POST “ LEK ZA DUŠU I TELO
Očišćenje tela, a iznad svega proslavljanje Boga i poštovanje njegovih svetih. Božićni post počinje 15/28. novembra, a završava se 24. decembra /6. januara. Ne jede se meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste na vodi. Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednje nedelje i na Badnji dan obavezno se posti na vodi
Kroz post čovek se čisti od zlih misli, želja, greha i grešnih postupaka, pri čemu se insistira na dvojakoj dimenziji posta: fizičkoj i duhovnoj.
- S jedne strane, zaista, post nije samo uzdržavanje od određene vrste hrane, već treba takođe vežbati sebe u vrlini tokom posta, moliti se postojano, usmeravati svoju pažnju na Boga i bližnje više no obično, praktikovati hrišćansku ljubav gde i koliko god je to moguće. Sa druge strane, nije redak prigovor, čak i od mnogih hrišćana, da veza između nejedenja određene vrste hrane i činjenja dobrih dela dok izbegavamo greh, ne samo da nije jasno vidljiva nego je i nema. Pritom se često navodi primer Hristovih reči: ... ne pogani čoveka ono što ulazi na usta, nego što izlazi iz usta ono pogani čoveka (Mt 15,11). Takođe, Hristos je postio 40 dana u pustinji pre nego što je počeo svoje javno delanje među Judejima, a potom niti je on, niti su njegovi učenici postili. Na pitanje zašto učenici Njegovi ne poste, Hristos odgovara: Mogu li svatovi biti žalosni dok je sa njima ženik? Nego će doći dani kada će biti otet od njih ženik, i onda će postiti (Mt 9,15).
Uobičajeno razumevanje fenomena posta u današnje vreme vezuje se s jedne strane za individualne napore da se hrišćanin, boreći se sa grehom, usavršava u vrlinskom životu, a sa druge strane da se vezuje sa Crkvom kao zajednicom.
- Konkretno, većina pravoslavnih danas veruje da se post sastoji u uzdržavanju od određene vrste hrane i različitih postupaka koje Crkva kvalifikuje kao greh da bi se moglo pristupiti pričešću. Post bi, po takvom shvatanju, bio individualna tehnika hrišćanina, koja mu pomaže da efikasnije živi u Crkvi. Veza sa Crkvom kao zajednicom ogleda se jedino u tome što hrišćanin, ukoliko ispunjava obavezu posta, dobija pravo da učestvuje u pričešćivanju. Ovakvo shvatanje ipak je daleko od učenja Crkve o tome šta je post i kakva je njegova funkcija u Crkvi.
- S jedne strane, zaista, post nije samo uzdržavanje od određene vrste hrane, već treba takođe vežbati sebe u vrlini tokom posta, moliti se postojano, usmeravati svoju pažnju na Boga i bližnje više no obično, praktikovati hrišćansku ljubav gde i koliko god je to moguće. Sa druge strane, nije redak prigovor, čak i od mnogih hrišćana, da veza između nejedenja određene vrste hrane i činjenja dobrih dela dok izbegavamo greh, ne samo da nije jasno vidljiva nego je i nema. Pritom se često navodi primer Hristovih reči: ... ne pogani čoveka ono što ulazi na usta, nego što izlazi iz usta ono pogani čoveka (Mt 15,11). Takođe, Hristos je postio 40 dana u pustinji pre nego što je počeo svoje javno delanje među Judejima, a potom niti je on, niti su njegovi učenici postili. Na pitanje zašto učenici Njegovi ne poste, Hristos odgovara: Mogu li svatovi biti žalosni dok je sa njima ženik? Nego će doći dani kada će biti otet od njih ženik, i onda će postiti (Mt 9,15).
Uobičajeno razumevanje fenomena posta u današnje vreme vezuje se s jedne strane za individualne napore da se hrišćanin, boreći se sa grehom, usavršava u vrlinskom životu, a sa druge strane da se vezuje sa Crkvom kao zajednicom.
- Konkretno, većina pravoslavnih danas veruje da se post sastoji u uzdržavanju od određene vrste hrane i različitih postupaka koje Crkva kvalifikuje kao greh da bi se moglo pristupiti pričešću. Post bi, po takvom shvatanju, bio individualna tehnika hrišćanina, koja mu pomaže da efikasnije živi u Crkvi. Veza sa Crkvom kao zajednicom ogleda se jedino u tome što hrišćanin, ukoliko ispunjava obavezu posta, dobija pravo da učestvuje u pričešćivanju. Ovakvo shvatanje ipak je daleko od učenja Crkve o tome šta je post i kakva je njegova funkcija u Crkvi.
Najnoviji broj
28. mart 2024.