10. mart 2022.10. mar 2022.
Teško prepoznatljiv korov
DIVLjI OVAS

Teško prepoznatljiv korov

Primena herbicida je nedovoljna mera za brobu protiv divljeg ovsa. Posebna pažnja se mora posvetiti primeni čistog semenskog materijala kao i primeni plodoreda. Ove dve mere su jedne od najvažnijih preventivnih mera u borbi protiv divljeg ovsa
Na njivama širom našeg regiona sve je više prisutan divlji ovas (Avena fatua) u usevima strnih žita. Veoma često se dešava da poljoprivredni proizvođači ne prepoznaju ovu korovsku vrstu u početnim fazama razvoja jer je jako sličan ozimim strnim žitima.

Divlji ovas je jednogodišnja vrsta trave, koja se razmnožava semenom. Visoka je od 50 do 150 cm i ima jak korenov sistem koji može da raste i preko 1 m u dubinu zemlje. Stablo im je uspravno i glatko a listovi dugi, glatki, tamnozelene boje sa maljama na rubovima.

Maljavost rubova je karakteristična odlika ove korovske vrste po kojoj se raspoznaje od useva strnih žita kod koga nema malja po rubovima listova. Cvast divljeg ovsa je rastresita metlica a ligula je u obliku ovalne i tupe opnice. Divlji ovas proizvodi od 500 do 1000 semena po jednoj biljci a seme održava klijavost u zemlji i po nekoliko godina. Tokom ispaše domaćih životinja seme divljeg ovsa može da očuva klijavost i prolaskom kroz crevni trakt, pa se posebno mora voditi računa o primeni dobro zgorelog stajnjaka. Klija i niče na dubini manjoj od 20 cm, a cveta i plodonosi u junu i julu.
Primena herbicida je nedovoljna mera za brobu protiv divljeg ovsa. Posebna pažnja se mora posvetiti primeni čistog semenskog materijala kao i primeni plodoreda. Ove dve mere su jedne od najvažnijih preventivnih mera u borbi protiv divljeg ovsa.

Divlji ovas je korovska vrsta koja se svrstava u segetalne korove strnih žita (javljaju se najčešće u strnim žitama, prate njihov rast i razvoj, dok se u drugim usevima sporadično javalju i teško uspeva da završi svoju vegetaciju-znači korov koji se tokom dužega vremena izdiferencirao u biljku prilagođenu agrotehnici useva i mikroklimi koju usev stvara na svome staništu). Pravilnom primenom plodoreda (setvom okopavina) stvaraju se nepovoljni uslovi za nicanje ove korovske vrste. Na veoma zakorovljenim njivama preporuka je što duži niz godina ne sejati useve strnih žita da bi se postiglo u što većoj meri propadanje rezervi semena divljeg ovsa u zemljištu i samim tim smanjio invazivni potencijal narednih vegetacija.

Od herbicida koji su registrovani na našem tržištu postoji samo preparat Pallas 75 WG na bazi aktivne supstance piroksulam 75 g/kg. Pallas 75WG se primenjuje od drugog lista do pojave drugog kolenca žita u količini od 0,25 kg/ha u mešavini sa 0,5 l/ha okvišavača. Pallas 75 WG se primenjuje kada je temperatura između 8°C do 25°C i kada su korovi u fazi intenzivnog porasta.

Pored divljeg ovsa Pallas75 WG deluje i na širokolisne korovske vrste kao što su: kukolj, vijušac, žavornjak, samonikli suncokret, mrtva kopriva, gorušica-žutan, mišjakinja-mekuša, kravlja stisnuša, bršljenasta čestoslavica, persijska čestoslavica, poljska ljubičica, devojačka trava-hoću neću, veliki muhar, broćika lepuša, žeravac, velika mrtva kopriva, bezmirisna kamilica, veliki dvornik, sivi muhar, pirevina, palamida, poponac, divlja salata, francuski ljulj, bulka, ptičji dvornik.
PREPORUKE I NAPOMENE ZA PRIMENU Pallas 75 wg

NE SME SE primenjivati u usevima JEČMA i TVRDIM, DURUM PŠENICAMA (Triticum durum).
PSSS ŠABAC, Slavica Maksimović dipl.inž. zaštite bilja

Najnoviji broj

21. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa