4. avgust 2022.4. avg 2022.
Devojke opčinjene hajducima
HAJDUČIJA JUČE DANAS SUTRA ...

Devojke opčinjene hajducima

Pričama o hajdučiji iz prošlih vremena uvek se nešto doda, da duže traju i da ih je uzbudljivije slušati. Poznati književnik Janko Veselinović ih ovekovečio za pamćenje. Sećanja ne blede ni zahvaljujući „Hajdučkim večerima“, tradicionalnoj godišnjoj manifestaciji u opštini Bogatić koja traje više od pola veka
U vreme izgradnje nacionalne države srpsko društvo je obilovalo hajdučijom. Po kazivanju i zapisima istoričara Radoša Ljušića, hajdučija tada gubi svoje osnovno obeležje-odmetanje od turske vlasti i borbe protiv nje. Taj period je vezan za srpsko-tursku upravu u Srbiji ( 1815-1830 ) međutim u hajdučiju se išlo i bez „nevolje“, pljačke radi, osvete i tome slično.

Ljušić ističe da je prvi period vladavine knjaza Miloša pružao niz pogodnosti procvatu hajdučije. Kao glavni uzrok ovoj pojavi navodi potrese koji su zadesili Srbiju od 1804. do 1815. godine, materijalne žrtve naroda da održi mir, dobre odnose sa Turcima i grubost srpskog administrativnog aparata. Uz sve pominje i „anarhističku osobenost samog naroda, kao još „sirovog“ i „neukroćenog“, spremnog da na svaki nedostatak vlasti reaguje bunom ili hajdučijom“, što je mora se priznati tadašnjem državnom aparatu zadavalo ogromnu glavobolju.

Globalno posmatrano Srbija je hajdučiji pružala izvesne pogodnosti. Šumoviti planinski krajevi nudili su sigurna utočišta odmetnicima, a stanovništvo je jatičarenjem koje kod nas ima dugu tradiciju, revnosno skrivalo hajduke.

Zgodne geografske prilike za hajduke bile su i u Mačvi, budući da je ova velika srpska ravnica u prošlosti bila obrasla gustom šumom. Janko Veselinović je posebno doživeo sukob dva prijatelja (Stanka Aleksića i Lazara Miražića) oko prelepe devojke ( Jelica Sević) u selu Crna Bara i sve to književno opisao. Tako je i nastao njegov čuveni roman „Hajduk Stanko“, čime je i pitomo mačvansko selo kraj Drine (Crna Bara) uveo u književnost, a roman do danas doživeo preko 200 izdanja.

Svedočanstvo o tome ostalo je danas u hajduk Stankovom vajatu u Crnoj Bari, starinskoj građevini od drveta i blata, gde je svojevremeno, ašikovao sa lepom Jelicom Sevićevom, zbog nje se zavadio sa školskim drugom, i odatle otišao u hajduke, jer nije mogao da istrpi uvredu koja mu je nepravedno naneta. Godinama ni kubici hladne drinske vode nisu mogli ugasiti „požar“ iz njihovih kuća. Učinilo je to vreme.

Mačvani organizovanjem „Hajdučkih večeri“ svake godine obnavljaju sećanje na to vreme. Program je raznovrstan i bogat. Tako će biti i ovog puta.
Ali bez obzira na sve manjkavosti, biti hajduk u to doba značilo je privilegiju za najhrabrije i najbolje.

Devojke su bile opčinjene hajducima.
Lj.Đ.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa