6. oktobar 2022.6. okt 2022.
Dobar red za veći prinos
PLODORED

Dobar red za veći prinos

Plodored je jedna mera, odnosno sistem gajenja biljaka kojom se postiže pre svega veći i stabilniji prinos, izbegavanje bolesti i štetočina, efikasnije suzbijanje korova, setva na vreme sledećeg useva, različita obrada zemljišta
Često sugerišimo, da treba da se u proizvodnji biljaka uvodi plodored. Šta je to u stvari. Plodored je jedna mera, odnosno sistem gajenja biljaka kojom se postiže pre svega veći i stabilniji prinos, izbegavanje bolesti i štetočina, efikasnije suzbijanje korova, setva na vreme sledećeg useva, različita obrada zemljišta.

Plodoredu stvari sadrži tri mere: plodosmenu, poljosmenu i odmor zemljišta.
Plodosmena – je vremenska izmena useva u toku godine. Znači posle žetve jednog seje se drugi usev.
Poljosmena – je prostorna smena useva po poljima. Odnosno, gajenje jednog useva uvek na drugom polju i drugoj površini zemljišta.

Odmor zemljišta – je ustvari tzv.crni ugar, parlog.
Delovanje plodoreda je kompleksno i utiče na promet organske materije, vodno-vazdušni režim zemljišta, na pristupačnost i sadržaj organske materije, strukturu, pojavu biljnih bolesti i štetočina, zakorovljenost. Gajenjem biljaka u monokulturi, tj na istom zemljištu, može doći do nagomilavanja mikroorganizama od kojih su neki patogeni, odnosno do pojave tzv.patogene bolesti, kao što je fuzarioza, kukuruzni plamenac, žitne pijavice, kukuruzna i repina pipa. Ne uvođenjem plodoreda, odnosno u uskim plodoredima u kojima dominiraju neki usevi, dolazi do razvoja korova koji su prilagođeni tom usevu i koji su otporni na određene herbicide. Zato je bitan plodored jer smanjuje prisutnost korova a samim tim i upotrebu pesticida u proizvodnom lancu.



Dobro organizovan plodored smanjuje jednostrano korišćenje hranljivih materija iz zemljišta, pojavu bolesti i štetočina, što pruža mogućnost proizvodnje zdrave hrane.
Pri planiranju plodoreda javljaju se greške koje treba ukloniti ili bar svesti na minimu:
-Neusklađenost setvene strukture za zemljišnim i klimatskim uslovima;
-Velika zastupljenost useva koji troše dosta vode u toku vegetacije (kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja);
-Nedovoljna zastupljenost dobrih preduseva za okopavane (jednogodišnje leguminoze, krmne smeše, strna žita);
-Nedovoljna zastupljenost useva koji popravljaju strukturu zemljišta;
-Odsustvo višegodišnjih leguminoza (lucerka, crvena detelina);
-Nedovoljna zastupljenost useva koji povećavaju sadržaj humusa u zemljištu;
-Gajenje useva koji imaju zajedničke bolesti (suncokret, soja, uljana repica).
-Često vraćanje osetljivih useva na isto polje (suncokret, š.repa).
Po proizvodnom karakteru plodoredi mogu biti: njivski, krmni i posebni.

Kod njivskog plodoreda glavne su tri skupine useva: strna žita, okopavine i leguminoze.Najpovoljniji odnos između ove tri skupine useva po pitanju očuvanja plodnosti zemljišta i kompatibilnosti je po 1/3 strnih žita, okopavina i leguminoza. povesti računa i nastojati da se što više poštuje plodored u gajenju useva.
PSSS Šabac Dipl.inž.Svetlana Zlatarić

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa