3. novembar 2022.3. nov 2022.
Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

Priprema pčelinjaka za zimovanje

Zajednica mora biti zdrava

Zdravo društvo podrazumeva prisustvo varoe u što manjem broju u jednoj zajednici. Svaki pčelar kontroliše brojnost varoe više puta u toku proleća i leta i tu populaciju održava u što manjem broju
Pčelinje zajednice i simbioza sa čovekom zahteva niz mera za olakšavanje života pčela u bezpašnom periodu kao i u periodu niskih temperatura. Pčele u našem okruženju žive sa jednom vrstom parazitskog krpelja poznatom kao varoa (Varoa destructor). Da bi jedna pčelinja zajednica prezimila u dovoljnom broju za obnavljanje novog društva mora biti zdrava sa dosta kvalitetne hrane u zimskom periodu kao i dobrog kvalitetnog prostora u hladnom periodu.

Zdravo društvo podrazumeva prisustvo varoe u što manjem broju u jednoj zajednici. Svaki pčelar kontroliše brojnost varoe više puta u toku proleća i leta i tu populaciju održava u što manjem broju.
Varoa je krpelj koji se hrani energetskim rezervama pčela i na taj način smanjuje životni vek zimske pčele koja ima specifičan zadatak a to je odgajanje prvih proletnjih pčela, zimska pčela živi do 6 meseci i od presudnog značaja je njen potencijal na odgajanje mladog legla u proleće. Postoje razne metode provere brojnosti varoe najbitnije da se drži u što manjem broju preporuka u kontroli ispod 5 kom/koš. Sredstva kojima se deluje a nisu štetna ni za pčelu kao ni za čoveka su (mravlja kiselina, oksalna kiselina) i još mnogo drugih sredstava.

Treba reći da se parazitski krpelj brzo gradi na osetljivost Varaocide, ako se tretmani više puta ponove sa istim sredstvom. Biranje Varaocida ide ka što manjem negativnom efektu na maticu i celo društvo. Jedan od načina smanjenja brojnosti je u letnjim mesecima uklanjanje trutovskih legala sa plodišnih ramova ili ubacivanjem ramova građevnjaka. Pčelinje društvo sa većim brojem varoe najčešće je osuđeno na uginuće početkom lepih dana proleća, košnica ostaje prazna jer pčele kad izlete nemaju snage da se vrate.

Košnica sa malo pčela nemože da stvori dobre uslove za razvoj novog legla (tempetatura, vlaga odnosno pokrivanje legla) pa su larve osuđene na izumiranje kao i pojavu nekih drugih nus pojava. Kao drugi faktor košnica mora imati dosta kvalitetne hrane za održavane zimske pčele, kontrole se vrše kad vremenski uslovi dozvole uz dodatak polenskih pogača ako za to ima potrebe. Jednom društvu pčelar treba da ostavi do 15 kg meda po 1 košnici. Obzirom da je ona prikupila nektar moramo biti korektni prema njima.

Praćenjem organizacije jednog društva primećeno je da matica u periodu intezivne paše mnogo više zaleže legla pe je čovek to iskoristio za povećanje brojnosti zimske pčele. U periodu avgusta i septembra vrši se prihrana društava simuliranje unosa nektara pa se matica više angažuje u nošenju jajašaca te društvo ulazi u zimu sa većom brojnošću samim tim većoj mogućnosti preživljavanja. Košnica mora biti cela sa lakim održavanjem mikroklimata što je vrlo bitno za zdravlje klubeta. U toku zime kad uslovi dozvole treba klube istretirati oksalnom kiselinom da bi populaciju varoe držali pod kontrolom. Leto na košnicama treba sužiti kako se glodari nebi uvukli u košnice.

Prisustvo glodara u košnici može dovesti do uginuća društva jer se zimsko klube rasturi i ugine od hladnoće. Sretno pčelarenje čuvajmo naše radnice.
Dipl. Ing Jovan Sušić PSSS Šabac

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa