
Foto: PSSS
Obezbeđivanje kabaste hrane za proizvodnju mleka u vremenu klimatskih promena
Silaža Raži
Južnu Evorpu i Srbiju do kraja veka očekuje povećanje prosečne godišnje temperature za 2,4 - 2,8 °S, pri čemu će najveće posledice podneti poljoprivredna proizvodnja.
Kada su u pitanju padavine, očekivanja su takođe vrlo nepovoljna. Smatra se da će do kraja veka doći do smanjenja količine padavina u južnoevropskom regionu za 5 do 15%, pri čemu će postojati regionalne razlike. Tako se smatra da će nivo padavina u Vojvodini biti isti ili čak blago povećan i da će se smanjivati idući ka jugu Srbije. No, raspored padavina neće biti pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, a povećava se rizik od visokih temperatura, oluja i poplava.
Upotreba sopstvenih izvora hrane je glavni uslov unapređenja stočarske proizvodnje. Pored iskorišćavanja pašnjaka i proizvodnje sena, silaža postaje sve značajniji izvor kvalitetne kabaste stočne hrane, posebno u područjima gde se ne mogu obezbediti dodate rezerve kabastih hraniva. U tim područjima proizvodnja silažnog kukuruza ima izuzetno veliki značaj.
Upotreba strnih žita (pšenica, ječam, tritikale i raž) u ishrani goveda i krava muzara i nije neka novina. Uostalom, strna žita su tradicionalno zastupljena u ishrani goveda u severozapadnim delovima Evrope.
Raž je posebno interesantna stočarima. Ali, ne kao zrelo zrno, već dok je u zelenoj masi jer se pripremom silaže od raži smanjuju troškovi proizvodnje mleka. Osim što proivodnja raži za silažu daje dobre prinose, ona omogućava drugu žetvu na istoj parceli.
Raž se može pustiti i da isklasa i zrno bude na završetku faze mlečne zrelosti, (30 % mlečna i 70% voštana zrelost) i tada zapravo cela biljka ima 30-35% SM te se može silirati bez ikakvog provenjavanja. Masa se kosi, potom secka uređajem za nisku silažu i direktno silira u silosu. Preporuka za upotrebu inokulanata u ovom slučaju nije zbog nedostatka šećera u silažnoj masi, već zbog svih onih drugih prednosti: kontrolisana fermentacija, smanjeni gubici tokom siliranja, bolja stabilnost pri izuzimanju i dr. Ovakva silaža se priprema u maju, tako da u uslovima navodnjavanja ili kada ima dovoljno vlage može se postrno posejati kukuruz u drugoj setvi.
Kada su u pitanju padavine, očekivanja su takođe vrlo nepovoljna. Smatra se da će do kraja veka doći do smanjenja količine padavina u južnoevropskom regionu za 5 do 15%, pri čemu će postojati regionalne razlike. Tako se smatra da će nivo padavina u Vojvodini biti isti ili čak blago povećan i da će se smanjivati idući ka jugu Srbije. No, raspored padavina neće biti pogodan za poljoprivrednu proizvodnju, a povećava se rizik od visokih temperatura, oluja i poplava.
Upotreba sopstvenih izvora hrane je glavni uslov unapređenja stočarske proizvodnje. Pored iskorišćavanja pašnjaka i proizvodnje sena, silaža postaje sve značajniji izvor kvalitetne kabaste stočne hrane, posebno u područjima gde se ne mogu obezbediti dodate rezerve kabastih hraniva. U tim područjima proizvodnja silažnog kukuruza ima izuzetno veliki značaj.
Upotreba strnih žita (pšenica, ječam, tritikale i raž) u ishrani goveda i krava muzara i nije neka novina. Uostalom, strna žita su tradicionalno zastupljena u ishrani goveda u severozapadnim delovima Evrope.
Raž je posebno interesantna stočarima. Ali, ne kao zrelo zrno, već dok je u zelenoj masi jer se pripremom silaže od raži smanjuju troškovi proizvodnje mleka. Osim što proivodnja raži za silažu daje dobre prinose, ona omogućava drugu žetvu na istoj parceli.
Raž se može pustiti i da isklasa i zrno bude na završetku faze mlečne zrelosti, (30 % mlečna i 70% voštana zrelost) i tada zapravo cela biljka ima 30-35% SM te se može silirati bez ikakvog provenjavanja. Masa se kosi, potom secka uređajem za nisku silažu i direktno silira u silosu. Preporuka za upotrebu inokulanata u ovom slučaju nije zbog nedostatka šećera u silažnoj masi, već zbog svih onih drugih prednosti: kontrolisana fermentacija, smanjeni gubici tokom siliranja, bolja stabilnost pri izuzimanju i dr. Ovakva silaža se priprema u maju, tako da u uslovima navodnjavanja ili kada ima dovoljno vlage može se postrno posejati kukuruz u drugoj setvi.
Dipl.inž Zoran Kozlina
Najnoviji broj
6. februar 2025.