12. decembar 2024.12. dec 2024.
Foto: Glas Podrinja

Foto: Glas Podrinja

Nadežda Petrović, srpska umetnica i zaboravljena heroina

Čudesan život poznate Srpkinje

Slikarka, umetnica, bolničarka, dobrotvorka, humanitarka, feministkinja, prosvetna radnica, fotografkinja, likovna kritičarka, samo su neki od epiteta koji oslikavaju Nadeždu Petrović. Rođena u Čačku 1873. godine, preminula u Valjevu 1915. kao bolničarka jedna je od najpoznatijih Srpkinja. Nažalost, o njenom životu izvan umetnosti malo se zna, nepravedno. Posetite Narodni muzej u Šapcu do 20. decembra i pogledajte neka od Nadeždinih dela i od istoričara umetnosti saznajte detalje o njenom životu
Nadežda Petrović je rođena 11. oktobra 1873. godine u Čačku kao prvo od devetoro dece u Porodici Petrović. Njeni roditelji, Dimitrije i Mileva su službovali kao učitelji u ovoj varoši gde ona provodi rano detinjstvo, a zatim se sele u Kraljevo, i potom u Beograd u naselje Palilua.

U prestonici Nadežda pohađa Višu žensku školu i časove slikanja kod Đorđa Krstića, a po završetku škole i polaganja stručnog ispita postaje učiteljica crtanja. Radi u školi koju je pohađala, a kasnije i u Ženskoj gimnaziji u Beogradu. Svoj talenat usavršava u novoosnovanoj Srpskoj crtačkoj i slikarskoj školi Kirila Kutlika.

Umetnost pre svega
Upornost, rad i posvećenost odvode je na studije u Minhen (1898-1902). Istoričari umetnosti ističu da su uticaj likovnih pedagoga Antona Ažbea i Juliusa Ekstera i tadašnje umetničke scene u Nemačkoj odredili njen slikarski put, pre svega otvorenost ka nemačkom ekspresionizmu. Nakon povratka u Srbiju pasionirano slika u Beogradu, ali i drugim mestima putujući po Kraljevini.

-Njena kolorističkom ekspresionizmu i impresionizmu i fovizmu, slikarskim pravcima tada inovativnim za Srbiju. Bila je aktivna u društvu i kulturi. Uz rad u školi, pisala je o izložbama, događanjima u kulturi i politici. Učestvovala je u osnivanju humanitarne organizacije Kolo srpskih sestara (1903) i nošenju pomoći u krajeve neoslobođene od osmanske okupacije. Angažovala se u organizovanju Prve jugoslovenske umetničke izložbe (Beograd, 1904) i prve likovne kolonije na Balkanu koja se održala u selu Sićevu nadomak Niša (1905). Tokom studijskog boravka u Parizu (1910) posećuje muzeje, salone i ateljee, izlaže na Salonu. Tokom balkanskih i Prvog svetskog rata (1912-1915) Nadežda Petrović, vođena patriotizmom, postaje dobrovoljna bolničarka. Negovala je bolesne i ranjene vojnike, ali uspevala i da slika. Brinući o obolelima od tifusa i sama je obolela od ove zarazne bolesti. Preminula je 3. aprila 1915. godine u Vojnoj bolnici u Valjevu- zapisala je muzejska savetnica Umetničke galerije Nadežda Petrović Dragana Božović i dodala da je grad Čačak u njenu čast 1960. godine osnovao bijenalnu likovnu manifestaciju Memorijal Nadežde Petrović na kome se prezentuje aktuelno likovno stvaralaštvo Srbije, regiona i sveta.

Foto: Glas Podrinja


Za predstavljanje Nadeždinog opusa u Narodnom muzeju u Šapcu, u okviru saradnje sa Fondacijom Stanislav Vinaver” i ovim muzejom, izabrano je pet slika koje okvirno ilustruju njen umetnički opus


-Naredne 1961. godine osnovana je Umetnička galerija „Nadežda Petrović” koja, uz organizovanje Memorijala Nadežde Petrović, u okviru svoje izložbene delatnosti prezentuje stvaralaštvo savremenih autora i umetničko nasleđe. Galerija poseduje bogat fond umetničkih dela svrstan u nekoliko zbirki izlaganih u zemlji i inostranstvu. Za predstavljanje Nadeždinog opusa u Narodnom muzeju u Šapcu, u okviru saradnje sa Fondacijom Stanislav Vinaver” i ovim muzejom, izabrano je pet slika koje okvirno ilustruju njen umetnički opus. Njihov mali broj ne umanjuje osećaj snažnog Nadeždinog izraza koji isijava kroz kolorit, gest i emociju koje je nesebično zauvek ostavila na svojim delima. Minhenski period ilustruje slika Bavarac, prvoj fazi Srbijanskog perioda pripadaju slike Žena sa detetom i Portret sede žene, a njegovoj trećoj fazi Portret starice (Milevica Petrović). Ratni period je zastupljen slikom Stari šedrvan u Prizrenu koja je nastala u toku Prvog balkanskog rata– pojašnjava Božović i dodaje da je umetnički opus jedne od najpoznatijih srpskih umetnica pomerio granice srpskog slikarstva, ohrabrio generacije umetnika sa početka XX veka ka novim umetničkim dometima i kasnije generacije.

Foto: Glas Podrinja


Postavku u Narodnom muzeju u Šapcu možete pogledati do 20. decembra


Zaboravljena heroina
Nadežda se smatra pionirkom modernizma i utemeljivačicom srpskog modernističkog slikarstva XX veka, ali njeno stvaralaštvo nije jedino što je čini jedinstvenom i jednom od najpoznatijih Srpkinja.
Uz bogat umetnički život, privatni Nadeždin život bio je podjednako inspirativan, nesvakidašnji i netipičan za vreme u kom se rodila.

Izražen patriotizam bio je prožet evropskim idejama i težnji da se žene u svim pravima izjednače sa muškarcima. Odbila je da se uda, i na iznenađenje okoline, imala je potpunu podršku porodice u svojoj nameri da bude slikarka. Borila se za prava, ne samo žena, već bolje sutra i svoj narod. Bila je aktivna u društveno-političkim pitanjima i dešavanjima.

Foto: Glas Podrinja


I baš kao pre 109 godina kada se izdvajala iz mase svojim stavovima, tako je i danas jedini ženski lik na srpskoj novčanici. Naredni put kada vam se 200 dinara nađe u ruci, pre nego što papir prosledite dalje setite se da je Nadežda Petrović odbila da napusti Vojnu bolnicu svesna rizika. Nosila je ideja da je njena dužnost da pomogne svojoj zemlji, narodu u borbi za slobodu. Tu slobodu nije dočekala, ali njeno ime ostaje zapisano u istoriji.

Postavku u Narodnom muzeju u Šapcu možete pogledati do 20. decembra.
M.Ž.B.

Najnoviji broj

6. februar 2025.

Најновији број
Verified by Visa MasterCard SecureCode
American Express MaestroCard MasterCard Visa
Banka Intesa