28. april 2022.28. apr 2022.
43. pozdrav proleću na Beljanici
Planinari iz Šapca i Koceljeve na tradicionalnoj republičkoj akciji

43. pozdrav proleću na Beljanici

U pozitivnoj atmosferi i druženju planinari i ljubitelja prirode, iz Srbije i Regiona, prošlog vikenda uživali su u lepotama Beljanice i proleća, koje je ipak, nadvladala zima, koja se još uvek ne predaje.

Planinarstvo je započeto u Svilajncu još davne 1875.godine kada je osnovana na čelu sa apotekarom Julijem Draškocijem, i ta tradicija se nastavlja. Kao i svake godine, okupio se veliki broj planianra, ove godine 520, na prolećnoj akciju na Beljanici, iz preko 35 planinarskihi sportskih društava i udruženja, gde su se tradicionalno odazvali, i ove godine planinari iz Šapca i Koceljeve. PD Beljanica iz Svilajnca, ponosno je na svoju tradicionalnu akciju na Beljanici, i cilj svih nas planinara je, dalji napredak i još veća brojnost kako mlađe tako i svih ostalih populacija u kretanju i istraživanju planina.

Nakon prijave domaćini su preusmerili planinare u kom pravcu će se dalje kretati ka vrhu Beljanice 1339m i vrhu Golovršca 951m.

Akcija uspona, koju su izabrali planinari iz Šapca i Koceljeve, počela je od planinarskog doma „Suvaja“ (376mnv), preko livada do vidikovca Sklopovi, pa preko Debele kose do vrha Beljanice, koja nas je sačekala sa jakim udarima vetra, preko 70km/h i, i snegom od preko 20cm, na svom vrhu.
Sa vrha Beljanice, po lepom vremenu, koje nas nažalost ovoga puta nije poslužilo, vidi se Rtanj, Suva planina, Stara planina.

Područje planine Beljanice i njeno okruženje predstavljaju najveće prostranstvo u Srbiji sa svojih 2500 kvadratnih kilometara potpuno nenaseljene teritorije.

Raznovrsnost prirode je velika, a vrh Beljanice je jedan od najprostranijih vrhova sa koga se pruža pogled na veliki deo centralne Srbije.

Beljanica je jedna od najvećih krečnjačkih planina Srbije sa oblicima kraškog reljefa (vrtačama, uvalama, istaknutim vidikovcima.

Dužina staze je 15km sa visinskom razlikom od 1.000m.

Nestvarno dugo, priroda je ovde stvarala planinu Beljanicu i njene valovite padine, reku Resavu i njene strme kanjone, Resavsku pećinu i desetine drugih, vrela i vodopade, nepregledne šume i livade. Opčinjen bajkovitim krajem, despot Stefan Lazarević je ovde stvorio svoju zadužbinu Manasiju, Resavsku školu i stihove pesme “Slovo ljubve”. Stvarali su, dakle, i priroda, i ljudi, najbolje što mogu, nadahnuto i s puno ljubavi, da bismo se mi danas divili i uživali.

Manastir Manasija ili Resava, je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjevekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“. Pripadaju Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve.

Rastali smo se sa tradicionalnim pozivom da se opet družimo i uživamo na našem Ceru na tradicionalnim akcijijama tokom Avgusta 2022, sa pozdravom Vedro.
Hadži Vojislav Živanović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa