerale zacrtane granice
Ženama koje su pomerale granice, dodirnule obode nebeskog svoda, hrabro krstarile plavetnilom, a njihova imena zbog okolnosti, vremena, nemara, ili nesolidarnosti nisu ispisana jarkim bojama na stranicama istorije prof. Tonković je posvetila deceniju svog naučno-istraživačkog rada. Saznanja, činjenice, razgovore pretočila je u svojevrsnu unikatnu svetsku enciklopediju Međunarodne vazduhoplovne federacije (Federation Aeronautique Internationale) u Ženevi, a delo je uvršeteno u Fond Kongresne biblioteke u Vašingtonu (Library Congress of Washington).

-Vrednost knjige je što iz zaborava vraća sve žene koje su bile značajne za avijaciju u svakom kutku sveta. Delo nije feminističko, jer obuhvata i muškarce koji su dali svoj doprinos. Sve to je timski rad, slojevita nauka koja traži preciznost, požrtvovanost znanje i sposobnost - dodala je prof. Tonković naglašavajući da knjiga obiluje raritetnim fotografijama i podacima koje su dopunile bogate biografije.

„Nebeske heroine“ štivo za sve
U plejadi velikih, odvažnih teško da se može izdvojiti najbolja. Kako autorka ističe, „Nebeske heroine sveta“ je pre svega monografija, te stil kojim je pisana blizak je ljubiteljima književnosti, stručnoj javnosti, učenicima u vazduhoplovnim školama, ali i budućim istraživačima.

-Žaklin Kokran letela je brže od zvuka 1953. godine, nekoliko godina nakon svog kolege. Možda ovo deluje kao mali podvig, ali ako znamo da se unutrašnji organi tokom leta, odnosno izvođenja određenih figura pomeraju i za 20 centimetara shvatamo da je to ne samo mentalni, već i fizički napor za pilota. Onda možete da zamislite kakvi su to ljudi, vazduhoplovci.

Uz sekvence iz života odvažnih kroz knjigu mogu se sagledati i društveno-političke prilike u određenim periodima i da su žene u zemljama kao što su Jordan, Iran, Turska letele već 30-ih godina proteklog veka. Danas je situacija drugačija u ovom domenu. Pokazatelj uređenosti i razvoja jedne države ogleda se u kapacitetu i sofisticiranosti avijacije, smatra dr Tonković.

-Prva žena koja je dobila pilotsku dozvolu bila je francuska baronica de la Roš i to 8. marta 1940. Posle nje samo nekoliko žena je upravljalo avionima do početka Prvog svetskog rata. Nemica Amelija Biz je imala fabriku aviona, ali zbog svog ljubavnog života i odabira partnera je morala da napusti zemlju. Drugi svetski rat je doneo nešto promena, ali jedina zemlja čije su žene učestvovale direktno u borbama kao piloti je Sovjetski savez. Postojala su tri puka (jedan lovački i dva bombarderska), a formirala ih je Marina Raskova, profesor u Akademiji Žukov. One su bile velike heroine, od pilota, preko lekara do oružara. Kada pogledate njihove fotografije uvidite koliko su bile lepe, nežne i teško vam je da shvatite da su bile piloti. Ipak, one su letele noćne letove. Nemci su imali za njih poseban termin, „noćne veštice“, jer su bombardovale piste, spavaonice, te su ih tako ometale - kaže profesorka Tonković o hrabrim damama sa kojima je razgovarala kako bi što vernije predstavila njihove živote i karijere.

-Letele su bez padobrana. Na pitanje „Zbog čega?“ odgovarale su da nisu želele da padnu u ruke neprijatelju. Uvek su imale spremnu pilulu cijanida. One su imale od 18 do 24 godina, što u ovom vremenu deluje zastrašujuće. Kome biste danas poverili takvu misiju? Retkima, odabranim, izuzetnim pojedincima.

Radmila Tonković je jedna od najobrazovanijih Srpkinja - naučnik, akademik, filolog, filosof, profesor, prevodilac, pisac, novinar i avijatičar. Visoko obrazovana na našem Univerzitetu na Filološkom i Filozofskom fakultetu, školovala se i na univerzitetima u Manhajmu, Hajdelbergu, Londonu i na čuvenom Univerzitetu “Lomonosov” u Moskvi, a studije završava sa “Zlatnom značkom” kao najbolji student fakulteta. Ona je i prva žena - vazduhoplovni novinar i prva žena-vazduhoplovni urednik na Balkanu, a kao spisatelj, novinar, publicista i prevodilac piše i objavljuje u mnogim časopisima u zemlji i inostranstvu i član je “Udruženja novinara Srbije” i “Međunarodnog Udruženja slovenskih novinara” i dobitnik je Diplome i Zlatne medalje Saveza novinara Rusije. U više naših i svetskih udruženja, asocijacija i klubova prva je i jedina žena počasni član, poput „Udruženja pilota KURJACI SA UŠĆA“, “Udruženja žena-letača Srbije”, čiji je prvi portparol i počasni član, a prva je Srpkinja počasni član Kluba žena letačkih specijalnosti Rusije - “Aviatrissa”. Član je ženskog dobrotvornog, patriotskog, kulturnog i prosvetnog društva “Kolo Srpskih Sestara”, kao i “Saveza potomaka ratnika Srbije od 1912-1920. godine”. prva je i jedina žena sa naših prostora nosilac Počasnog Zlatnog letačkog znaka pilota RV i PVO Vojske Srbije i prva i jedina žena dobitnik Počasnog Paradnog oficirskog vazduhoplovnog bodeža. Dvostruki je laureat međunarodne “Invent-diplome” i “Srebrne medalje-Nikola Tesla” od Udruženja naučnika, pronalazača i inovatora, čiji je takođe počasni član. Potpredsednik je organizacije “Trust mozgova Srbije” i njena biografija je ušla u ediciju “66 znamenitih Srba”, a publikovana je i u knjizi “Najuspešniji pronalazači u Srbiji 2008. godine”.


Počasno mesto i odlikovanje za Anu
Posebno mesto u mislima i emocijama autorke monografije „Nebeske heroine sveta“ zauzima Ana Jegorova Timofejeva. Slučajno, ili ne, srpski lekar je pomogao da preživi golgotu logora.

-Ona je u svom jurišniku IL-2 oborila 17 nemačkih aviona. Ipak, jednom je pala je na nemačku teritoriju, imala više od 60% opekotina na telu, a to se teško preživi. Naš doktor Pavle Trpinac je Anu lečio šest meseci sa svojim ruskim kolegom. Po završetku rata je imala veoma lep i bogat život. Kada smo se srele potpuno me je očarala. Dobila je silna odlikovanja, ali ne i onaj najveći, orden za hrabrost sa 32 brilijanta. Iznenađena, otišla sam pravo u Dumu i rekla da hoću da predam nešto za predsednika Putina. Nije prošlo mnogo vremena i Ana je dobila to priznanje, koje joj je Putin lično uručio u Hramu Hrista Spasitelja - sa ponosom govori dr Tonković ukazujući na značaj požrtvovanosti i patriotizma. Kako kaže želele je da pokažem koliko avijacija ima duboke korene i u našoj zemlji.

-Kod nas prva žena pilot bila je Danica Tomić, supruga Miodraga Tomića (komandanta grada Beograda). Dozvolu je dobila davne 1928. godine u Šatou kod Pariza, ali povratkom u Kraljevinu morala je ponovo da polaže 1932. sa još dve dame - podelila je jednu od vinjeta iz monografije tokom gostovanja u Šapcu i Biblioteci šabačkoj Radmila Tonković.

-Teško je odabrati jednu, ili dve biografije iz dela u kojem je sabrano 2.000 biografija. Sam nastanak „Nebeskih heroina sveta“ je posebno iskustvo. Biće mi velika čast da se čitaoci iznova vraćaju ovom štivu i saznaju više o vazduhoplovstvu.

Treba napomenuti da su žene u začetku vazduhoplovstva poticale iz imućnijih porodica, ali za hrabrost, znanje, pamet granice ne postoje.
M. Živanović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa