OPŠTINA VLADIMIRCI: PROMOCIJA KNjIGA MAGISTRA SLOBODANA LALE SMILjANIĆA
Mačvanka i Veliki prota u zdanju Konaka
Zaljubljenik u tradiciju i njene vrednosti, magistar Slobodan Lala Smiljanić je u roman „Mačvanka“ ugnezdio glavni lik Krstinu kao junakinju koja je srž romana kao važna uloga u životu ostalih ovog porodičnog, društvenog a manje ljubavnog romana. Nekoliko priča se odvija istovremeno u Mačvi koja se nudi čitaocu kroz priče o selu i to od ratova, porodične deobe, događaja i sudbine običnih ljudi, njihove svakodnevnice ali i lično iskustvo samog autora a prisutni su i tumačenja mističnih pojava poput snova, slutnji, predskazanja, opet sve što krasi stvaranje Slobodana Lale Smiljanića. Čar daje i lično učešće u romanu dodatno obogativši i produbivši interesovanje čitalaca, ustvrdio je govoreći o „Mačvanki“ i „Velikom proti“ istoričar Dejan Živanović.
O romanu „Veliki prota“ istoričar je besedio da Nikola Smiljanić, potonji prota, junak oba srpska ustanka, rođen je 1760. godine od oca Gligorija i majke Smiljane u Badovincima, prvo nosio prezime Bujuklić u ranim godinama života a potom kada se majka posle smrti muža vratila u rodni Belotić a po majčinom imenu menja prezime u Smiljanić. Junački je u Prvom srpskom ustanku operisao u šumi Kitog a i u Drugom ustanku učestvovao je u borbi sa Turcima. Otrovao ga je 1815. godine Marko Štitarac a po nalogu Miloša Obrenovića. Autor romana vešto se bavi istorijom svoje porodice i rodonačelnika familije Smiljanić prote Nikole. Tako je pleo i priču o Velikom proti hronološkim redom a opet iz autorskog ugla i viđenja u punoj širini, sa željom da sačuva duh naroda.
Uz zavidan broj onih koji su prisustvovali večeri u zdanju Konaka biblioteka Diša Atić je priredila još jedno veče za pamćenje, besprekornom organizacijom.
O romanu „Veliki prota“ istoričar je besedio da Nikola Smiljanić, potonji prota, junak oba srpska ustanka, rođen je 1760. godine od oca Gligorija i majke Smiljane u Badovincima, prvo nosio prezime Bujuklić u ranim godinama života a potom kada se majka posle smrti muža vratila u rodni Belotić a po majčinom imenu menja prezime u Smiljanić. Junački je u Prvom srpskom ustanku operisao u šumi Kitog a i u Drugom ustanku učestvovao je u borbi sa Turcima. Otrovao ga je 1815. godine Marko Štitarac a po nalogu Miloša Obrenovića. Autor romana vešto se bavi istorijom svoje porodice i rodonačelnika familije Smiljanić prote Nikole. Tako je pleo i priču o Velikom proti hronološkim redom a opet iz autorskog ugla i viđenja u punoj širini, sa željom da sačuva duh naroda.
Uz zavidan broj onih koji su prisustvovali večeri u zdanju Konaka biblioteka Diša Atić je priredila još jedno veče za pamćenje, besprekornom organizacijom.
S.K.
Najnoviji broj
28. mart 2024.