20. oktobar 2022.20. okt 2022.
Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

INŽENjER ELEKTROTEHNIKE DRAGAN MOSTIĆ O ENERGETSKOJ KRIZI

Nemamo čarobni štapić

„Zima, zima, e - pa šta je, ako j’ zima nije lav“. Možda ova bude lavovska, ali „ne boji se ko je zdrav“. Ojačali smo, prebrodili, uglavnom, pandemiju, idemo u novu borbu
Šapčanin Dragan Mostić, diplomirani je inženjer elektrotehnike. Po završetku fakulteta, vratio se u rodni grad i jedno vreme radio u Elektrodistribuciji Šabac, potom prešao u Beograd, u istu firmu, odakle je otišao u Elektroizgradnju Beograd, gde je radio kao tehnički direktor devetnaest godina. Godinu dana oprobao se u profesuri, a nakon toga u svojoj privatnoj firmi Dama – M, koju je još njegov otac, ekonomista, direktor Šabac prometa, Đorđe Mostić, otvorio kada je otišao u penziju. Tada se firma zvala drugačije i povremeno radila.

Inženjer elektrotehnike, Dragan Mostić: Moramo da štedimo struju na svakom koraku, Foto: "Glas Podrinja"


Mostić mlađi bavio se elektroenergetikom, radio velike trafo stanice, dalekovode, kablovske vodove, vetroparkove... S obzirom da se državna firma bavi izgradnjom javnih objekata, on se bavio industrijom vodeći računa da se privatni i državni posao ne preklapa.

Nezahvalno je baviti se predviđanjima, ali šta Vi, kao stručnjak, mislite - kakva nas zima očekuje?
- Mislim da su planovi za iskučenja urađeni. Naravno da svaki general koji se sprema za rat pravi planove, pa tako i Elektrorivreda, koja planira da preživi ovu zimu tako što će, ako bude potrebno, morati da isključuje električnu energiju. Najviše će štedeti Beograd, a unutrašnjost će trpeti. Moje mišljenje zasnovano je na praksi isključenja devedesetih kad sam radio u Elektroprivredi. Od tada do danas skoro da se ništa nije promenilo u proizvodnji i kapacitetima. Prave se trafo stanice, ali nije napravljen nijedan veliki stabilan izvor , elektrana, osim nekoliko vetroparkova i malih hidroelektrana i to je suštinski problem, činjenica da struju uvozimo umesto da je proizvodimo.

PRIPREMITI SE NA VREME
„EPS je još uvek moćna organizacija od čijeg ponašanja zavisi život ove zamlje, mnogo više nego od Telekoma. Ako vam isključe telefon, to nije ništa. Ako vam isključe na par sati vodu, kupićete paket vode, ali ako ostanete bez struje, to jeste problem. Ceo lanac se tako dovodi u pitanje. Što se posla tiče, to je mnogo veća opasnost nego nešto drugo. Ako neka institucija nema struju tri, četiri ili pet sati, njihov učinak će verovatno biti mali. Oni koji se bave kompjuterima, mogu da nabave UPS-eve koji mogu da rade četiri, pet sati bez problema. Treba se pripremiti na vreme.“


Šta je to što mi možemo da uradimo da olakšamo situaciju?
- Nemamo čarobni štapić. Moramo da štedimo struju na svakom koraku, što znači da koristimo štedljive led sijalice. One su skupe i ne traju toliko dugo koliko za njih govore, međutim važno je da se korišćenje električne energije smanji na najmanju moguću meru i da svi gasimo svetlo u prostorijama u kojima ne boravimo. To je ono što možemo. Možda zvuči preterano, ali kad se upali svetlo noću, javna rasveta po gradovima u Srbiji iznosi 400 megavata.

Svaki general koji se sprema za rat pravi planove, pa tako i Elektrorivreda, koja planira da preživi ovu zimu tako što će, ako bude potrebno, morati da isključuje električnu energiju


Hoćete da kažete da postoji mogućnost da se isključi ulična rasveta?
- Ne verujem, ali ako bi se zamenila led rasvetom, onda bi pala na 80 MW, što znači da bismo uštedeli više od 300 megavata. Bilo je jako dobrih ponuda stranih kompanija za instalaciju kompletne led rasvete, a da se od uštede otplaćuje na kredit, (ne od cele), međutim, i to je tek negde zaživelo, postojao je otpor u nekim sredinama. Mi smo takvi ljudi da se uvek plašimo da se neko ne obogati.

Šta predlažete ljudima koji se greju na struju?
- I ja se grejem na struju. Šta ćemo raditi? Imaćemo problem. Biće jako skupo. Ako bude nestašica struje, dobro je vratiti se starim, dobrim drvima. Ali, ako nemate dimnjak u zgradi, ne možete ništa da uradite.

NAJSIGURNIJE REŠENjE



„Najsigurnije je kupiti mali agregat, stotinak litara benzina, dok ga još ima, staviti u neke kante i imati za prvi udar. Mali agregat koji može da pokreće pumpe za grejanje i ostale sitne potrošače, potroši pet ili šest litra benzina dnevno, što košta hiljadu dinara. Čak i da vas 30 hiljada mesečno košta agregat, ogrejali ste se, niste napravili problem sa zamrzivačem, frižiderom... On ne može da vam ugreje bojler, za to vam je potreban veći, a on troši malo više benzina. Sve ima svoje.“


Trebalo bi imati agregat?
- Naravno. Treba nabaviti mali agregat od 1,5 do 2 kw koji može da pokrije frižider, svetlo. Kvalitetniji agregati koštaju oko 500, 600 evra. Nije to nepristupačno. Ima na tržištu i polovnih agregata. Međutim, oni podrazumevaju benzin, što je druga strana medalje. Malo troše ako štedite, najviše pola litre na sat, što znači da, ako je uključen deset sati, potroši između tri i pet litara benzina, što i nije tako skupo po ovim cenama.

Ali i cene benzina će ići naviše?
- Jeste, ali rekao sam da nema čarobnog štapića.

„Znate li da jedan dobar gejmerski kompjuter troši jedan kilovat struje na sat, a lap top ne troši ni sto vati? Imate audiofile koji imaju pojačala koja rade u A klasi , snage po 500, 600 vati čak i 1000W i troše struju kao šporet.“


Sve u svemu, trebalo bi da se spremimo koliko i kako možemo za ovu zimu?
- Da, pogotovo u manjim gradovima i kućama koje imaju mogućnost da nabave neko čvrsto gorivo, peć, najmanji agregat ili invertor sa baterijama, šta ko ima pri ruci. Invertor od jednosmerne pravi naizmeničnu struju. To može da traje desetak sati. To je uređaj za neprekidno napajanje poznat i kao UPS. Možete da ga napravite da biste mogli da lakše podnesete isključenje od nekoliko sati.
I to je bolje nego da uopšte nemamo struju.

Kakva su Vaša iskustva iz devedesetih, kada ste radili u Elektroprivedi, za vreme restrikcija?
- U to vreme bila su osmočasovna isključenja. Ljudi su bili ljuti i rezignirani i kada bi došao red na redovno uključenje, upalili bi sve živo.
Zato smo i govorili da, kada dođe struja, prvih petnaest, dvadeset minuta ne uključuju ništa dok frižideri i zamrzivači ne odrade svoje. Uključuje se jedno po jedno. Oni bi upalili sve odjednom, preopteretili mrežu dok ne pregori osigurač u trafo stanici, ili izgori kabl. Dok se sve to sanira i popravi, prođe nekoliko sati i opet dođe red za redovno isključenje.

Šta bi trebalo da nam budu prioriteti?
- Treba razmišljati o tome da sačuvamo decu, da imaju toplu sobu, da možemo da im podgrejemo mleko i hranu, a za to nam je potreban mali plinski rešo 30 puta 30 santimetara. Samo sa jednom plinskom bocom, možete da kuvate mesec dana. To ne košta previše, između osam i devet hiljada dinara, napuni se za par hiljada i vi imate rešenje za mesec dana. Taj rešo košta 2.000 dinara. Možete ga kupiti i na buvljaku, sa jednom, ili dve ringle.

Izgleda da bi trebalo da naučimo da živimo skromnije nego što smo navikli?
- Da, malo skromnosti će nam dobro doći. Dodao bih da su od brzih uređaja dobre male indukcione ploče, one mnogo manje troše energiju od šporeta. Najviše troše obične ringle. Znači, trebalo bi da pokušamo da uštedimo na svakom koraku. Ne postoji trajno rešenje, jedino svojim ponašanjem možemo da doprinesemo i sopstvenom i opštem dobru.

Šta će biti sa poslovima koji zavise od električne energije (a malo je onih koji ne zavise)?
- Svi čija proizvodnja zavisi od električne energije su trebali da nabave agregate. Ako nisu, još nije kasno. Pre svih, pekare. Ostali će morati da se snalaze na drugačiji način. Najveći problem će biti za nas koji radimo za Elektroprivredu, koja je u velikim problemima. Imaju sve duže rokove za plaćanje svojim izvođačima, što će za posledicu imati održavanje elektroenergetskog sistema, jer to ide lančano.

Kada je u pitanju grejanje na struju, koja grejna tela predlažete?
- Najefikasnije što postoji na tržištu su toplotne pumpe i fen coil (fenkoil) radijatori. Postoje dva modela toplotnih pumpi koja su trenutno najpopularnija na tržištu: Voda-Voda i Vazduh-Voda. Toplotne pumpe Voda-Voda su, gledano energetski, najefikasnije, jer uzimaju iz dubine vodu koja ima 16 stepeni, a ukoliko je u kući ugrađeno podno grejanje, dogrevate samo pet stepeni za šta trošite jako malo energije. Optimalna temperatura ne bi trebalo da bude veća od 22 stepena.

Morate u tom slučaju imati bunar i kuću sa podnim grejanjem. Recite nam nešto o drugoj opciji?
- Druga solucija su toplotne pumpe Vazduh-Voda i fenkoil radijatori, koji u sebi imaju ventilator i gusto saće, što je odličan izmenjivač toplote. Mogu vrlo brzo da ugreju prostoriju, malih su dimenzija. Nisu efikasni bez ventilatora. Toplotne pumpe na principu Vazduh-Voda su kao ogromne klime veličine većeg zamrzivača, koje mogu da budu postavljene napolju. Rade na istom principu kao i klime, samo što ne duvaju vazduh u kuću, nego zagrevaju vodu i mogu efikasno da greju. Praktične su - ne morate da bušite bunare, možete ih staviti negde na zgradu, na terasu stana, bilo gde gde ima mesta, priključiti ih na radijatore i to je to, vrlo efikasno. Sada su napravljene takve pumpe koje mogu da rade do minus 25 stepeni. To je najefikasnije što se struje tiče. Sve ostalo je isto, nema velikih razlika.

Tema nije prijatna, ali je realna. Šta biste poručili našim čitoacima?
- Ono što bih rekao je da je ovo već viđeno. Mi koji smo preživeli devedesete, nismo u panici. Poručio bih vašim čitaocima da spreme ono što mogu, da pripreme grejna tela na čvrsto gorivo zbog male dece, beba. Nije ovo nešto zbog čega bismo paničili, bar mi u Srbiji.

Mi smo mnogo toga izdržali, izdržaćemo i ovu zimu. A možda naučimo i da postanemo alhemičari?
- Moguće (smeh). Ne znam šta bih vam rekao.
M.Filipović

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa