13. oktobar 2022.13. okt 2022.
Ne bi trebalo odustati od konzumiranja gljiva,  ali je edukacija neophodna, Foto: Gljivarsko društvo Valjevo

Ne bi trebalo odustati od konzumiranja gljiva, ali je edukacija neophodna, Foto: Gljivarsko društvo Valjevo

DRAGIĆ TOMIĆ: OSNOVNO PRAVILO U VEZI SA GLjIVAMA JE DA NEMA PRAVILA

Igra sa sudbinom

Niko nije nadležan, nijedna inspekcija, a životi stradaju. Ima načina da se utvrde činjenice o kojim vrstama se radi. Različite vrste gljive napadaju različite organe a sam postupak lečenja je drugačiji. Čini mi se da je u “šabačkom slučaju” reč o zelenoj pupavki
Šapčani su ovih dana u neverici zbog situacije u kojoj se našla nekolicina sugrađana. Usled posledica konzumiranja otrovnih pečuraka sedmoro je na lečenju na VMA, a jedna osoba je preminula.

Razgovarali smo sa inženjerom šumarstva Dragićem Tomićem, predsednikom Gljivarskog društva Valjevo, čiji je cilj edukacija o pravilnom sakupljanju gljiva i zaštiti od trovanja.

Inženjer šumarstva, Dragić Tomić, zainteresovao se za gljive u odlascima na teren i okupio istomišljenike
u Gljivarsko društvo Valjevo, Foto: Gljivarsko društvo Valjevo


Šta vidite kao glavni problem za situaciju u kojoj su se našli pacijenti iz Šapca?
- Niko nije nadležan, nijedna inspekcija, a životi stradaju. Ova materija zakonski nije uređena. I ova situacija će proći i ništa se neće promeniti, a trovanje gljivama događa se skoro svake godine. Ljudi umiru, a često se ne zna da je razlog smrti upravo trovanje gljivama. Da nisu šabački lekari prepoznali i poslali pacijente na lečenje na VMA, ishod bi bio koban. Bio sam u situaciji da kupujem otrovne gljive na pijaci u Valjevu da neko drugi ne bi kupio. Ne mogu nikome da zabranim da ih prodaje, jer nisam nadležan. Šta bih drugo mogao da uradim?

Kažu da su gljive bile „polomljene“, pa je teško ustanoviti o kojoj je reč?
- Ima načina da se utvrde činjenice o kojim vrstama se radi. Pošto različite vrste gljiva napadaju različite organe, sam postupak lečenja je drugačiji. Ukoliko postoji dilema, valjevski lekari, sa kojima smo ostvarili saradnju, u stalnoj su vezi sa nama. Takođe, uvek je neko od naših ljudi na pijaci i vrši kontrolu koje se gljive prodaju. Meni se čini da je u „šabačkom slučaju“ reč o zelenoj pupavki. Sam šešir ove pečurke dovoljan je da usmrti troje ljudi. To je igra sa sudbinom.

Ne bi trebalo odustati od konzumiranja gljiva, ali je edukacija neophodna,Foto: Gljivarsko društvo Valjevo


Šta je još karakteristično za trovanje zelenom pupavkom?
- Ona blokira rad bubrega, jetre. Važno je obratiti pažnju na prve simptome. U početku dođe do mučnine, koja brzo prođe. Kada naiđe sledeći talas, već je kasno, nastupa blokada jetre i pad u komu. Tu skoro da nema spasa. Poznato je da su trovanja na dvorovima bila baš zelenom pupavkom. Od izuzetne je važnosti utvrditi koja je vrsta gljive da bi se primenilo adekvatno lečenje.

ne treba se igrati, svaki put se može zameniti jestiva pečurka nekom drugom koja je rizična. Nisu se trovali početnici nego oni koji misle da znaju, Foto: Gljivarsko društvo Valjevo


Gljive su kompleksna i relativno nepoznata oblast?
- Da, radi se o zanimljivoj i prilično neispitanoj materiji. U jednom trenutku mogao sam da razlikujem oko 1.000 vrsta gljiva, a onda sam shvatio da nisam ni na početku. Samo u jednom rodu zeka ima preko 400 vrsta. Osnovno pravilo u vezi sa gljivama je da nema pravila.

Da je postojalo samo nekoliko plakata upozorenja na šabačkoj pijaci, do trovanja nebi došlo. Plakati upozorenja zasigurno bi privukli pažnju i prodavcima i kupcima posebno kada vide koje su sličnosti otrovnih i jestivih gljiva


Ipak, ukoliko neko reši da ide u branje pečuraka koje će konzumirati, mora imati elemetarno znanje?
- U mom iskustvu nisu se trovali početnici, nego oni koji misle da znaju zato što su previše sigurni u sebe. Niko ne može da računa s tim da bere gljive na mestu gde su prošle godine bile jestive. Ljudi koji tako razmišljaju, najčešće nastradaju. Početnici su oprezni. Oni će uvek povesti sa sobom nekoga ko ima znanje.

IZ ZAMRZIVAČA NA VRELO ULjE
„ Gljive možete zamrzavati, ali nema laganog odmrzavanja, nego se odmah „bacaju“ na vrelo ulje. Prethodno iseckate gljivu, zamrznete i stavite u zamrzivač. Kada odmrznete, odmah bacate na vrelo ulje. Soliti tek na kraju. Nema podgrevanja. Takođe, gljive se ne treba prati po dolasku sa pijace. Ako baš mora, onda ih stavite pod mlaz vode, jer potapanjem upijaju vodu i postaju teže svarljive. Izbegavati ih uveče, posebno stariji i deca. Od celog obroka, samo trećina treba da budu gljive.“




Šta predlažete kada je u pitanju branje i konzumiranje gljiva?
- Hitno bi trebalo odštampati plakate upozorenja jestivih i otrovnih gljiva i podeliti ih po celoj Srbiji, po mesnim zajednicama i pijacama. Takođe, trebalo bi najpre da se definišu, a potom i primene zakonske norme u vezi sa skupljanjem i prodajom na pijacama. Da bi neko mogao da prodaje, mora da ima znanje, srtifikat, odgovornost, ime i prezime. To je rešenje.

Odgovornost je ključna reč?
- Jasno. Dovoljno je da se jednom pojavi inspektor koji je edukovan. Sve može da se reši ako se hoće. Naskuplje je lečiti posledice. Ova situacija će biti aktuelna neko vreme i onda će biti zaboravljena. Uvek je tako.

Da li je istina da svaka pečurka ima svoju otrovnu dvojnicu?
- Svaki put se može zameniti jestiva pečurka nekom drugom koja je rizična. Ne treba se igrati. Naše društvo je formirano da edukuje ljude o jestivim i otrovnim gljivama, jer to je ono što možemo da uradimo. Ako smo spasli jedan život za ovih dvadeset šest godina, dobro je, a spasli smo mnogo više. Sarađujemo sa udruženjima iz drugih gradova Srbije. Nažalost, ne poznajem nikoga iz Šapca, ali verujem da ima ljudi koji se bave ovom materijom, samo ih treba animirati.

Posebno se treba čuvati onih gljiva koje lepo i zavodljivo izgledaju, Foto: Gljivarsko društvo Valjevo


Šta biste poručili našim čitaocima?
- Da se ne igraju glavom. Nema potrebe za rizikom. Ako imaju dobrog stručnjaka pored sebe i literaturu, onda neka idu u branje gljiva, ali krajnje oprezno. Moraju biti dvesta odsto sigurni da je ono što jedu jestivo. Posebno se treba čuvati onih gljiva koje lepo i zavodljivo izgledaju.

Hitno bi trebalo odštampati plakate upozorenja jestivih i otrovnih gljiva i podeliti ih po celoj Srbiji, po mesnim zajednicama i pijacama


Možda je najjednostavnije ne konzumirati pečurke?
- Gljive su veoma i hranljive i lekovite, a može se naći nekoliko vrsta koje su manje rizične, na primer vrganji, ili lisičarke. Kada jedete šampinjone iz prodavnice, ili divlje, vidite da je razlika kao nebo i zemlja. Ili, bukovače. Gljive iz prirode su puno ukusnije i zdravije. Ne bi trebalo odustati od konzumiranja gljiva, ali je edukacija neophodna.
M.Filipović

Najnoviji broj

18. april 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa