10. novembar 2022.10. nov 2022.
POLjOPRIVREDNA ZEMLjIŠTA I NjIHOV ZNAČAJ

Što je oranica kvalitetnija i plodnost je veća

Tipovi obradivog poljoprivrednog zemljišta na području delovanja PSSS Šabac i njihovo održavanje
Saveti koje upućujemo našim poljoprivrednim proizvođačima, odnose se na zemljište i preporuke za pravilnu agrotehniku i očuvanje oraničnog sloja koji je od izuzetnog značaja za gajene biljke. Ako pogledamo poprečni presek zemljišta, videćemo da postoji gornji sloj – oranica i drugi sloj koji se nalazi ispod oranice i naziva se zdravica. Iako, ova dva sloja čine celinu, ipak se razlikuju po kvalitetu, gde oranica predstavlja najvažniji deo zemljišta, gde biljke šire najveći deo svojih žila i žilica. Što je oranica kvalitetnija i rodnost zemljišta je veća. U ravničarskom delu oranični sloj je dublji, dok je u brdsko-planinskom delu plići. Ispod oranice se nalazi zdravica, sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim mašinama, sloj koji je hladniji, nema dovoljno vazduha zbog čega su i mnogi procesi koji se inače odvijaju u zemljištu u ovom sloju slabiji. Ipak, u ovaj sloj mogu prodreti žilice nekih biljnih vrsta, pa je i ovaj sloj od koristi za visinu prinosa, jer od njenih osobina zavisi propustljivost za vodu – vodni režim, dubina obrađivanja i plodnost zemljišta.

Kako se u zemljištu pod uticajem različitih činilaca odigravaju fizički, hemijski i biološki procesi za čije narušavanje je u mnogome kriv čovek, koji treba da primenom različitih mera utiče da se gajenim biljkama obezbedi potrebna baza za razvoj i razviće. To se može obezbediti pravilnim delovanjem na zemljište prevođenjem biljnih hraniva na pristupačan nivo za usvajanje, što se naziva aktivacija. Biljna hraniva moraju biti dostupna što duži vremenski period i da se u zemljištu zadrže, a ne da se isperu u dublje slojeve. Sposobnost zemljišta da usvaja i zadržava biljna hraniva, naziva se adsorpcija, tako da zemljišne čestice zajedno sa hranivom i vodom, predstavljaju adsorptivni kompleks. Ukoliko su zemljišne čestice zasićene, što pokazuje kiselost zemljišta, a od toga kojim jonima su zasićene, pokazuje vrednost kiselosti. Ukoliko je adsorptivni kompleks zasićen vodonikovim jonima, tada je zemljište kisele reakcije, ako je zasićen bazama onda je bazna reakcija, a ukoliko u odgovarajućem odnosu ima i vodonikovih jona i baza, tada je reakcija neutralna, što je najbolji odnos za biljke i mikrofloru u oraničnom sloju. Od kvaliteta oranice zavisi rodnost zemljišta.

Poljoprivrednici moraju znati da zaoravanjem žetvenih ostataka ili đubrenje organskom materijom, doprinose održavanju svih parametara (fizičkih, hemijskih i bioloških), što podrazumeva bogaćenje zemljišta humusom. Zato se poljoprivrednicima savetuje da ne pale žetvene ostatke, nego da ih uvek zaoravaju uz dodatak nekog azotnog đubriva, kako bi sačuvali nivo azota u zemljištu.

Pomenućemo i drugi sloj zemljišta koji se nalazi ispod oraničnog i naziva se zdravica. Ovo je sloj koji se ne obrađuje poljoprivrednim oruđima, sem nekih vrsta mahunjača čiji koren prodre u ovaj sloj. Ovaj sloj se odlikuje tako što je hladniji i nema dovoljno vazduha, pa se procesi mnogo slabije odigravaju u njemu. I pored svojih mana, veoma je značajan za visinu prinosa, jer upravo od njegovih osobina zavisi propustljivost za vodu, dubina obrađivanja i plodnost.

Na području delovanja PSSS Šabac, preovlađuju sledeći tipovi zemljišta, ali ćemo pomenuti pseudoglej kao najrasprostranjenije i vrlo nepovoljnih osobina za poljoprivredne proizvođače. Pseudoglejno zemljište ima dosta ograničenu plodnost zbog narušavanja vodnovazdušnih svojstava. To je podtip podžola kod koga su procesi destrukcije i opodžoljavanja najmanje odmakli. Parapodžol je tipičan za zatalasan i brežuljkast deo Šabačke Posavine i Pocerine. Parapodžol spada u beskarbonatna i kisela zemljišta. Potpuno odsustvo CaCO3 sve do dubine od 150 cm posledica je uticaja bezkrečne jezerske gline na kojoj je ovo zemljište nastalo. Sadržaj humusa se kreće od 2,91% (Jelenča) do 4% (Lipolist i Jevremovac).

U periodu zime i proleća pseudoglej se zasiti vodom pa ozime kulture mogu stradati od izmrzavanja ili nedostatka kiseonika, a i setva se teško može izvršiti na vreme. Pseudoglej se koristi za kombinovanu njivsko-livadsku i za voćarsku proizvodnju. Od njivskih useva dobro uspevaju žita-pšenica, ovas i kukuruz, zatim crvena detelina i krompir, a od voćarskih kultura šljive, jabuke i maline.

Od ostalih tipova koji su zastupljeni u našem području pomenućemo samo neke, kao što su:
Izluženi ili beskarbonatni černozem je prirodno najplodnije zemljište na kom se mogu uzgajati sve kulture sa visokim prinosom, javlja se u atarima sela Uzveće, Ševarice, Drenovac, Noćaj. Proces ispiranja kreča uticao je na promenu boje i strukture ove vrste černozema. Humusni horizont je dubok od 50-70 cm i nešto je zatvorenije boje od karbonatnog černozema. Izluženi černozem je u pogledu sadržaja humusa bogatiji od karbonatnog, u površinskom sloju količina humusa iznosi 4,11 – 4,44%. Ima grudvičastu strukturu.

Černozem u ogajnjačavanju predstavlja dalju etapu degradacije černozema, i on i dalje predstavlja zemljište za sve kulture ali daje slabije prinose od prethodnog. Javlja se u atarima Zasavice, Noćaja i Salaša Noćajskog, u srednjem delu Mačve između Glušaca, Uzveća, Metkovića, Belotića i Dublja, i u istočnom delu Mačve u atarima sela Ševarice i Drenovac. Po morfološkom izgledu dosta se razlikuje od normalnog černozema, jer usled pokretljivosti mineralnih sastojaka, pre svega kretanja gvožđa, on se nalazi u procesu intezivnog zaruđivanja i na njemu se na mnogim mestima jasno ispoljavaju veći procesi ogajčavanja. U procesu ogajčavanja smanjuje se sadržaj humusa tako da ga u oraničnom sloju ima 3%.

Gajnjača normalna predstavlja zemljište manje plodnosti ali još uvek daje dobre prinose. Ona čini jedinstven kompleks u zapadnoj Mačvi, od Prnjavora na jugu do Sovljaka na severu i obuhvata delove atara sela Prnjavor, Ribari, Očage, Zminjak, Klenje, Salaš Crnobarski, Dublje, Skrađani i Sovljak. Manjih površina ima u atarima Radenkovića, Ravnja, Mačvanskog Pričinovića, Tabanovića, Šapca, Jevremovca i Pocerskog Pričinovića a u Posavini između Dragojevca i Prova.

Glavna morfološka osobina gajnjača je njihova smeđa (ruda) boja, uslovljena slabo hidratisanim oksidima gvožđa. Humusni horizont je tamnorude, aređe smeđe i mrke boje dubine 25-35 cm.

Gajnjača lesivirana (ili u opodžoljavanju) ima slabija filtraciona svojstva i sklonost preovlažavanje, tako da se može koristiti za ograničen broj kultura. Ona predstavlja prelaz između normalne gajnjače (kod koje procesi ispiranja još nisu izraženi) i podžola (kod kojeg je spiranje već odmaklo). Javlja su u području zapadne i srednje Mačve u atarima Crne Bare, Banovog Polja, Bogatića, Metkovića, a u istočnoj Mačvi oko Majura. U Šabačkoj Posavini javlja se u atarima sela Dragojevac, Provo, Predvorica, Miokus, Kujavica, Vučevica i Mišar.

Gajnjača u lesiviranju ima sivkastu boju, graškastu ili liskastu strukturu. Humus se razlaže ili ispira, a vodne, vazdušne i toplotne osobine su znatno lošije, nego kod normalnih gajnjača.
Zato je veoma važno da se poljoprivrednicima ukaže na to da svoje parcele znaju da sačuvaju od degradacije i ispiranja humusnog sloja koji je jedan od najbitnijih činilaca za uspešnu poljoprivredu što se može postići primenom dobre poljoprivredne prakse.
Dipl. inž. GORDANA REHAK

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa