19. januar 2023.19. jan 2023.
Foto: Pixabay

Foto: Pixabay

PRIM. DR LjILjANA STANIMIROVIĆ, PSIHIJATAR

Samoća je najteža bolest

„Depresija ima mnogo komponenti koje treba da se poklope da bi se neko ubio. Termin „depresija“ se mnogo zaloupotrebljava, a sve češće je to slučaj i sa anksioznošću. Kada vidimo da više ne možemo da saslušamo sagovornika, da zbog obaveza ne možemo da planiramo osnovne stvari, kao što je kako ćemo provesti naredno veče, to je znak da treba sa obe noge da stanemo na zemlju i potražimo pomoć“ kaže prim. dr Ljiljana Stanimirović, načelnik službe psihijatrije Opšte bolnice „Dr Laza K. Lazarević“
Tokom Božićnih praznika u šabačkoj Bolnici su tri osobe zadržane zbog intoksikacije tabletama, odnosno pokušaja samoubistva. Sami praznici nisu razglog da neko digne ruku na sebe, ali u kombinaciji sa drugim faktorima dolazi do ovakvih ishoda. Psihijatar prim dr Ljiljana Stanimirović, načelnica službe psihijatrije Opšta bolnice „Dr Laza K. Lazarević“ navodi da samoća, siromaštvo i fizičko ili verbalno nasilje tokom praznika kod ljudi koji su već psihički slabi dovodi do toga da se oni „razbiju“.

-Često od starih ljudi koji žive sami, čujemo da im je samoća najteža bolest. Prepušteni su sami sebi, ili neće da smetaju deci, rođacima, komšijama. Jedan od razloga je i ekonomska situacija. Ljudi često ne mogu da priušte ni osnovno kako bi obeležili praznike, a pogotovo nemaju za poklone bližnjima. Ovim su opet najviše pogođeni stari koji od svoje penzije ne mogu ništa da kupe unučićima. Tada se ljudi osete povređeno, nesposobno. Pored toga, dosta je i nasilja u porodicama, uvreda... Neko će to tokom praznika još teže podneti, navodi dr Stanimirović.

prim. dr Ljiljana Stanimirović, načelnik službe psihijatrije Opšte bolnice „Dr Laza K. Lazarević“, Foto: Privatna arhiva


Naša sagovornica navodi da pokušaji samoubistava i samoubistva mogu biti rezultat psihijatrijskih bolesti, koje su u pravcu depresivnosti, a takođe i psihotičnosti kada su ove radnje proizvod glasova, odnosno misli kojima pacijent ne raspolaže. Dodaje i da agresivni ljudi u određenom momentu mogu počiniti samoubistvo, ali i da postoji grupa onih koji zapravo ne žele da se ubiju, nego samo da privuku pažnju, ali i da se takvi pokušaji mogu završiti, neplanirano, fatalno.

Svi u porodicama su otuđeni, a tek kada eskalira problem traže pomoć. Moramo se zbližiti. Roditelj mora da zna šta mu dete radi


-Psihijatar tokom svog rada u dva slučaja može da bude u kontaktu sa smrću, u slučaju suicida i delirijum tremensa, kod alkoholičara ili nekih drugih stanja. Depresija ima mnogo komponenti koje treba da se poklope da bi se neko ubio. Depresivci jako retko sami zatraže pomoć. Obično porodica primeti da ćuti, retko se istušira, slabo jede i to traje danima. Isključuju se iz okoline, zapuštaju, bezvoljni su, oblače tamne boje. Može i da se iskomplikuje pa da jede samo jednu vrstu hrane ili samo kada jedna osoba sprema, zbogstraha od trovanja. Tada je već reč o psihotičnoj depresiji. Porodica je najbitnija, a porodica je u Srbiji isčezla. Sve počinje u porodici, a čovek se kasnije nadograđuje. Zbog malih plata roditelji rade i po dva, tri posla i ne stignu ni da vide svoje dete. Kako onda da primete da je dete izmenilo ponašanje. Mobilni telefoni su veliko zlo. Tik-tok je katastrofa. Nema više razgovora. Sezona slava je, svi na slavi sede i gledaju u telefone. Svi u porodicama su otuđeni, a tek kada eskalira problem traže pomoć. Moramo se zbližiti. Roditelj mora da zna šta mu dete radi, ističe dr Stanimirović.

Čovek je psiho-somatsko biće
-Grozim se Gugl doktora. Ono što piše na internet stranicamam može da napiše bilo ko. Čovek koji ima psihičke tegobe ne sme da se leči kao komšija, ili kako mu je preporučio prijatelj. Ljudima više nije tako strano da dođu na pregled kod psihijatra. Mnogo godina smo uložili u destigmatizaciju i dalje radimo na tome da ljudi steknu slobodu da se jave psihijatru kao nekom drugom doktoru. Čovek je psiho-somatsko biće i mentalno zdravlje treba gledati paralelno sa fizičkim. Somatsko-psihičke bolesti su retke, javljaju se u slučajevima kada čovek psihički oboli zbog borbe sa teškom fizičkom bolešću, kao što je kancer. Uglavnom se rada i psihosomatskim bolestima. Strepnja, napetost, strah, agresivnost, vode u somatske bolesti, navodi prim. dr Ljiljana Stanimirović.


Danas se izraz „depresija“ koristi često i pogrešno. Ljudi olako sebi i drugima daju dijagnozu da su depresivni. Odskora je to slučaj i sa anksioznošću.

-Termin „depresija“ se mnogo zaloupotrebljava, a sve češće je to slučaj i sa anksioznošću. Ljudi dođu ovde i kažu da su depresivni ili anksiozni. Verovatno misle da će nam biti bliži ako koriste naše izraze. Uvek kažem pacijentima da pričaju svojim jezikom, a ne da sami zaključuju da su depresivni ili anksiozni, na nama je da to odredimo. Anksioznost je lebdeća strepnja unutar čoveka, kombinacija straha i napetosti. Osećaj kao pred ispit, nastup ili kada se čeka neka vest, a ne zna se da li će biti pozitivna ili negativna. Dužina trajanja ovog osećaja utiče i na terapiju koju dajemo. Kada traje više meseci smatra se hroničnom anksioznošću, navodi dr Stanimirović.

S pravom se kaže „stpljen – spašen“. Kada vidimo da više ne možemo da saslušamo sagovornika, da zbog obaveza ne možemo da planiramo osnovne stvari, kao što je kako ćemo provesti naredno veče, to je znak da treba sa obe noge da stanemo na zemlju i potražimo pomoć


Kaže da čovek mora stalno da radi na sebi, ali da to ne podrazumev odlaske u teretanu ili druge promene spoljašnjosti. Takođe, ističe da je strpljenje veoma bitno i pokazatelj kada čovek treba da uspori.

-S pravom se kaže „stpljen – spašen“. Kada vidimo da više ne možemo da saslušamo sagovornika, da zbog obaveza ne možemo da planiramo osnovne stvari, kao što je kako ćemo provesti naredno veče, to je znak da treba sa obe noge da stanemo na zemlju i potražimo pomoć. To ne moraju da budu razgovori sa psihijatrima i psiholozima, mogu i sa porodicom, prijateljima, kaže dr Stanimirovića.
M.M.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa