9. februar 2012.9. feb 2012.
LIDER UJEDINjENIH REGIONA SRBIJE U POSETI ŠAPCU

DINKIĆEVIM IDEJAMA DO BOLjEG ŽIVOTA

Predsednik Ujedinjenih regiona Srbije, Mlađan Dinkić, tokom posete Šapcu istakao je da je Srbiji potrebna nova ekonomska politika. U razgovoru za „Glas Podrinja“ on je naglasio da gradovi i opštine u unutrašnjosti jedino decentralizacijom mogu ostvariti napredak, koji se ogleda kako u ekonomskom, tako i u infrastrukturnom, kulturnom i sportskom smislu
Prilikom predstavljanja ekonomske platforme Ujedinjenih regiona Srbije napomenuli ste da je Srbiji neophodna temeljna ekonomska reforma. U čemu je suština planiranih promena?
- Ujedinjeni regioni Srbije žele da novi ekonomski program Vlade Republike Srbije pišu zajedno sa privrednicima. Taj program će biti primenjiv, a ne apstraktan. Potrebna nam je obimna poreska reforma, koja će svoj maksimum pokazati u reformi poreza na dodatu vrednost, jer je naš predlog da se PDV plaća tek kada privrednici naplate svoja potraživanja, a ne kada ih fakturišu. Zahtevaćemo da se ukinu parafiskalni nameti, poput firmarina ili naknada za korišćenje zemljišta, i tražićemo da se rasterete troškovi proizvodnje. Naši ciljevi su ukidanje birokratskih procedura koje opterećuju privredu i težnja da državna organizacija postane što brža i efikasnija. Posebnu podršku moramo pružiti malim i srednjim preduzećima koja se bave informacionim tehnologijama i izvozom usluga. Zalagaćemo se za poreske i kreditne olakšice početnicima u biznisu i ukidanju svih taksi za preduzetnike koji se bave starim zanatima. Država trenutno samo kažnjava one koji krše zakone, dok oni koji ih poštuju i izmiruju obaveze na vreme nemaju nikakve beneficije. Zbog toga ćemo predložiti da sve firme koje redovno izmiruju poreze i doprinose imaju odbitak od tih izdataka kao nagradu za lojalnost.
Postoje li konkretne privredne oblasti koje bi država trebala da stimuliše, kako bi se obezbedio ekonomski razvoj Srbije?
- Najbrži efekti privrednog razvoja bili bi vidljivi u poljoprivrednjoj proizvodnji, jer u uslovima svetske ekonomske krize jedina oblast u kojoj postoji tzv. „neelastična tražnja“ jeste proizvodnja i prodaja hrane. Ulaganjem u poljoprivredu možemo značajno povećati rast izvoza i bruto domaćeg proizvoda, pa je tako programom URS-a planirano da se udvostruči agrarni budžet i maksimalno iskoriste potencijali poljoprivrede. Stanje u poljoprivredi nećemo unapređivati isključivo subvencijama, kao što je trenutno slučaj, već ćemo predložiti vraćanje sistema bespovratnih sredstava za investicije u agraru jer nam trenutno nedostaje konkurentnosti u ovoj oblasti. Hrvatska izvozi tri puta više po hektaru od Srbije danas, Slovačka sedam puta, a Holandija 20 puta, te smatramo da i mi investicijama možemo podići poljoprivrednu proizvodnju na viši nivo.
Nijedan mlad čovek neće ostati u svom gradu ukoliko ima samo posao, već su mu potrebni kulturni, obrazovni, sportski i zabavni sadržaji. Nažalost, u sportu, na primer, imamo situaciju u kojoj se pre početka takmičenja ne postavlja pitanje da li neki od klubova iz unutrašnjosti može da bude prvak. U fudbalu ne postoji treći tim, osim Partizana i Crvene Zvezde koji može da osvoji titulu. Ako velika javna preduzeća već podržavaju ova dva kluba, pitam se zašto ne bi sponzorisali i klubove iz Šapca, poput Metaloplastike ili Mačve. Ja sam nedavno, kao počasni predsednik, zajedno sa Miroslavom Mutom Nikolićem počeo da vodim „K.K. Radnički“ iz Kragujevca pri čemu imamo san da osvojimo titulu ili kup, i voleo bih da dokažemo drugim gradovima da je ostvarivo da sportski klubovi iz unutrašnjosti budu najbolji u državi, poput Metaloplastike 80-tih, u kojoj su nastali mnogobrojni rukometni šampioni
Osim poljoprivrede, postoje li i druge oblasti u kojima Srbija može iskoristiti komparativne prednosti u odnosu na druge države i na taj način podići svoju konkurentnost na svetskom tržištu?
- Treba stimulisati prerađivački sektor, jer se tako postiže veća vrednost proizvoda u izvozu. Mi proizvodimo dovoljno za svoje potrebe, ali moramo stimulisati proizvodnju kako bi bili konkurentni na evropskom i svetskom tržištu. Takvom proizvodnjom ćemo na kratak i srednji rok ostvariti najvidljivije efekte u privrednom rastu i boljem životnom standardu građana. Mi treba da privlačimo one industrije koje će u našoj zemlji proizvoditi gotove proizvode visoke vrednosti, poput automobila i elektronskih uređaja. Zato je dolazak „Fijata“ i „Panasonika“ značajan korak ka privrednom razvoju Srbije.
Šta građani mogu da očekuju od regionalizacije? Da li je dolazak stranih investitora, na primer u Kragujevcu, smanjio nezaposlenosti i doprineo unapređenju ravnomernog regionalnog i ekonomskog razvoja?
- „Fijat“ je doprineo tome da mnoge automobilske kompanije dođu u Srbiju gde će proizvoditi delove, između ostalog i u Šapcu. Važno je da svi regioni i gradovi dobiju jednake šanse za razvoj, da mladi ostaju u svojim gradovima, da ne moraju zbog ekonomske sigurnosti da odlaze u Beograd ili izvan Srbije. Zalažemo se da više novca ostaje gradovima i opštinama i da im se vrati imovina, ali ni to nije dovoljno. Taj novac mora se raspoređivati sve do mesnih zajednica, kako bi građani na najnižem teritorijalnom nivou organizacije osetili konkretne pozitivne aspekte decentralizacije. Insistiramo na decentralizaciji Poreske uprave i Inspekcije rada, zbog kvalitetnije kontrole i prikupljanja lokalnih prihoda. Treba ulagati u izgradnju telekomunikacione optičke infrastrukture, kako bi građanima u svim delovima republike omogućili pristup brzom internetu i sredstvima savremene elektronske komunikacije. Regionalizacija doprinosi i jednakom razvoju saobraćajne infratrukture u svim delovima zemlje. Ne treba da se gradi samo Koridor 10, već i poluautoput od Šapca do Rume, i od Šapca do Loznice. To je potreba čitave Zapadne Srbije.
Prilikom poseta gradovima u unutrašnjosti predstavnici političkih partija uvek naglašavaju potrebu razvoja čitave države, a ne samo prestonice. Na čiju podršku računate u sprovođenju Vaših ideja o decentralizaciji?
- U realizaciji ideja o decentralizaciji računamo, pre svega, na podršku građana, pošto mi se čini da se sve ostale stranke, bez obzira da li su u vlasti ili opoziciji, ponašaju kao da ih ova tema uopšte ne zanima. Decentralizacija je pitanje preraspodele moći i ovlašćenja iz centra kao što je Beograd ka svim gradovima, opštinama i regionima u Srbiji. Naše ideje nećemo realizovati sa Srpskom naprednom strankom i Srpskom radikalnom strankom, a voleo bih da takav stav čujem i od Borisa Tadića.
Kako ocenjujete rad Gradskog odbora Ujedinjenih regiona Srbije u Šapcu?
- To je jedan dobar odbor koji vode mladi ljudi i suguran sam da će u godinama pred nama pokazati snagu i kvalitet konkretnim akcijama i rezultatima u Šapcu. Za razliku od nekih odbora koji imaju dužu tradiciju dobrog vođenja, ovo je odbor koji je pre par godina dobio novo rukovodstvo i nastupa odlično, i smatram da će pravu snagu pokazati posle izbora kada će učestvovati u daljem razvoju i podizanju kvaliteta života u Šapcu.

Najnoviji broj

28. mart 2024.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa