24. februar 2022.24. feb 2022.
Postoji više od  15.000 vrsta lišajeva
Lišajevi na voćnim stablima

Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva

Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako se jave i na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim zasadima, ili vrlo retko, i to samo u slučaju ako se ne sprovodi uobičajena zaštita fungicidima
Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i šiblja, zapažaju lišajevi. Postavlja se pitanje:

-Šta je to na biljkama?
-Jesu li lišajevi paraziti ili štetočine?
-I treba li ih suzbijati?

Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primete u svojim voćnjacima, bojeći se da će lišajevi možda naštetiti voćnim zasadima. Odgovor je jednostavan-nisu opasni.

Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, posebno šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima.

Šta je u stvari lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dva organizama (alge i gljive!), koje žive u takozvanoj simbiozi, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cyanophyta), a od gljiva najčešće gljive iz roda (Ascomycotina),čija se plodna tiela (apotecijie) vrlo lako uočavaju unutar tela lišaja.

Lišaj kao zajednica funkcioniše tako da alge fotosintezom stvaraju organske materije, dok gljiva nabavlja vodu i mineralna hraniva, pa se tako dopunjuju. Važno je reći da, lišajevi nisu štetočine ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. Epifite ( žive samo na biljci, odvojene od površine zemlje ali na korenu postoji posebno tkivo-Velamen koje poput suđera upija vodu i sistemom kapilarnih cevčica upija vodu kišnice u vreme padavina), što znači da od biljke ne crpi vodu i hraniva tj. ne crpe biljku kao paraziti.

Međutim, njihova pojava, može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili životnu snagu slabiti kondiciju, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih sekundarnih patogena.

Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a nauka ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće vazduha i uopšteno čistoće staništa i okoline.

Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako se jave i na na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim zasadima, ili vrlo retko, i to samo u slučaju ako se ne sprovodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi zato nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom zaštitom fungicidima.

Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških prilika i uslova koji vladaju u samom voćnjaku i regiji gde je zasad. Nikada ne rastu tamo gde je vazduh zagađen i gde postoji rezidua, ili ima ostataka toksičnih materija. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (npr. Usnea spp. i dr.), pa su veoma omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama, u kućnim baštama. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina.

Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoeverina, Ramalina i dr.

Čime ih suzbijati?
Na njih dobro deluju svi bakarni fungicidi, pa se zato kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovno sprovode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale hemijske mere suzbijanja nisu potrebne.
PSSS Šabac, Slavica Maksimović, dipl.inž.zaštite bilja

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa