Proizvodnja rasada povrtarskih kultura
vodnja rasada povrtarskih kultura. Važno je pravovremeno sprovođenje preventivnih mera zaštite kako bi se obezbedila proizvodnja kvalitetnog i zdravog rasada.
Jedna od najznačajnijih mera zaštite povrtarskih kultura, jeste zaštita od viroza. S obzirom da ne postoji direktan način njihovog suzbijanja, važno je preduzeti sve raspoložive mere kako bi se sprečila pojava i širenje virusa.
Tokom dugogodišnjeg perioda gajenja rasada povrtarskih kultura na teritoriji Jablaničkog okruga, na biljkama se moglo registrovati prisustvo vaši (Aphididae) i tripsa (Thysanoptera). Ove štetočine, osim što nanose direktne štete gajenim biljkama usled ishrane, prenose i neke od najdestruktivnijih virusa u povrtarskoj proizvodnji. Od naročitog značaja su: virus mozaika krastavca (Cucumber mozaic virus - CMV) i virus bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus – TSWV), što je laboratorijski potvrđeno u proteklim sezonama.
Sa ciljem sprečavanja pojave virusa u proizvodnji rasada, sada je važna primena svih raspoloživih mera kontrole koje uključuju:
• Postavljanje insekatskih mreža na ulaze i otvore rasadnika sa ciljem sprečavanja dospevanja vaši i tripsa unutar objekta
• Suzbijanje korova unutar i oko plastenika jer predstavljaju rezervoare virusa
• Postavljanje lepljivih ploča (žute - najpogodnije za vaši, žute ili plave – za tripse) radi praćenja i rane detekcije prisustva štetočina
• Redovan vizuelni pregled rasada, kako bi se, ukoliko se utvrdi prisustvo vaši i tripsa, na vreme sprovele hemijske mere zaštite. Pregled se vrši sa naličja lista i otresanjem biljaka na belu podlogu.
• Ukoliko se utvrdi prisustvo biljaka sa simptomima viroza, treba ih ukloniti iz rasada i uništiti van proizvodnog objekta.
Proizvođačima kod kojih setva tek predstoji, preporučuje se i sprovođenje preventivnih mera zaštite rasada od infekcije prouzrokovačem poleganja rasada (Pythium spp.), koji dovodi do propadanja korena i prizemnog dela stabla rasada:
• Korišćenje novih ili dezinfekcija korišćenih kontejnera za setvu, čaša ili kontejnera za pikiranje
• Higijena alata (dezinfekcija kontejnera, čaša i alata za rad se može vršiti primenom rastvora natrijum-hipohlorita i vode (u odnosu 1:4))
• Dezinfekcija zemljišta i supstrata za setvu
• Korišćenje deklarisanog semena za setvu
• Obezbeđivanje adekvatne temperature, vlažnosti, osvetljenja i redovnog provetravanja biljaka
• neposredno posle setve, a pre pikiranja, zalivanje rasada fungicidima na bazi a.m. propamokarb-hidrohlorid + fosetil-aluminijum (Previcur energy) u količini 3-6 ml + 2 l vode/m2.
Jedna od najznačajnijih mera zaštite povrtarskih kultura, jeste zaštita od viroza. S obzirom da ne postoji direktan način njihovog suzbijanja, važno je preduzeti sve raspoložive mere kako bi se sprečila pojava i širenje virusa.
Tokom dugogodišnjeg perioda gajenja rasada povrtarskih kultura na teritoriji Jablaničkog okruga, na biljkama se moglo registrovati prisustvo vaši (Aphididae) i tripsa (Thysanoptera). Ove štetočine, osim što nanose direktne štete gajenim biljkama usled ishrane, prenose i neke od najdestruktivnijih virusa u povrtarskoj proizvodnji. Od naročitog značaja su: virus mozaika krastavca (Cucumber mozaic virus - CMV) i virus bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus – TSWV), što je laboratorijski potvrđeno u proteklim sezonama.
Sa ciljem sprečavanja pojave virusa u proizvodnji rasada, sada je važna primena svih raspoloživih mera kontrole koje uključuju:
• Postavljanje insekatskih mreža na ulaze i otvore rasadnika sa ciljem sprečavanja dospevanja vaši i tripsa unutar objekta
• Suzbijanje korova unutar i oko plastenika jer predstavljaju rezervoare virusa
• Postavljanje lepljivih ploča (žute - najpogodnije za vaši, žute ili plave – za tripse) radi praćenja i rane detekcije prisustva štetočina
• Redovan vizuelni pregled rasada, kako bi se, ukoliko se utvrdi prisustvo vaši i tripsa, na vreme sprovele hemijske mere zaštite. Pregled se vrši sa naličja lista i otresanjem biljaka na belu podlogu.
• Ukoliko se utvrdi prisustvo biljaka sa simptomima viroza, treba ih ukloniti iz rasada i uništiti van proizvodnog objekta.
Proizvođačima kod kojih setva tek predstoji, preporučuje se i sprovođenje preventivnih mera zaštite rasada od infekcije prouzrokovačem poleganja rasada (Pythium spp.), koji dovodi do propadanja korena i prizemnog dela stabla rasada:
• Korišćenje novih ili dezinfekcija korišćenih kontejnera za setvu, čaša ili kontejnera za pikiranje
• Higijena alata (dezinfekcija kontejnera, čaša i alata za rad se može vršiti primenom rastvora natrijum-hipohlorita i vode (u odnosu 1:4))
• Dezinfekcija zemljišta i supstrata za setvu
• Korišćenje deklarisanog semena za setvu
• Obezbeđivanje adekvatne temperature, vlažnosti, osvetljenja i redovnog provetravanja biljaka
• neposredno posle setve, a pre pikiranja, zalivanje rasada fungicidima na bazi a.m. propamokarb-hidrohlorid + fosetil-aluminijum (Previcur energy) u količini 3-6 ml + 2 l vode/m2.
Dipl.inž.zaštite bilja Sanja Popović, PSSS Šabac
Najnoviji broj
9. april 2026.




















